Te tatara ra Iehova i ta ˈna ˈoˈe
“E ite hoi te taata atoa e, ua unuhihia e au, e Iehova, ta ˈu ˈoˈe i roto i te vehî ra.” — EZEKIELA 21:5.
1. Ua reva ˈtu te ˈoˈe a Iehova i nia ia vai i roto i te mau basileia o Iuda e o Iseraela?
E faatupu mau â te ˈoˈe a Iehova i te mǎtaˈu i roto i to ˈna mau enemi. Ua reva ˈtura râ ta ˈna ˈoˈe i nia i te feia e ore e haapao i ta ˈna ture i roto i te mau basileia o Iuda e o Iseraela, ua ite mau anei ratou eaha te ohipa e roohia ra i nia ia ratou? E, no te mea ua faaite atura oia ia ratou e ua tatara mai oia i ta ˈna ˈoˈe taipe mai roto mai i ta ˈna vehî. — Ezera 9:6-9; Nehemia 1:8; 9:26-30.
2. Eaha ta Iehova i parau no nia i ta ˈna “ˈoˈe”, e eaha te mau uiraa ta ta ˈna mau parau e faatupu mai?
2 Na roto atu i te vaha o Ezekiela, ta ˈna i haapao ei peropheta e ei tiai, ua parau maira o te Atua e: “E ite hoi te taata atoa e, ua unuhihia e au, e Iehova, tau ˈoˈe i roto i te vehî ra: e ore roa e hoˈi faahou i reira.” (Ezekiela 21:5). Ua tano noa anei taua mau parau nei i te tau Tahito, aore ra no tatou atoa anei tau teie mau parau?
Ua faaitehia te haavaraa e roohia i nia ia Ierusalema
3. Eaha ta Ezekiela i parau i te feia i hopoi-tîtî-hia i Babulonia, e o vai te rave nei mai ia ˈna i to tatou nei mau mahana?
3 Ua taui faahou aˈera te pereoo o Iehova i to ˈna vahi, e ua taui atoa aˈera hoi o Ezekiela. Mai te huru ra ïa e tei nia maitai te faanahonahoraa a te Atua o te raˈi ra, i te mouˈa olive. I taua vahi ra hoi Iesu e faaite mai ai i te haamouraa e tupu i nia ia Ierusalema i te matahiti 70 o to tatou nei tau, haamouraa e faahohoˈa ra i te haamouraa o te amuiraa faaroo kerisetiano (Mareko 13:1-20). Area o Ezekiela, ua faaatea-ê-hia aˈera oia, na roto i te hoê orama, i te anavai pape no Kebara, ua faahoˈi maira te varua o te Atua ia ˈna i te vahi i reira to ˈna oraraa ia ˈna i hopoi-tîtî-hia i Babulonia. I reira, ua faataa ˈtura oia i te tahi atu mau taata i hopoi-tîtî-hia mai ia ˈna, ‘i te mau mea atoa ta Iehova i faaite mai ia ˈna’. Na reira atoa i to tatou nei tau, te poro nei te “tiai” a te Atua i faatavaihia i te varua e tae noa ˈtu te mau ite i tahoê mai ia ˈna i te mau mea atoa ta te Aratai o te pereoo i te raˈi ra i faaite mai ia ratou. — Ezekiela 11:22-25.
4. Eaha te huru hiˈoraa o te feia i hopoi-tîtî-hia, i te mau ohipa taipe i faahohoˈahia mai e Ezekiela?
4 Na roto i te tahi mau ohipa i faataipehia, ua faaite aˈera o Ezekiela i te mau ati iuda i hopoi-tîtî-hia e fatata roa to ratou nunaa i te roohia i te ati (taio Ezekiela 12:1-7). Ua amo aˈera te peropheta “i te taoˈa na ˈna ia haere ra” ei haapapuraa e e rave noa te tahi mau taata e hopoi-tîtî-hia i te tahi tau taoˈa rii i nia i to ratou tapono. Fatata roa hoi te ati i te tupu i nia i te oire i haruhia ra, o Ierusalema. Parau mau, e rave rahi tei ore i tâuˈa maitai i taua mau faaararaa ra, e tia râ hoi ia Ezekiela ia parau atu i te nunaa e: “E ore roa ta ˈu nei parau e faaroaroa-faahou-hia.” I to tatou atoa nei tau, noa ˈtu e aita te mau faaararaa e te mau parau tohu a te Atua e tâuˈahia ra, e nehenehe ta tatou e tauturu ma te aravihi i te mau taata e paimi ra i te parau mau ia papu maitai ia ratou e e tupu mau â te reira. — Ezekiela 12:8-28.
5. I te mea hoi e te fatata roa maira te “mahana o Iehova”, o vai te tia ia faautuahia i mua i te taatoaraa?
5 E tia i te mau taata e ore e faaroo i te tiai a Iehova ia ite e eita “te ˈoˈe” a te Atua e faaherehere ia ratou. Ua faautua roa maira Iehova i te mau taata o ratou te tumu o te mau manaˈo hape o te nunaa no nia ia Ierusalema e o Iuda. Ua faaau aˈera oia i te mau peropheta haavare i te mau alope i roto i te mau vahi pau ra, e ua faaite aˈera e te parai ra te feia haavare i te puˈa oˈi-ore-hia ra i nia i te mau patu aueue noa, oia hoi te mau opuaraa faufaa ore a te nunaa. Ua faaite atoa mai oia i te mau peropheta vahine haavare. Te fatata roa maira ïa te “mahana o Iehova”, e te fariu tia ra to ˈna mata i nia i te feia ‘tei faataa ê ia ˈna ra’, aore ra o ‘te pûpû na ia ratou no te tahi ê, a atea ê atu ai ia ˈna’. Mai te peu e ua pûpû tatou ia tatou no ˈna, eita roa ˈtu ïa tatou e hinaaro e fariu ê ia tatou i ta ˈna taviniraa moˈa. — Ezekiela 13:1 e tae atu i te 14:11.
6. E nehenehe anei ta te hoê taata e faaora i te mau taata orure o Iuda, e eaha ta te reira e haapii maira ia tatou?
6 O vai hoi te nehenehe e faaora i te mau taata patoi o Iuda ia faatupu mai te Atua i ta ˈna mau haavaraa i nia i te fenua? E ere ïa te mau taata parau-tia mai ia Noa, ia Daniela e o Ioba. Mai te peu e hinaaro tatou e ora, e tia ia tatou ia amo i ta tatou iho mau hopoia i mua i te Atua e ia faatupu i to ˈna hinaaro. — Ezekiela 14:12-23; Roma 14:12.
7. Ua faaau Iehova i te nunaa o Iuda i te aha, e eaha ta ˈna e haamau e te feia e ore e taiva ia ˈna?
7 I te mea hoi e ua taiva to ˈna mau taata, ua faaauhia aˈera te nunaa o Iuda i te hoê vine oviri, o te ore e horoa mai i te mau hotu maitatai, o te tia râ ia tutuihia i te auahi (Ezekiela 15:1-8). Ua faaau-atoa-hia oia i te hoê tamahine iti i faaruehia e ta te Atua i faaora mai mai Aiphiti mai e ta ˈna i aupuru e tae roa ˈtu i te taime oia e riro mai ai ei vahine. Ua rave aˈera Iehova ia ˈna ei vahine na ˈna, ua fariu ê atura ra oia i nia i te mau atua haavare. E haamouhia ïa oia no te mea e ua faaturi oia i te pae varua. — Ezekiela 16:1-63; Ieremia 31:31-34; Galatia 6:16.
8. a) Ua faaauhia te mau arii o Babulonia e to Aiphiti ia vai? b) Eaha te haapiiraa te tia ia tatou ia huti mai i te taivaraa o Zedekia?
8 Ua faaau aˈera o Iehova i muri iho i te mau arii no Babulonia e to Aiphiti i te mau aeto rarahi. Ua ofati aˈera te hoê i te amaa teitei o te hoê arezi na roto i te tatararaa i te arii ra o Iehoiakina mai nia mai i to ˈna terono e ua haaparahi mai ia Zedekia ei mono ia ˈna. E noa ˈtu â e ua tǎpǔ o Zedekia e ore roa ˈtu oia e taiva ia Nebukanesa, aita aˈera oia i tapea i ta ˈna tǎpǔ, inaha ua faaino aˈera hoi taua ohipa i ravehia e ana, i te iˈoa o te Atua, ia ˈna i tǎpǔ e ia ˈna i imi i te tauturu a te nuu o te arii no Aiphiti, te tahi atu aeto rarahi. I te manaˈo-noa-raa e te faaino ra tatou i te Atua ia ore tatou e tapea i ta tatou parau, e riro ïa i te faaitoito mai ia tatou ia ore tatou ia na reira. Auê ïa haamaitairaa na tatou, tatou te mau ite no Iehova, i te amoraa i te iˈoa o te Atua e! — Ezekiela 17:1-21.
9, 10. a) Eaha te parau tohu i roto i te Ezekiela 17:22-24, eaha râ te tia ia tatou ia rave mai te peu e e hinaaro tatou e fanaˈo i to ˈna tupuraa? b) O vai te tumu no te faahopearaa o to tatou haerea?
9 I muri iho, e taio tatou i te hoê parau tohu a te Mesia o te riro mau i te faaitoito ia tatou (taio Ezekiela 17:22-24). Te ohi “apî” e parauhia ra o te Arii mesia ïa, o Iesu Mesia. Mai te hoê ohi i tanuhia e Iehova i nia i te mouˈa Ziona i te raˈi ra, e riro mai oia “ei arezi rahi”, ei paruru e ei pû haamaitairaa ia aratai oia i te fenua nei (Apokalupo 14:1). Auê ïa parau o te faaitoito mau e!
10 Teie râ, mai te peu e e hinaaro tatou e fanaˈo i te tupuraa o taua parau tohu mesia ra, e tia ïa ia tatou ia atuatu i te mau auraa maitai e o Iehova. Mai te huru ra ïa e te manaˈo ra te mau ati Iuda tei hopoi-tîtî-hia hoê â hopoi-tîtî-raahia e o Ezekiela e te farii noa maira te Atua ia ratou e te pari ra hoi ratou e o to ratou mau tupuna te tumu ratou i roohia ˈi i te ati. Ua faataa ˈtura râ te peropheta ia ratou e te farerei ra te taata tataitahi i te mau faahopearaa o to ˈna iho haerea (Ezekiela 18:1-29; hiˈo Ieremia 31:28-30). Ua tuuhia maira i muri iho i te hoê tiaororaa (taio Ezekiela 18:30-32). E faaore o Iehova i te hapa a te feia e tatarahapa; eita hoi oia e oaoa ia pohe te taata, noa ˈtu e o vai. No reira oia i parau ai e: ‘A tatarahapa, e fariu mai i ta outou atoa ra mau hara.’ — Hiˈo Petero 2, 3:9.
11. Ua faaauhia te feia faatere o Iuda i te aha, e eaha hoi te roohia i nia i taua nunaa ra ia tairi mai te “ˈoˈe” a Iehova ia ˈna?
11 I roto i te hoê himene otoraa no nia i te hiˈaraa o Iuda, ua faaauhia aˈera te feia aratai o taua nunaa ra i te mau fanauˈa liona. Ua pohe te arii ra o Iehoahaza ia ˈna i hopoi-tîtî-hia i Aiphiti, e ua haruhia o Iehoiakima e Nebukanesa, e ua hopoi-tîtî-hia o Iehoiakina i Babulonia. Ua haaparahi aˈera o Nebukanesa ia Zedekia i nia i te terono no Iuda, ua orure aˈera râ taua arii nei. E i te pae hopea, mai te hoê liona i roto i te hoê afata, ua hopoi-tîtî-hia aˈera o Zedekia i Babulonia. Ia au i taua himene otoraa ra e faaite mai i te parau no nia i te mau ohipa e tupu a muri aˈe, ua riro maira te nunaa o Iuda ei vine i haruhia i te matahiti 607 hou to tatou nei tau, “e aore hoi e raau etaeta o roto ia ˈna ei sepeta e mana ˈi ra”. Ua tairi mai te “ˈoˈe” a Iehova ia ˈna. — Ezekiela 19:1-14; Ieremia 39:1-7.
12. a) Mai to ratou mau tupuna, eaha te hape e ravehia ra e te mau taata o te tau o Ezekiela? b) No te aha te mau ati Iuda i hopoi-tîtî-hia i ani ai e e parabole anei ta ˈna e parau ra, e te faaara maira taua huru ra ia tatou i te aha?
12 A haere mai ai “te mau taata no roto mai i te mau taata paari ra no Iseraela” e farerei ia ˈna, ua faaite atura o Ezekiela ia ratou i te hoê poroi no ǒ mai i te Atua ra. Ua faataa ˈtura oia ia ratou e ua faaora mai o Iehova i te mau Iseraela mai Aiphiti mai e ua horoa ˈtura i ta ˈna Ture, aita râ ratou i farii i te reira, inaha ua rave aˈera hoi ratou i te ohipa haamori idolo. E i te mea hoi e ua rave te mau taata o te tau o Ezekiela i te hoê hape mai te reira te huru, e riro ïa o Iehova iho i te haava mai ia ratou. Hau atu i te manaˈo feaa, i te mea hoi e aita o ˈna i taa eaha ta Ezekiela e hinaaro ra e parau, ua ui aˈera te mau ati Iuda tei hopoi-tîtî-hia i Iseraela i teie nei uiraa: “E ere anei i te parabole ta ˈna e parau nei?” Fatata roa ïa ratou i te ite e e ere te parau a te peropheta i te hoê parabole. Tera te tia ia faaitoito ia tatou ia ore roa ˈtu tatou ia rave i te hoê manaˈo feaa no nia i te tupuraa te mau faaararaa bibilia. — Ezekiela 20:1-49.
Iehova, te Atua Sabaota
13. Te faahohoˈa ra te “ˈoˈe” a te Atua i te aha, e eaha ta “te taata atoa” i ite a tatara ˈi Iehova i ta ˈna ˈoˈe?
13 I te hitu o te matahiti te hopoi-tîtî-raahia o Iseraela (i te 10 no Ab o te matahiti 611 hou to tatou nei tau) aita i raeahia i te piti matahiti e te afa hou “te aroraa, i te mahana o Iehova”, i nia ia Iuda e o Ierusalema (Ezekiela 13:5; 20:1). E tapao anaˈe na eaha ta Iehova, te Atua Sabaota i parau na roto i te arai o Ezekiela (taio Ezekiela 21:1-5). Te “ˈoˈe” a Iehova o te mauhaa ïa i nia i te fenua nei ta ˈna e faaohipa, e nehenehe atoa râ oia e faaô mai i ta ˈna faanahonahoraa i nia i te raˈi i faaauhia i te hoê pereoo. E topa hoi te mau taata no Iuda e no Iseraela, te ‘feia parau-tia’ e te ‘feia paieti ore’, e tae noa ˈtu te mau nunaa enemi o te nunaa o te Atua, i raro aˈe i taua “ˈoˈe” a te Atua ra. Oia mau, e ite mau â hoi “te taata atoa” e te aro ra o Iehova ia ratou.
14. a) Mai ia Ezekiela, te huti nei te mau ite o Iehova i faatavaihia i te varua i te manaˈo o te taata i nia i te aha? b) Na te aha e haapapu maira e eita roa ˈtu te mau faatere o te amuiraa faaroo kerisetiano e ora i te “ˈoˈe” a te Atua?
14 I to tatou nei mau mahana, mai ia Ezekiela, te huti nei te mau ite o Iehova tei faatavaihia i te varua, i te manaˈo o te taata i nia i te “ˈoˈe” ta te Atua e faatano atu i nia i te mau melo o te amuiraa faaroo kerisetiano, inaha ua faahohoˈahia to ratou tuhaa fenua i te “fenua o Iseraela”. Fatata roa taua “ˈoˈe” nei i te tairi “i te taata atoa, mai te pae i apatoa e tae noa ˈtu i te pae i apatoerau”, oia hoi te mau taata atoa e turu nei i te haapaoraa hape. Aita roa ˈtu e tumu ta te mau taata teoteo o te tau o Ezekiela no te parau e eita te “ˈoˈe” a Iehova e ‘faainahia ia rahi te pau’ i rotopu ia ratou. Aita taua “ˈoˈe” ra i farii i te sepeta arii o te basileia o Iuda, mai ta ˈna atoa i faarue i te tahi atu “tumu raau” aore ra “raau”. Ma te papu maitai, eita te feia aratai o te amuiraa faaroo kerisetiano e ora i te “ˈoˈe” a te Atua. — Ezekiela 21:6-17.
15. Eaha te ohipa i tupu i roto i te nuu a Nebukanesa e haapapu maira e eita te hoê noa ˈˈe taata e nehenehe e haafariu ê i te “ˈoˈe” a Iehova?
15 Te faaite ra te parau tohu a Ezekiela i muri iho e eita roa ˈtu te taata, eita atoa hoi te mau demoni, e nehenehe e haafariu ê i te “ˈoˈe” a Iehova (taio i te Ezekiela 21:18-22). E faaohipa te arii ra o Nebukanesa i te peu hiˈohiˈo, area o Iehova ra, e rave ïa oia e ia haere taua arii no Babulonia i Ierusalema eiaha râ i Raba, oire tei iti mai hoi te puai e oire pû atoa no te mau ati Amona. I roto i te hoê farii, e maiti o Nebukanesa i te hoê ohe i tapaohia no Ierusalema. E faaohipa oia i te mau teraphima (eita e ore te mau idolo iti hohoˈa taata) e e imi oia i te tahi mau tapao i roto i te upaa o te hoê animala i tupaihia. E noa ˈtu e e faaohipa oia i te peu hiˈohiˈo, e haere tia ˈtu oia i Iuda e e haru mai oia i taua oire ra. Parau mau, ua faaau o Nebukanesa i te hoê faufaa e te arii ra o Zedekia. Teie râ, i te mea hoi e ua ofati taua arii ra e te tahi atu mau ati Iuda i taua faufaa ra, “e riro noa [ïa ratou] i te rima” e e hopoi-tîtî-hia ratou i Babulonia. — Ezekiela 21:23, 24.
16. a) Eaha te ohipa i tupu ei faatupuraa i te Ezekiela 21:25-27? b) Afea ra te haamataraa te tau i haapaohia no te mau Nunaa, e na te aha i faahope i te reira?
16 I to ˈna orureraa, ua haapepe ino roa ˈˈera o Zedekia ia ˈna (taio Ezekiela 21:25-27). A noaa ˈi taua arii no Iuda ra, ua tatarahia aˈera te korona arii e te terono (Mau arii 2, 25:1-7). Ua ‘faahaehaahia’ te basileia “teitei” o Iuda ia ˈna i haamouhia, i te matahiti 607 hou to tatou nei tau. Ua ‘tuuhia ˈtura hoi i nia’ te mau basileia o te mau nunaa i vai na “i raro”, inaha ua nehenehe aˈera ratou e faatere i te fenua ma te ore e faahuehuehia mai e te hoê basileia e tia maira no te Atua (Deuteronomi 28:13, 15, 36, 43, 44). I reira hoi te haamataraa “te mau tau i haapaohia no te mau nunaa” tei hope i te matahiti 1914 a faaarii ai te Atua ia Iesu Mesia ‘te Fatu mau ra’. (Luka 21:20-24; Salamo 110:1, 2; Daniela 4:15-28; 7:13, 14.) I te mea hoi e tei nia o Iesu i te hoê terono i nia i te raˈi, eita ˈtura ta te mau nunaa etene e nehenehe e taataahi i te mea e faataipehia ra e te Ierusalema tahito, maoti râ te Basileia o te mono mai ia Davida. — Hebera 12:22.
17. Eaha te “haavare” ta te mau peropheta no Amona i poro?
17 Te parau ra te mau peropheta no Amona e e ora ˈtu o Raba, te oire pû no Amona, i te ˈoˈe a Nebukanesa i haapaohia no te haamou. E “haavare” hoi te reira, no te mea e riro te fenua no Amona i te haamou-roa-hia. I to tatou nei tau, ua faaoti te Atua e ia oti te amuiraa faaroo kerisetiano i te haamouhia, e haamouhia ïa te mau nunaa, mai ia Raba i haamouhia i muri aˈe ia Ierusalema. — Ezekiela 21:28-32; Apokalupo 16:14-16.
Ua haavahia o Ierusalema
18. No tei hea mau hara a Ierusalema o Ezekiela i aˈo ai i taua oire ra, e eaha te faahopearaa o taua mau ohipa ra i nia ia tatou?
18 Ma te tamau â i te faaite i te parau a Iehova, ua faautua aˈera o Ezekiela ia Ierusalema no ta ˈna mau hara, mai te taparahi taata, te haamori idolo, te haerea tia ore, te eiâ e te faarueraa i te Atua. Aita hoi te mau raatira o taua oire ra, tei viivii roa i te toto, e faaohipa maitai ra i to ratou mana inaha hoi, ua farii ratou i te mau ohipa taparahi taata o te ore e fariihia e te ture, e e taparahi na te feia pari haavare; i to ratou mau enemi, ma te faahiti i te mau parau haavare. Ua haapurara ê atura taua mau fifi ra i te mau taata no Ierusalema. E tia mau â hoi taua mau ohipa i tupu ra ia faaitoito ia tatou i roto i ta tatou opuaraa eiaha roa ˈtu e faaohipa i to tatou mana ma te tia ore, eiaha roa ˈtu to tatou ei haerea tia ore, ei haavare aore ra i te tahi atu mau hara ino roa. — Ezekiela 22:1-16.
19. E tahe te mau taata no Iuda i roto i tei hea auraa, e no te aha hoi e tia mau ai ia haamou ia ratou?
19 E faatahe atoa o Iehova i te mau taata no Iuda i roto i te hoê umu, eiaha no te tamâ ia ratou na roto i te hoê ohipa tamâraa, no te faatahe râ ia ratou i roto i to ˈna riri uˈana (Ezekiela 22:17-22). E tia mau â hoi te mau peropheta opuaraa ino, te mau tahuˈa paieti ore, te mau tamaiti hui arii nounou taoˈa e te mau taata parau-tia ore ia roohia i taua faautuaraa ra. Ua pari-paatoa-hia hoi ratou. E i te mea hoi e aita te hoê noa ˈˈe o ratou e turu ra i te parau-tia, e haamou roa ïa te Atua ia ratou i te auahi o to ˈna riri. — Ezekiela 22:23-31.
Te hoê utua tano mau
20. E tia i te Atua ia ninii mai i to ˈna riri i nia i tei hea mau vahine taipe a te Atua, e eaha te mau mea ta outou e nehenehe e faaite mai no nia ia ratou?
20 Ua faahohoˈahia te faaiteraa mai te Atua i to ˈna riri i muri iho na roto i te haavaraa i faatupuhia i nia i na vahine taipe e piti tei faaturi i te pae varua. O Ahola te iˈoa o te hoê o raua; te faahohoˈa ra oia i te basileia o na opu hoê ahuru no Iseraela, o Samaria te oire pû. O ˈna “te matahiapo”, no te mea tei roto ia ˈna te rahiraa o te mau opu no Iseraela, e tae noa ˈtu te mau opu no roto mai i na tamaiti matahiapo a Iakoba, o Reubena raua o Simeona. O Aholiba to ˈna tuahine; te faahohoˈa ra oia i na opu toopiti no Iuda e o Ierusalema hoi to ˈna oire pû. Te auraa o te parau ra Ahola “To ˈna ïa sekene”, e o Aholiba “Tei roto to ˈu sekene ia ˈna”, e tano maitai hoi te reira inaha tei Iuda te sekene o te Atua oia hoi te hiero. — Ezekiela 23:1-4.
21. Mea nafea to Ahola imiraa i te maitai no ˈna e eaha te haapiiraa ta tatou e huti mai i te mea i roohia i nia ia ˈna?
21 Ua mou o Ahola (Iseraela) ia ˈna i haruhia e to Asura, i te matahiti 740 hou to tatou nei tau. Eaha hoi ta ˈna ohipa i rave (taio Ezekiela 23:5-7)? Ua taiva oia inaha, ua imi oia i te tahi ravea paruru no ˈna na roto i te faaauraa ˈtu i te tahi faufaa e te tahi mau tia politita, e ua aratai aˈera te reira ia ˈna ia rave i te haamoriraa hape a to ˈna mau hoa, e inaha, ‘ua viivii roa oia i ta ratou mau idolo faufau ra’. E huti anaˈe na i te tahi haapiiraa i te ohipa i farereihia e Ahola i to ˈna faaturiraa i te pae varua, e e ara anaˈe na tatou ia ore roa ˈtu tatou e faahoa ˈtu i to teie nei ao, e riro hoi te reira i te haamou roa i to tatou faaroo. — Iakobo 4:4; Ioane 1, 2:15-17.
22. Te aha ra te amuiraa faaroo kerisetiano ia au i te hiˈoraa o Ahola e o Aholiba, teie râ eaha te roohia i nia ia ˈna?
22 I te mea hoi e ua pee oia i te eˈa ino roa ˈˈe i to ˈna tuahine, ua farerei aˈera o Aholiba (Iuda) i te ati no roto mai i te mau Babulonia i te matahiti 607 hou to tatou nei tau. Ua topa aˈera ta ˈna mau tamarii i raro aˈe i te ˈoˈe aore ra ua hopoi-tîtî-hia ratou, e ua faainohia aˈera oia i mua i te aro o te mau nunaa. Mai ia Ahola raua o Aholiba, te faaturi nei te amuiraa faaroo kerisetiano i te pae varua, tei riro hoi ei hara i mua i te aro o te Atua ta ˈna e faahua haamori ra. Ua viivii roa ˈtu â te haapaoraa porotetani, e rave rahi hoi mau pǔpǔ i roto, e te mau puai i te pae faanavairaa faufaa e politita o te ao nei ia faaauhia i ta to ˈna tuahine matahiapo oia hoi te Ekalesia katolika. E haapao ïa Iehova e ia haamouhia te amuiraa faaroo kerisetiano taatoa. E i reira ïa te taatoaraa e ite mau ai e o Iehova te Fatu Teitei. E ineine roa ˈtu â tatou i te ofati i te mau taairaa atoa e teie nei ao ia haamanaˈo tatou e e fariu rii mǎrû mai te hoa o te amuiraa faaroo kerisetiano i nia ia ˈna e e faatupu ratou i te faautuaraa ta te Atua i faahiti i nia i taua mauhaa matamua ra no Babulonia Rahi, oia hoi te faatereraa o te taatoaraa o te mau haapaoraa hape. — Ezekiela 23:8-49; Apokalupo 17:1-6, 15-18.
Ua roohia te feia haavare i te mǎtaˈu
23. Ua faaau o Iehova ia Ierusalema i roto i te parau ta ˈna i horoa mai ia Ezekiela ra i te aha, i te hopearaa o te avae titema o te matahiti 609 hou to tatou nei tau, e eaha hoi te roohia i nia i taua oire ra?
23 I te hopea o te avae titema, i te mahana iho (10 Tébeth o te matahiti 609 hou to tatou nei tau) o Nebukanesa i haaati ai ia Ierusalema, haaatiraa e tupu 18 avae te maororaa, ua horoa maira te Atua i roto i te rima o Ezekiela i te tahi atu poroi. Ua faaau aˈera hoi oia i te oire o Ierusalema i haaatihia i te hoê pani i reira e tahuhia ˈi te mau taata o te oire. Ua faatupu hoi te viivii i te pae morare i te “tutae auri” i roto i taua pani taipe ra. E “iriti-tataitahi-hia” te feia rave hara no Ierusalema e e hope to ˈna ati ia oti oia i te haamouhia. Ua haava o Iehova ia Ierusalema ia au i ta ˈna mau ohipa iino i rave, e e tia hoi oia ia haamouhia, mai te amuiraa faaroo kerisetiano ia haamouhia. — Ezekiela 24:1-14.
24. a) No te aha o Ezekiela i ore ai e faaite mai i to ˈna oto a pohe ai ta ˈna vahine? b) Ia tairi mai te “ˈoˈe” a Iehova ia ˈna, eaha ïa te huru o te amuiraa faaroo kerisetiano, e eaha hoi ta ˈna e ite i reira?
24 Ua tia aˈera ia Ezekiela ia haa ma te huru ê mau (taio Ezekiela 24:15-18). No te aha ïa e ore ai e tia i te peropheta ia faaite i to ˈna oto ia pohe ta ˈna vahine? Ei haapapuraa hoi te reira e e riro roa te mau ati Iuda i te mǎtaˈu ia haamouhia o Ierusalema, to ˈna mau taata e te hiero. Ua faahiti rahi hoi o Ezekiela i te parau no nia i taua mau ohipa i tupu ra e eita roa ˈtu oia e poro faahou i te parau a te Atua e tae roa ˈtu i te taime oia e ite ai e ua topa o Ierusalema. E riro atoa te amuiraa kerisetiano e to ˈna mau melo haavare i te mǎtaˈu ia haamouhia ratou. I muri aˈe i te omuaraa o te “ati rahi”, e navai noa ïa te mau parau i faahiti-ê-na-hia e te pǔpǔ faatavaihia o te tiai no nia i te haamouraa e roohia i nia i te amuiraa faaroo kerisetiano (Mataio 24:21). Ia reva ˈtu râ te “ˈoˈe” a te Atua i nia i te amuiraa faaroo kerisetiano, e ‘ite mau ai [to ˈna mau melo e te tahi atu mau taata e mǎtaˈu ra] o ˈna mau o Iehova’. — Ezekiela 24:19-27.
Eaha ïa ta outou e pahono mai?
◻ Eaha te ohipa i tupu a reva ˈtu ai te “ˈoˈe” a Iehova i nia ia Iuda e o Iseraela?
◻ Eaha te haapiiraa te tia ia tatou ia huti mai i te ohipa i roohia i nia ia Zedekia i te oreraa oia e tapea i te faufaa ta ˈna i faaau ia Nebukanesa?
◻ Te faahohoˈa ra te “ˈoˈe” a te Atua i te aha?
◻ Eaha te taime e reva ai te nuu a Nebukanesa i te tamaˈi, e haapapu maira e aita roa ˈtu e taata e nehenehe e haafariu ê i te “ˈoˈe” a Iehova?
◻ Eaha te mau ohipa tei faatupu i te Ezekiela 21:25-27?
◻ I te mea e aita o Ezekiela i faaite i to ˈna oto a pohe ai ta ˈna vahine, te faahohoˈa ra ïa te reira i te aha?
[Hohoˈa i te api 25]
Eaha te parau tohu i haamata i te tupu a ore ai te arii ra o Zedekia i haapao i ta ˈna i euhe ia Nebukanesa e a hopoi-tîtî-hia ˈi oia?