“E ite hoi [ratou] e o Iehova vau”
“E ore hoi au e vaiiho noa i to ˈu iˈoa ia haaviivii-faahou-hia ra: e ite hoi te mau fenua e, o Iehova vau, o Tei Moˈa i Iseraela nei.” — EZEKIELA 39:7.
1, 2. Nafea tatou e ite ai e eita o Iehova e farii noa e ia faainohia to ˈna iˈoa moˈa?
MAI te papu-maitai-hia ra i roto i te buka a Ezekiela, ua faaino aˈera te mau ati Iseraela o te tau Tahito ra i te iˈoa moˈa o Iehova. Te faaino atoa nei hoi te mau melo o te amuiraa faaroo kerisetiano, i te iˈoa o te Atua ta ratou e parau ra e te haamori ra ratou.
2 E faaoromai noa anei te Mana Teitei o te ao nei e ia faaino-noa-hia to ˈna iˈoa? Eita, inaha, teie hoi ta ˈna i parau: “E ore hoi au e vaiiho noa i to ˈu iˈoa ia haaviivii-faahou-hia ra: e ite hoi te mau fenua e, o Iehova vau, o Tei Moˈa i Iseraela nei.” (Ezekiela 39:7; hiˈo atoa Ezekiela 38:23). Nafea hoi taua mau parau nei ia tupu? E eaha te mau haapiiraa ta tatou e nehenehe e huti mai i te mau pene i muri nei o te buka a Ezekiela?
Te tahi mau parau tohu no te faautua i te tahi atu mau nunaa
3. a) Eaha te huru o te tahi atu mau nunaa i mua i te mau ati i roohia i nia ia Iuda? b) No tei hea huru feruriraa te “arii” no Turia i tuuhia ˈi i raro, e eaha te haapiiraa te tia ia tatou ia huti mai?
3 I muri aˈe i te haamouraa o Ierusalema, ua faautuahia o Amona i te mea e ua oaoa roa i te ati i roohia i nia ia Iuda, e ua faautua-atoa-hia hoi o Moabi no to ˈna ino i nia i taua basileia nei. Ua haavahia o Edoma no to ˈna ino, e e roohia te mau ati Philiseti i te mau “rave uˈana rahi” a Atua no to ratou huru tahoo (Ezekiela 25:1-17; Maseli 24:17, 18). I te mea hoi e ua oaoa roa oia i to ˈna iteraa e ua haamouhia o Ierusalema, e topa ïa te oire o Turia i roto i te rima o Nebukanesa. (Ezekiela 26:1-21.) E au oia i te hoê pahi e iri atu (Ezekiela 27:1-36). Ua iritihia aˈera te “arii” no Turia (mai te huru ra ïa e o te faatereraa hui arii ïa e faatere na i nia i taua oire ra) i te mea e ua faatupu oia i te teoteo mai ia Satani ra te huru (Ezekiela 28:1-26). Ma te papu maitai, e tia ia tatou ia faarue i te teoteo, no te mea e nehenehe taua hara ra e aratai ia tatou ia faaino roa i te iˈoa o Iehova. — Salamo 138:6; Maseli 21:4.
4. Eaha te tiai maira ia Pharao e ia Aiphiti?
4 Ua faaite maira o Ezekiela e e vai ano noa te fenua o Aiphiti e 40 matahiti te maororaa. E riro hoi ta ˈna faufaa i te faaohipahia no te aufau i te mau haamauˈaraa ta Nebukanesa e rave i te pae no te nuu no te aro atu i te oire o Turia, ia au maite i te haavaraa a Iehova (Ezekiela 29:1-21). Ia haapurara ê o te Atua i to Aiphiti, ‘e ite mau ai ratou e o ˈna o Iehova’. (Ezekiela 30:1-26.) Ua faaauhia te Pharao teoteo ra, e faatere i te fenua o Aiphiti, i te hoê tumu arezi rahi e tâpûhia (Ezekiela 31:1-18). I te pae hopea, ua himene aˈera o Ezekiela i te tahi mau himene hevaraa no Pharao e no te pouraa o Aiphiti i roto ia Hade. — Ezekiela 32:1-32.
Te hopoia a te tiai
5. a) E farii mai te Atua i te hoê tiai i te pae varua ia aha oia? b) Eaha te auraa ‘haapao i te parau ora’?
5 Ua faahaamanaˈo maira o Iehova ia Ezekiela eaha ta ˈna hopoia ma to ˈna tiaraa tiai (Ezekiela 33:1-7). Ma te papu maitai, e farii te Atua i te hoê tiai ia rave faahope roa oia i ta ˈna hopoia e ia faaara oia i te paieti ore ra (taio Ezekiela 33:8, 9). Mai ia Ezekiela, te poro nei te pǔpǔ faatavaihia o te “tiai” i te mau faaararaa a te Atua ma te itoito. I te mea hoi e eita te Atua e oaoa ia pohe te paieti ore ra, eita roa ˈtu ïa oia e tâuˈa i ta ratou mau ohipa ino i rave i mutaa ihora ia faaroo ratou i ta ˈna mau faaararaa e ia ‘haapao ratou i te parau ora ra’. I te mau mahana o Ezekiela, te haapaoraa i taua mau parau ora ra, te auraa ra te haapaoraa ïa i te Ture. I teie mahana, te auraa ra te fariiraa ïa i te faufaa o te hoo i pûpûhia mai e te Mesia e te riroraa ei pǐpǐ na ˈna (Petero 1, 2:21). Aita e mea tia ore i roto i te huru faautuaraa aore ra haamauruururaa a te Atua i ta ˈna mau tavini. E tia ˈtura ïa ia tatou ia auraro i ta ˈna mau faaueraa no te ora ˈtu i te tau o te “ati rahi” ra. — Ezekiela 33:10-20; Mataio 24:21.
6. I to tatou nei mau mahana, e au te rahiraa i te mau ati iuda i hopoi-tîtî-hia o te tau o Ezekiela, i roto i tei hea tuhaa?
6 I te hopearaa o te matahiti 607 hou to tatou nei tau, ua faaite maira te hoê taata tei hopoi-tîtî-hia i te haamouraa i roohia i nia ia Ierusalema, e ua faahiti faahou aˈera hoi o Ezekiela i te parau no nia i te iˈoa o Iehova (Ezekiela 33:21-29). Eaha ihora hoi te faahopearaa o ta ˈna mau parau i nia i te mau taata i hopoi-tîtî-hia (taio Ezekiela 33:30-33)? I to tatou nei mau mahana, e rave rahi tei riro mai te mau ati iuda i hopoi-tîtî-hia ra te huru e o ta Ezekiela i himene ‘i te hoê pehe hinaaro-rahi-hia ra’. Mea au roa na ratou e faaroo i te parau no nia i te Basileia ta te mau kerisetiano faatavaihia e ta to ratou mau hoa e poro nei i tera fare i tera fare, eita râ ratou e taui. No ratou, ua riro taua parau ra ei pehe herehere hinaaro-rahi-hia. Teie râ, i te mea hoi e eita ratou e pûpû ia ratou no Iehova, eita ˈtura ïa ratou e ora ˈtu i te “ati rahi” ra.
Te “tiai mamoe hoê ra” a Iehova
7. Eaha te mau ohipa e nehenehe e faaauhia i te mau ohipa ta ˈna i faatupu i te tau o Ezekiela, ta Iehova e rave ra no ta ˈna mau “mamoe” i to tatou nei tau?
7 I roto i te hoê parau ta ˈna i horoa ˈtu ia Ezekiela ra i muri aˈe i te toparaa o Ierusalema, ua faautua aˈera o Iehova i “te mau tiai o Iseraela”, te mau faatere ati iuda e faaino na i To ˈna iˈoa moˈa. E tano mau hoi taua faautuaraa ra i te mau upoo faatere o te amuiraa faaroo kerisetiano (taio Ezekiela 34:1-6)! Taa ê aˈe i te Tiai mamoe maitai ra o Iesu Mesia, te haaporia nei te mau raatira politita o te amuiraa faaroo kerisetiano ia ratou na roto i te eiâraa i te mau “mamoe”. (Ioane 10:9-15.) Teie râ, mai te Atua i faaora i ta ˈna mau mamoe na roto i te iritiraa i te mana o te mau tiai mamoe miimii a haruhia ˈi o Iuda, na reira atoa oia i te faaora mai ia ratou na roto i te iritiraa mai i te mana o te mau upoo faatere o te amuiraa faaroo kerisetiano ia tupu te “ati rahi” ra. (Apokalupo 16:14-16; 19:11-21.) Ua faaite maira o Iehova i to ˈna aroha i ta ˈna mau “mamoe” na roto i te faaoraraa mai ia ratou mai Babulonia mai i te matahiti 537 hou to tatou nei tau; ua na reira atoa oia ia ˈna i faaohipa i te Kuro Rahi ra o Iesu Mesia, no te faatiamâ i te toea o te Iseraela i te pae varua mai roto mai i te faatîtîraa a Babulonia Rahi i te matahiti 1919 ra. — Ezekiela 34:7-14.
8. Eaha ïa ta Iehova ohipa e rave, ia haamauiui te hoê ‘mamoe poria’ i te nǎnǎ, e eaha hoi te huru o te mau tiai kerisetiano i nia i te mau mamoe?
8 Te haapao maite maira te Atua i ta ˈna mau pǐpǐ (taio Ezekiela 34:15, 16). Mai te peu e i to tatou nei mau mahana e haamauiui te hoê ‘mamoe poria’ i Ta ˈna nǎnǎ, i e ‘faaamu’ Iehova ia ˈna a tahi na roto i te tiavaruraa ia ˈna e i muri iho na roto i te haamou-roa-raa ia ˈna, ia tupu te “ati rahi” ra. I te matahiti 1914, ua haamau Iehova i “te tiai hoê” ra, o Iesu Mesia, i nia i te toea o te mau kerisetiano faatavaihia. Mai te matahiti 1935 mai, te aratai nei oia i te haaputuputuraa o te “feia rahi roa” o te mau “mamoe ê atu” teie e tavini nei i pihai iho i te mau ‘mamoe o te aua a Iehova’ i faatavaihia i te varua. Mai te Atua e te Mesia, e tia i te mau tiai kerisetiano ia aupuru i taua mau mamoe ra. — Ezekiela 34:17-31; Apokalupo 7:9; Ioane 10:16; Salamo 23:1-4; Ohipa 20:28-30.
Te hoê “ǒ i Edene ra”
9. I te mea hoi e ua faaoti o Iehova e ia haapao te fenua o Iuda e to Iseraela i te hoê sabati, eaha ïa ta ˈna ohipa i rave?
9 E hoˈi faahou mai na tatou i te fenua o Iuda i haruhia e i Iseraela. I te mea hoi e ua faaoti o te Atua e e haapao taua fenua nei i te hoê sabati ma te vai taata ore noa e 70 matahiti te maororaa, ua rave aˈera oia e ia ore o Edoma e te tahi noa ˈˈe nunaa ia faaea i reira (Paraleipomeno 2, 36:19-21; Daniela 9:2). Inaha hoi, mai tei tohuhia, ua haamou-atoa-hia o Edoma e to ˈna tuhaa fenua, te vahi mouˈa ra no Seira, na to Babulonia, tei faatîtî ia ratou mai te matahiti 602-601 hou to tatou nei tau. — Ezekiela 35:1 e tae atu i te 36:5; Ieremia 25:15-26.
10. Eaha te mau ohipa e tupu tei faaitehia mai na roto i te faahoˈiraahia mai te hoê toea o Iuda i te matahiti 537 hou to tatou nei tau?
10 Te faaite ra te faahoˈi-faahou-raahia mai te hoê toea i Iuda, i te matahiti 537 hou to tatou nei tau, i te tahi mau ohipa faufaa mau e tupu i to tatou nei tau. I te matahiti 1919, ua haamata te mau “mouˈa o Iseraela”, oia hoi te tuhaa i te pae varua o te mau ite o Iehova tei faatavaihia i te varua, i te faaea-faahou-hia e te hoê toea i oraora faahou mai i te pae varua (Ezekiela 36:6-15). Ua tamâ te Atua i ta ˈna mau tavini, na roto i te tatararaa i to ratou viivii i te pae faaroo, e ua tuu mai i roto ia ratou i te hoê “varua apî” e nehenehe e tauturu ia ratou ia faahotu i te hotu o to ˈna varua moˈa (Galatia 5:22, 23). E, ia ore te mau nunaa e faaino i to ˈna iˈoa no te mea ua aˈo oia i to ˈna nunaa, ua haamaitai rahi mai Iehova i te toea o to ˈna mau tavini. — Ezekiela 36:16-32.
11. Ia au i te Ezekiela 36:33-36, eaha ta te Atua i rave no te tuhaa i te pae varua o te toea o te mau kerisetiano faatavaihia?
11 I muri aˈe i te hoˈiraa mai te hoê toea i Iuda, ua riro maira taua fenua i pau ra ei “ǒ i Edene ra” hotu mau (taio Ezekiela 36:33-36). Oia atoa, mai te matahiti 1919 maira, ua faariro o Iehova i te tuhaa i vai ano noa na i mutaa ihora, o te toea o te mau kerisetiano i faatavaihia, ei paradaiso i te pae varua hotu mau, i reira te “feia rahi roa” e parahi atoa ˈi i teie nei. E tia hoi i te kerisetiano tataitahi i pûpû ia ˈna no te Atua, ia rave e ia vai mâ noa taua paradaiso i te pae varua ra i te mea hoi e ua tuu mai Oia i reira i te mau taata moˈa. — Ezekiela 36:37, 38.
Ua faahoˈihia mai te autahoêraa
12. I roto i te Ezekiela 37:1-14, mea nafea te faaora-faahou-raahia mai te nunaa ati iuda i tahito ra, e eaha hoi te faahohoˈa i taua faaora-faahou-raahia mai ratou ra i to tatou nei tau?
12 A vai tîtî noa ˈi ratou i Babulonia, ua riro te mau ati Iuda mai te hoê nunaa pohe, mai te mau ivi i roto i te hoê aua (Ezekiela 37:1-4). Eaha râ hoi ta Ezekiela i ite i muri iho (taio Ezekiela 37:5-10)? Ua îî aˈera taua mau ivi ra i te iˈo e te iri, e ua ora faahou maira maoti te aho ora ra (Ezekiela 37:11-14). Ua faatia faahou maira te Atua i te nunaa ati iuda a hoˈi faahou mai ai e 42 360 taata no te mau opu atoa o Iseraela e fatata e 7 500 e ere i te ati Iseraela e faaea i Iuda, e patu faahou ia Ierusalema e to ˈna hiero e a faahoˈi faahou mai ai ratou i te haamoriraa mau i roto i to ratou fenua (Ezera 1:1-4; 2:64, 65). Oia atoa, i te matahiti 1918 ua riro maira te toea o te mau Iseraela i te pae varua i hamani-ino-hia mai taua mau ivi mârô ra, ua pohe hoi ratou i te pae no ta ratou ohipa pororaa. I te matahiti 1919 râ, ua faaora faahou maira Iehova ia ratou e ua haere faahou atura hoi ratou e poro i te Basileia (Apokalupo 11:7-12). E tia mau â taua faahohoˈaraa parau ia faaitoito ia ratou i roto i ta ratou tiaturiraa e ua riro mau â taua mau kerisetiano faatavaihia ra e te feia e apiti atura ia ratou ei faanahonahoraa i nia i te fenua nei ta Iehova e faaohipa nei i to tatou nei tau. — Hiˈo te Buka matahiti a te mau Ite no Iehova 1975 (reo farani), api 87 e tae atu i te 125.
13. I roto i te Ezekiela 37:15-20, mea nafea te faahoˈi-faahou-raahia mai te autahoêraa i te pae no te faanahonahoraa i roto i te nunaa o Iehova i tahito ra i te faahohoˈaraahia, e eaha to ˈna tupuraa no teie nei tau?
13 Nafea hoi te faahoˈi-faahou-raahia mai te autahoêraa i te pae no te faanahonahoraa i roto i te nunaa tahito o Iehova i te faahohoˈaraahia (taio Ezekiela 37:15-20)? Ua ite te haafatataraahia na raau e piti (te hoê i tapaohia no nia opu e piti o te basileia o Iuda, e te tahi no na opu hoê ahuru o te basileia o Iseraela) i te hoê tupuraa i to tatou nei tau. I te tau o te Tamaˈi rahi Matamua, ua tamata te tahi mau taata manaˈo faateitei i te ofati i te autahoêraa e vai ra i roto i te mau tavini a te Atua, i te matahiti 1919 râ, ua tahoêhia te mau kerisetiano haapao maitai i faatavaihia i raro aˈe i te aratairaa a te Mesia, to ratou “arii hoê ra” e to ratou “tiai hoê” ra. Hau atu, mai te mau taata e ere i te Iseraela tei hau atu i te 7 500 i hoˈi mai i te fenua o Iuda, ua tahoêhia te mau melo o te “feia rahi roa” i te toea o te mau kerisetiano faatavaihia. Auê hoi te oaoa i te vairaa mai tatou i roto i te paradaiso i te pae varua e ia tavini ia Iehova ma te autahoê i raro aˈe i te aratairaa a to tatou “arii hoê” ra! — Ezekiela 37:21-28.
Te aro maira o Goga!
14. O vai o Goga no Magoga, e eaha te ohipa ta ˈna e rave (Ezekiela 38:1-17)?
14 Ua tohuhia mai i muri iho te hoê ohipa maere mau. Ma te tiaturi e e faaino oia i te iˈoa o te Atua e e haamou oia i To ˈna nunaa, e aro mai o Goga no Magoga i te toea o te Iseraela i te pae varua, toea i faahohoˈahia i te “vahine” aore ra faanahonahoraa i nia i te raˈi a Iehova (Apokalupo 12:1-17). O Goga “te arii o teie nei ao”, oia hoi te Diabolo ra o Satani. Ua mairihia oia i te iˈoa ra o Goga i muri aˈe i to ˈna tiavaruraahia mai mai te raˈi mai, tiavaruraa tei apeehia mai e te fanauraahia mai te Basileia i te matahiti 1914 ra (Ioane 12:31). Te “fenua no Magoga” o te vahi ïa i reira o Goga e ta ˈna mau demoni i te huriraahia mai. Ia oti te mau puai e aro i te mau haapaoraa i te haamou i te amuiraa faaroo kerisetiano e te toea o Babulonia Rahi, e rave ïa o Iehova e ia aro mai o Goga i te toea o te Iseraela i te pae varua e to ˈna mau hoa i pûpû ia ratou no te Atua, tei riro hoi mai te huru ra e aita to ratou e paruru. — Ezekiela 38:1-17; Apokalupo 17:12-14.
15. Eaha te ohipa e tupu ia aro mai o Goga i te mau Ite o Iehova?
15 Eaha hoi te ohipa e tupu ia aro mai o Goga i te mau Ite no Iehova (taio Ezekiela 38:18-23)? E tauturu mai Iehova i to ˈna nunaa! Ta ˈna mau mauhaa, o te mau ûa rahi ïa, e te ofai rahi ûa-paari, te auahi e te mau maˈi pee. I roto i te arepurepu rahi, e fariu tia te mau taata aro i te pae o Goga i ta ratou mau ˈoˈe i nia i te tahi e te tahi. Teie râ, hou aˈe te Atua e haamou ai ia ratou, ‘e ite mau ratou e o ˈna o Iehova’.
16. a) Eaha te ohipa i tupu i nia i te “fenua no Magoga”? b) Te iteraa tatou i te ohipa e roohia i nia ia Goga, eaha ïa ta te reira e faatupu mai i nia ia tatou?
16 Ia hurihia o Satani e ta ˈna mau demoni i roto i te abuso, i reira te “fenua o Magoga”, tei reira ratou, e mou roa ˈi (Apokalupo 20:1-3). No te rahi hoi te mauhaa tamaˈi a Goga e maoro rii ai to ˈna haamouraa. E riro te mau tino pohe a te mau nuu a Goga e ore e tanuhia, ei maa na te mau manu e te mau puaa. Eaha ïa te ohipa ta te iteraa tatou i taua mau mea e tupu a muri aˈe, e faatupu mai i nia ia tatou nei? Te iteraa tatou e fatata roa te aroraa a Goga, e e tauturu mai o Iehova i Ta ˈna mau tavini, e tia mau ïa te reira ia faarahi atu â i to tatou faaroo. E tia ia tatou ia oaoa i te manaˈoraa e e haamoˈa taua mau ohipa ra i te iˈoa o te Atua, tei faaino-noa-hia na a hia ˈtura maororaa i teie nei. — Ezekiela 39:1-29.
A hiˈo i te hiero o Iehova!
17. a) Eaha te orama ta Ezekiela i ite i te matahiti 593 hou to tatou nei tau? b) Te haapapu maira te orama no nia i te hiero i te aha?
17 I te matahiti 593 hou to tatou nei tau, i te ahuru ma maharaa o te matahiti i muri aˈe i te haamouraahia te hiero o Ierusalema, ua ite aˈera o Ezekiela i te orama no nia i te hoê hiero apî i pûpûhia no te haamoriraa a Iehova. Mea rahi roa to ˈna faito, i ravehia mai e te melahi e aratai ra i te peropheta (Ezekiela 40:1 e tae atu i te 48:35). Te faahohoˈa ra taua hiero ra i “te sekene mau ta [Iehova] i faatia”, e te vai ra i roto “te mau hohoˈa o te mau mea o te raˈi ra”. Ua tomo o Iesu Mesia i roto i te Vahi Moˈa roa o taua hiero ra, oia hoi “te raˈi iho”, i te matahiti 33 o to tatou nei tau no te faaite atu i te Atua i te faufaa o to ˈna tusia taraehara (Hebera 8:2; 9:23, 24). Te haapapu maira te orama o taua hiero ra e eita te haamoriraa mau e mou i roto i te aroraa a Goga. Auê ïa parau faaitoitoraa no te feia mea au na ratou te iˈoa o Iehova e!
18. Eaha vetahi o te mau huru o te hiero o te orama?
18 E rave rahi mau huru to te hiero. Ei hiˈoraa, e ono uputa to to ˈna mau patu i rapae e to ˈna mau patu i roto mai (Ezekiela 40:6-35). E toru ahuru piha tamaaraa (eita e ore no te amu i te mau tusia taraehara) e vai ra i roto i te aumoa i rapae ra (Ez 40:17). Tei roto mai te fata o te mau tusia i te aumoa i roto ra (Ez 43:13-17). Te vai ra te hoê fata raau, peneiaˈe no te tutui i te mea noˈanoˈa ra, i roto i te piha matamua o te hiero (Ez 41:21, 22). E 20 kubiti te maoro to te vahi moˈa roa, e te patu e haaati ra i te hiero e 500 ïa i te aeho (1 600 metera) Auê hoi fare nehenehe mau e tei î i te hanahana o te Atua e! — Ezekiela 41:4; 42:16-20; 43:1-7.
19. Eaha hoi ta te mau huru no nia i te hiero e tia ia faatupu mai i nia ia tatou nei e i te mea hoi e e tia i te feia e tavini ra i reira ia faatupu i te mau faaueraa i haapaohia e te Atua?
19 E tia mau â hoi te mau mea e rave rahi no nia i te hiero, i te mau tusia, i te mau pûpûraa e no nia i te mau oroa, ia haapapu roa i roto i to tatou feruriraa e mea faufaa mau â ia pee maite i te mau faaueraa e horoahia mai nei e te faanahonahoraa a te Atua, e mea faufaa mau hoi ia haa no te faahanahana ia Iehova e ta ˈna haamoriraa (Ezekiela 45:13-25; 46:12-20). E tia i te mau taata e tavini ra i roto i te hiero ia faaî i te mau faaueraa teitei a te Atua e e tia ia ratou ia haapii i te nunaa eaha ‘te huru-ê-raa i rotopu i te mau mea moˈa e tei noa ra’. (Ezekiela 44:15, 16, 23.) Tera mau te tia ia faaitoito ia tatou ia vai moˈa noa, tatou e vai nei i roto i te nunaa o Iehova. — Ephesia 1:3, 4.
20. a) Te faataipe ra te pape e tahe mai na roto i te hiero o te orama, i te aha? b) Eaha hoi te faahopearaa o taua pape taipe ra?
20 E na roto mai i te hiero te hoê pape e tamâ aore ra e tamârû i te tahe mai, i te mau pape avaava o te miti Pohe, e inaha ua î roa ˈˈera hoi i te iˈa (Ezekiela 47:1-11). Te faahohoˈa ra te mau pape o taua pape ra te mau faanahoraa ta te Atua i rave ia nehenehe te ora mure ia noaa i te taata. Te hoê o taua faanahonahoraa ra o te tusia iho ïa o Iesu, e tano maitai no te hoo mai i te mau taata e ora ˈtu i roto i te aroraa a Goga e a te tahi atu mau taata, e tae noa ˈtu te feia paha e faatia-faahou-hia mai (Ioane 5:28, 29; Ioane 1, 2:2; Apokalupo 22:1, 2). Te faahohoˈa ra te miti Pohe i te vahi i reira te huitaata nei, tei faautuahia hoi i te utua pohe e te pohe tupuna e ora ˈi, e teie e faaterehia nei e Satani. Mai te mau iˈa e rave rahi i roto i te mau pape i haamaarohia o te miti Pohe, atoa e ruperupe te mau taata i hoohia mai i roto i te mau huru tupuraa i tamâhia e e ora ˈtu i raro aˈe i te Faatereraa a te Mesia.
21. Ia au i te Ezekiela 47:12, e fanaˈo te mau taata auraro i tei hea mau haamaitairaa i roto i te ao apî?
21 E tahoê-atoa-hia te rapaauraa i te mau raau e tupu noa na te hiti i te pape rahi o te orama (taio Ezekiela 47:12). I roto i te ao apî, e fanaˈo te mau taata faaroo i te hoê oraora-maitai-roa-raa i te pae tino e i te pae varua. Te vai ra hoi to te mau rau o te mau raau hotu o te orama te tahi mau ravea e ora maoro atu ai ratou. Auê ïa haamaitairaa no te feia i ite e o vai mau na o Iehova e teie e tavini nei ia ˈna!
I reira mau ratou e ite ai!
22. Na te aha e haapapu maira e e tuu te Atua i te mau taata i te vahi ta ˈna i manaˈo no ratou i roto i te Paradaiso?
22 Ia tahoê atu tatou i teie nei i te faanahonahoraa a Iehova, e nehenehe ta tatou e faatupu i te mau huru e tauturu ia tatou ia rave e na te Atua e aratai, ia tuu oia i te mau taata i te vahi ta ˈna i manaˈo e mea maitai no ratou, i roto i te Paradaiso i nia i te fenua nei. E mai te mea ra hoi e e horoahia ˈtu te tahi faaearaa no te mau taata. Na te tufaraahia ïa te mau tuhaa fenua na te mau opu i te pae apatoerau ma e i te pae apatoa ma e haahapapu maira ia au i te orama ta Ezekiela i ite, no nia i te tufaraa. Ua tatuhaahia taua “tufaa” ra e toru tuhaa: te hoê i haapaohia no te mau ati Levi e ere no te autahuˈaraa, te tahi no te mau tahuˈa e te vai ra i roto, te hiero o te orama. I te pae hopea i ropu i te tuhaa i te pae apatoa, te vai ra te hoê oire i reira te mau taata no roto mai i te mau opu atoa e rave ai i te ohipa i raro aˈe i te aratairaa a te hoê pǔpǔ “arii”, oia hoi te mau tamarii hui arii e faahohoˈa ra i te Mesia i nia i te “fenua apî”. — Ezekiela 47:13 e tae atu i te 48:34; Petero 2, 3:13; Salamo 45:16.
23. Eaha te tia ia tatou ia rave mai teie atu nei mai te peu e e hinaaro tatou o tatou atoa te tahi o te mau taata i hoohia mai e o te ora ˈtu i roto i te Paradaiso?
23 Mai nia mai i to ˈna terono, i roto i to ˈna hiero i nia i te raˈi, e haamaitai mai te Atua i te oire taipe ta Ezekiela i mataitai (taio Ezekiela 48:35). E parauhia taua pû faatereraa i nia i te fenua nei o Jéhovah-Schammah, aore ra “tei reira o Iehova iho”. A tamau â i te faatupu i te hoê here aueue ore no te Atua, e e nehenehe mau hoi outou e itehia i roto i te mau taata i hoohia mai e ora ˈtu i roto i te Paradaiso ia tae i te tau aore roa e taata faahou i roto i te pouri i te pae varua, i reira te taatoaraa e ite ai e o Iehova anaˈe te Atua mau hoê ra (Habakuka 2:14). Eiaha e tiai ia faahepohia mai outou no te farii e o vai mau na te Atua o Iehova ia haamouhia te feia paieti ore ra. A tiaturi ia ˈna, ma te haapapu e te tiaturi ra outou e tei roto atoa outou i te feia e ora ˈtu ia faatupu te Atua i ta ˈna parau tǎpǔ e na ô ra e: “E ite hoi te mau fenua e o Iehova vau.” — Ezekiela 36:23.
Nafea outou ia pahono mai?
◻ Eaha te tumu otahi e farii mai ai o Iehova i te hoê tiai i te pae varua?
◻ Eaha te huru o Iehova i nia i ta ˈna mau mamoe, e nafea hoi te mau tiai kerisetiano ia faaamu ia ratou?
◻ Mea nafea te faahohoˈaraahia mai te faaora-faahou-raa mai te nunaa ati iuda (Ezekiela 37:1-14)? Ua faaauhia te reira i te aha i teie nei anotau?
◻ O vai o Goga no Magoga, e eaha te ohipa e tupu ia aro mai oia i te mau Ite o Iehova?
◻ Te faataipe ra te pape e tahe mai na roto i te hiero o te orama, i te aha?
[Hohoˈa i te api 29]
Mai te mau tiai i Tahito ra, te haapao maite mai nei Iehova i ta ˈna mau mamoe. E tia atura ïa i te mau tiai kerisetiano ia aupuru maite i te nǎnǎ a te Atua.
[Hohoˈa i te api 31]
Te tuhaa moˈa, e te mau tufaraa i ravehia no te mau opu.