A faaroo na! Te parau ra te tiai a Iehova
“Ua faariro vau ia oe ei tiai i te utuafare o Iseraela nei, e na ǒ nei atu oe i te aˈo atu ia ratou.” — EZEKIELA 3:17.
1. No te aha e tia ˈi ia tatou ia faaroo i te “tiai” a Iehova ia parau oia ra?
TE PORO nei te “tiai” a Iehova i te parau a te Atua i teie nei â taime nei. Te faaroo ra anei outou ia ˈna? E tia ia outou ia farii i te parau ma te mauruuru e ia ohipa ia au maite i taua parau nei: o to outou iho hoi ora teie. Fatata roa, ‘te mau nunaa o Iehova e ite ai e o vai o Iehova’, no te mea e haamoˈa oia i to ˈna iˈoa moˈa na roto i te haamouraa i te amuiraa iino o te mau mea nei ma te faaora mai i to ˈna mau tavini atoa. Te tiaturi ra anei outou e tei roto atoa outou iho (Ezekiela 36:23; 39:7; Petero 2, 3:8-13)? E nehenehe mau â outou, ia faaroo outou i te “tiai” a Iehova ia parau mai oia.
2. Eaha tei roohia i nia i te basileia o Iuda ia ˈna i ore e faaroo i te mau peropheta a te Atua?
2 Ua faatahurihia te basileia o Iuda i te matahiti 607 hou to tatou nei tau i te mea e aita oia i faaroo i te mau peropheta a te Atua. Ua oaoa roa to ˈna mau enemi i te haamouraa to Babulonia ia ratou. Auê râ ïa hanahana no te iˈoa o Iehova a rave ai oia e ia hoˈi mai te mau ati Iuda haapao maitai i nia i te fenua o to ratou mau tupuna i te matahiti 537 hou to tatou nei tau!
3. Eaha te mau mea i papaihia i roto i te buka a Ezekiela?
3 Ua faaite mai o Ezekiela, te tiai a Iehova, i taua haamouraa ra e taua faahoˈi-faahou-raahia mai ratou ra. I Babulonia, i te matahiti 591 hou to tatou nei tau, to ˈna faaotiraa i te papai i te buka o te Bibilia e amo ra i to ˈna iˈoa. Te faaitehia ra i roto: 1) te ohipa i horoahia ˈtu i roto i te rima o Ezekiela; 2) te tahi mau faahohoˈaraa no nia i te mau ohipa e tupu a muri aˈe; 3) te mau parau no te haava ia Iseraela; 4) te mau haavaraa i faahitihia i nia ia Ierusalema; 5) te mau parau tohu no te patoi i te tahi atu mau nunaa; 6) te mau parau tǎpǔ no nia i te faahoˈi-faahou-raahia mai; 7) te hoê parau tohu no nia ia Goga no Magoga; e 8) te hoê orama no nia i te vahi moˈa roa o te Atua. Te titau atu nei matou ia outou ia taio i teie buka i roto i te tuatapaparaa ta tatou e rave. E ite ïa outou e nafea te reira e tano ai no outou i teie mahana, e o outou atoa ïa te tahi o te feia e faaroo i te “tiai” a Iehova ia parau mai oia raa.
Te horoa ra te Atua i te hoê ohipa na te tiai
4. a) Eaha ta Ezekiela i ite i roto i te hoê orama? b) Eaha te mau “mea ora”, e eaha te mau huru e vai ra i roto ia ratou?
4 I te 5 no Tamuza o te matahiti 613 hou to tatou nei tau (i te pae o te matahiti te arii ra o Iuda ra o Iehoiakina e hopoi-tîtî-hia ˈi i Babulonia), tei rotopu te tahuˈa ra o Ezekia, e 30 hoi to ˈna matahiti i reira, i te tahi atu mau taata i hopoi-tîtî-hia i “te pape ra i Kebara”, te hoê anavai pape e tuatihia ˈtu ia Eupharate. Ua ite aˈera oia i te hoê orama no nia i te pereoo a Iehova i nia i te raˈi ra, tei pihai iho “e maha na mea ora”. (Taio Ezekiela 1:4-10.) E maha hohoˈa to te ‘mea ora’ tataitahi, aore ra kerubi pererau (Ezekiela 10:1-20; 11:22). Te haapapu maira hoi te reira e te vai ra i roto i te mau kerubi te mau huru no ǒ mai i te Atua ra mai te aroha (te taata), te parau-tia (te liona), te puai (te puaatoro), e te paari (te aeto). Tei pihai te kerubi tataitahi i te hoê ‘huira rahi i roto mai i te hoê huira’ ta te varua o te Atua, To ˈna puai ohipa, e nehenehe e faahaere i roto i te mau huru vahi atoa. — Ezekiela 1:1-21.
5. Te faahohoˈa ra te pereoo i nia i te raˈi ia vai, e eaha te faahopearaa o taua orama ra i nia i te mau tavini a Iehova?
5 Te faaite maira te Aratai o te pereoo ia Iehova, ma te hanahana mau (taio Ezekiela 1:22-28). E hohoˈa tano maitai te pereoo no te faanahonahoraa varua o te mau melahi a te Atua (Salamo 18:10; 103:20,21; Daniela 7:9, 10). Te aratai ra Iehova i taua pereoo nei i te mea e te faaue ra oia i taua mau mea ora e te faaohipa ra oia ia ratou ia au maite i ta ˈna opuaraa. E taata hau hoi taua Aratai ra, mai te anuanua e haaati ra ia ˈna, area o Ezekiela ra, te maere rahi noa ra ïa oia. E riro mau â taua orama faahiahia mau ra no nia i te hanahana e te puai o Iehova, te Faanaho rahi o ta ˈna mau mea ora i poiete i nia i te raˈi ra, i te faatupu i roto ia tatou i te haehaa e te aau mehara no te haamaitairaa e vai nei ia tatou nei oia hoi te taviniraa ia ˈna i roto i ta ˈna faanahonahoraa i nia i te fenua nei.
6. a) Eaha te ohipa i horoahia mai ia Ezekiela ra, e mea nafea ta ˈna huru hiˈoraa i te taviniraa a te Atua? b) E tia ia Ezekiela ia tohu i roto i tei hea mau huru taata, e no te aha e riro ai ei faaitoitoraa i te iteraa tatou i te huru o Iehova i nia ia ˈna?
6 Noa ˈtu â ïa e ua parauhia oia te “tamaiti a te taata”, o te faahaamanaˈo mai hoi i to ˈna huru mau e to ˈna huru haehaa, ua nominohia o Ezekiela ei peropheta na Iehova (taio Ezekiela 2:1-5). E tonohia oia i mua i te aro o “te fenua tâhito ra”, te mau basileia o Iseraela e o Iuda. Na nia i te faaueraa a te Atua, ua haamata aˈera o Ezekiela i te amu i te otaro tei roto te mau himene hevaraa, mai te meli ra hoi ia amu, no to ˈna mauruuru rahi i te mea e peropheta oia na te Atua. Te faariro atoa nei te mau kerisetiano faatavaihia e to ratou mau hoa e e haamaitairaa mǎrû mau â te riroraa ei ite no Iehova. E tia ia Ezekiela ia tohu i rotopu i te mau taata upoo etaeta e aau etaeta, e haapaari râ te Atua i to ˈna hohoˈa mai to ratou ra, e to ˈna rae mai te semira (daiamani) ra te etaeta. E tohu o Ezekiela ma te itoito, e faaroo mai taua mau taata ra aore ra eita. Mea oaoa mau â ia ite e, mai te Atua i turu ia Ezekiela i roto i te mau taime fifi mau, e tauturu atoa mai oia ia tatou ia haere e faaite i te parau ma te itoito i roto i te mau huru tuhaa fenua atoa. — Ezekiela 2:6 e tae atu i te 3:11.
7. Eaha te hopoia ta te ohipa i faauehia mai ia Ezekiela e titau ra?
7 I muri aˈe i to ˈna amuraa i te otaro, ‘ua horuhoru aˈera te aau’ o Ezekiela e tano maitai hoi i ta ˈna parau e faaite ra. E parahi atu oia i Teli-Abiba “ma te maere e rui hitu aˈera”, ia papu maitai ia ˈna i te auraa o taua parau ra (Ezekiela 3:12-15). Tatou atoa, e tia ia tatou ia feruri hohonu e ia tuatapapa maite i te parau ia papu maitai ia tatou i te mau mea hohonu i te pae varua. I te mea hoi e e tia ia ˈna ia poro i te hoê parau, ua nominohia o Ezekiela ei tiai na Iehova (taio Ezekiela 3:16-21). E tia i taua tiai i nomino-apî-hia ra ia faaara i te mau ati Iseraela taiva e e faatupu te Atua i te mau haavaraa i nia ia ratou.
8. I to tatou nei tau, o vai te “tiai” a Iehova, e o vai ma te mau taata i apitihia mai ia ˈna?
8 Ahiri o Ezekiela i ore i faatupu i ta ˈna ohipa, e faariro ïa o Iehova ia ˈna ei tumu no te pohe o te feia i ore i haapaohia e ana. E te feia i ore i hinaaro e ia aˈo mai te peropheta ia ratou, mai te huru ra ïa e e tuu mai ratou i nia ia ˈna i te taura, eita râ oia e faaea i te poro i te parau a te Atua ma te itoito (Ezekiela 3:22-27). I to tatou nei mau mahana, aita te amuiraa faaroo kerisetiano e hinaaro nei e faaroo i te mau kerisetiano faatavaihia e te tamata nei oia i te haafifi i ta ratou ohipa. Teie râ, mai te matahiti 1919 maira, te rave nei ratou i te tiaraa “tiai” no Iehova na roto i te pororaa ma te itoito i ta ˈna parau no nia i “te tau hopea” o te amuiraa nei (Daniela 12:4). Te apiti mai nei te hoê “feia rahi roa” o te mau “mamoe ê atu” a Iesu teie e rahi noa ˈtura, i roto ia ratou (Apokalupo 7:9, 10; Ioane 10:16). I te mea hoi e te tamau nei te pupu o te “tiai” i te poro i te parau a te Atua, te hinaaro nei te mau kerisetiano tataitahi, tei faatavaihia aore ra aita i roto i te “feia rahi roa”, e riro ei taata poro tamau no taua parau ra.
Te mau parau tohu i faahohoˈahia
9. a) Eaha te hiˈoraa ta Ezekiela i vaiiho mai no tatou? b) Eaha te ohipa ta Ezekiela i rave no te faahohoˈa mai e e haru to Babulonia ia Ierusalema, e te faahohoˈa ra na mahana e 390 e na mahana e 40 i te aha?
9 Ma te haehaa e te itoito, ua hauti aˈera o Ezekiela i muri iho i te mau hohoˈa no te mau ohipa e tupu a muri aˈe. E tia to ˈna hiˈoraa ia faaitoito mai ia tatou ia rave ma te haehaa e te itoito i te mau hopoia ta te Atua e horoa mai nei na tatou. No te faataa mai i te haruraahia o Ierusalema na to Babulonia, ua taoto aˈera o Ezekiela i mua i te hoê ofai araea ta ˈna i nanaˈo i nia i te hohoˈa o taua oire ra. Ua tia hoi ia ˈna ia taoto i nia i to ˈna pae aui e 390 mahana te maororaa no te amo i te hape a te basileia, o na opu hoê ahuru no Iseraela, e i muri iho i nia i to ˈna pae atau e 40 mahana te maororaa no te amo i te hara a te basileia o na opu e piti no Iuda. E tano hoê mahana i te hoê matahiti. No reira, e haamata na 390 matahiti mai te tupuraa te basileia o Iseraela, i te matahiti 997 hou to tatou nei tau, e tae noa ˈtu i te haamouraahia o Ierusalema, i te matahiti 607 hou to tatou nei tau. Area na matahiti e 40 o Iuda ra, ua haamata ïa te reira a haamau ai te Atua ia Ieremia ei peropheta, i te matahiti 607 hou to tatou nei tau. — Ezekiela 4:1-8; Ieremia 1:1-3.
10. Mea nafea to Ezekiela faahohoˈaraa mai i te mau faahopearaa e roohia i nia ia Ierusalema ia haruhia oia ra e i te mea e ua turu mai te Atua ia ˈna, eaha ïa ta te reira e haapii maira ia tatou?
10 Ua hauti atoa o Ezekiela i muri iho i te mau faahopearaa o te haaatiraahia o Ierusalema. No te faahohoˈa i te oˈe, ua amu noa oia, i te mahana hoê, fatata e 200 grammes maa e ua inu noa oia fatata afa litera. E mea viivii hoi ta ˈna faraoa, (i anoihia te sitona, te kerite, te phuli e te pǐpǐ, te deheni, e te olura i tunuhia i nia i te tutae) (Levitiko 19:19). Te haapapu maira hoi te reira e e ere-rahi-hia te mau taata no Ierusalema i te tahi mau mea. Auê râ hoi manaˈo tamahanahana i te iteraa e, mai ia Iehova i turu ia Ezekiela i roto i taua mau huru tupuraa fifi mau ra, e tauturu mai oia ia tatou ia ore tatou ia taiva ia ˈna i roto i te ohipa i horoahia mai ia tatou ra, oia hoi te pororaa, i mua i te mau huru fifi atoa! — Ezekiela 4:9-17.
11. a) Eaha te mau ohipa i faahitihia i roto i te Ezekiela 5:1-4, e eaha to ratou auraa? b) E tia ia tatou ia rave i te aha ia ite tatou e ua faatupu te Atua i te mau mea i faahohoˈahia mai e Ezekiela?
11 Ma te rave i te hoê ˈoˈe, ua hahu aˈera o Ezekiela i muri iho i to ˈna rouru e to ˈna umiumi (taio Ezekiela 5:1-4). Te feia e pohe i te oˈe e te maˈi, e riro ïa ratou mai te hoê tuhaa i nia i te toru o te mau rouru ta te peropheta e tutui i ropu ia Ierusalema. E faahohoˈahia hoi te feia e pohe i te tamaˈi te tuhaa toru o te mau rouru ta ˈna i hahu i te ˈoˈe. Area te feia e ora mai ra, e purara ê ïa ratou i roto i te mau nunaa mai te tuhaa toru ra o te mau rouru puehu i te mataˈi. E parare râ te tahi mau taata i hopoi-tîtî-hia mai te tuhaa rouru ta Ezekiela i rave mai no roto i te tuhaa i puehu ra e i puohu i roto i to ˈna ahu ei faaiteraa e e faahoˈi faahou mai taua mau taata ra i te haamoriraa mau i Iuda i muri aˈe i na matahiti e 70 vai-ano-noa-raa (Ezekiela 5:5-17). I te mea hoi e ua faatupu o Iehova i te mau mea e faahohoˈa ra i taua mau ohipa ra ta ˈna i faahohoˈa mai e o te tupu a muri aˈe e te tahi atu â, e riro ïa te reira i te faaitoito ia tatou ia tiaturi ia ˈna, inaha Na ˈna iho e faatupu i ta ˈna mau parau tohu. — Isaia 42:9; 55:11.
Te fatata roa maira te haamouraa!
12. a) Eaha te tia i te mau taata e haere mai e haru ia Ierusalema, ia au i te Ezekiela 6:1-7, ia rave? b) Ia au i te parau tohu a Ezekiela, o vai te Ierusalema o to tatou nei tau, e eaha te roohia i nia ia ˈna?
12 I te matahiti 613 hou to tatou nei tau, ua parau atura o Ezekiela i te nunaa no te faaite atu e eaha te ohipa e roohia i nia i te mau taata haamori idolo no Iuda (taio Ezekiela 6:1-7). E haamou hoi te tahi mau taata i te mau aivi teitei, te mau fata tei reira te mea noˈanoˈa ra e te mau fata e faaohipahia na no te rave i te haamoriraa hape. I te manaˈo-noa-raa e na te oˈe e faatupu i taua haamouraa ra, na te maˈi pee e te tamaˈi, e parauhia na ïa e: “Auê!” e, hau atu, e haapopouhia te rima e e taataahi hoi te avae. E î roa te mau aivi teitei i te mau tino pohe o tei faaturi i te pae varua ra. Ia roohia te amuiraa faaroo kerisetiano, oia hoi te hohoˈa o te Ierusalema i tahito ra, i te hoê haamouraa mai te reira te huru, e ite mau â ïa oia e no ǒ mai to ˈna ati ia Iehova ra. — Ezekiela 6:8-14.
13. Te faahohoˈa ra “te raau” e tapeahia ra e Iehova i te aha, e eaha ïa te ohipa e tupu mai ia faaohipahia te reira?
13 ‘E tae mai te hopea i nia i na poro e maha o te fenua’, oia hoi i nia i te amuiraa faaroo taiva o Iuda. E “hei” ati tei nia i te upoo o te taata haamori idolo ia tairi “te raau” (o Nebukanesa e ta ˈna mau nuu babulonia) ta te Atua e tapea ra i roto i to ˈna rima, i te nunaa o Iehova e to ˈna hiero. Te feia no roto i te “mau taata atoa” o te feia hoo mai e te feia e hoo atu no Iuda e taparahihia ïa ratou aore ra e hopoi-tîtî-hia. E paruparu mai hoi te rima o te feia e ora ˈtu. Ia tahuri ta ratou amuiraa faaroo hape, mai te huru ra ïa e e hahu ratou i to ratou upoo ei tapao heva na ratou. — Ezekiela 7:1-18.
14. Eaha ta te hoê noa ˈˈe taoˈa peta i ore e nehenehe e rave no Ierusalema, e eaha ïa ta tatou e nehenehe e parau no te amuiraa faaroo kerisetiano?
14 Eita o Iehova e eita atoa ta ˈna mau nuu i haapaohia no te haamou, e vaiiho ia ratou ia hoohia mai (taio Ezekiela 7:19). Aita te tahi noa ˈˈe taoˈa petahia i nehenehe e tapea i te feia “haru” no Kaladaio ia faaino i te “vahi moe”, te vahi Moˈa Roa, ma te hopoi i te mau taoˈa moˈa e ma te vaiiho i te hiero i tupararihia. Ua ‘faaore [Iehova] i te teoteo o te feia puai ra’ a haruhia ˈi te arii ra o Zedekia e a haapohehia ˈi te mau melo matamua o te mau ati levi (Te mau arii 2, 25:4-7, 18-21). Aita te mau taata rave hara i mau i roto i te oire a haruhia ˈi o Ierusalema, i nehenehe e ora ˈtu mai roto atu i te rima o te enemi maoti te mau taoˈa peta a ‘faautua ˈi’ te Atua ia ratou i te mea hoi e ua ofati ratou i ta ˈna faufaa. Oia atoa, i te mau tau i mua nei, ia haaviiviihia te mau taoˈa ta ˈna e faariro ra ei mau taoˈa moˈa, eita roa ˈtu ïa ta te amuiraa faaroo kerisetiano e hoo mai i to ˈna ora e ora ˈtu ai i te haavaraa ta te Atua i haapao no ˈna. Ua maoro roa ˈtura ïa no ˈna no te faaroo i te “tiai” a Iehova. — Ezekiela 7:20-27.
Mau autâ no nia i te mau mea faufau ra
15. Eaha te hohoˈa ta Ezekiela i ite i roto ia Ierusalema, e eaha te mau manaˈo ta te reira e faatupu mai i roto ia tatou?
15 A hiˈo ai o Ezekiela i roto i te hoê orama i te hanahana o te Atua, i te 5 no Elul o te matahiti 612 hou to tatou nei tau, ‘ua tuu maira hoi oia mai te rima te huru, e ua rave maira i to ˈna io rouru’ e ua hopoi aˈera te varua ia ˈna i Ierusalema. Ua tae roa atoa te pereoo no nia mai i te raˈi i reira. Te mea ta Ezekiela i ite, e tia atoa ïa ia faaitoito mai ia tatou ia faufau roa tatou i te manaˈo-noa-raa e e faaroo atu tatou i te mau apotata (Maseli 11:9). I te hiero, e haamori na te mau ati Iseraela apotata i te hoê hohoˈa idolo (peneiaˈe te hoê pou moˈa) e faatupu i te riri o te Atua (Exodo 20:2-6). Ia ˈna i tomo atu i roto i te aua i roto mai, eaha mai ïa mau mea faufau ta Ezekiela i ite e (taio Ezekiela 8:10, 11)! Mea haama mau ia manaˈo e te pûpû ra e 70 matahiapo o te nunaa o Iseraela i te mea noˈanoˈa na te mau atua i faahohoˈahia e i otiotihia i nia i te patu e ati noa ˈˈe! — Ezekiela 8:1-12.
16. Eaha ta te orama a Ezekiela e haapapu maira ia tatou no nia i te mau faahopearaa o te apotata?
16 Te faaite maira te orama a Ezekiela e o te pohe i te pae varua ta te apotata e horoa mai. A feruri na! Ua faauehia ˈtu i te mau vahine no Iseraela ia taˈi ratou ia Tamuza, te hoê atua no Babulonia, oia hoi te tane faaturi a Ischtar, ruahine i te pae no te hotu! E auê ïa i te faufau ia ite atu e 25 Iseraela e haamori ra i te mahana i roto i te aua i roto mai o te hiero ra (Deuteronomi 4:15-19)! Te tuu atura taua mau taata ra i te hoê amaa raau faufau mau i mua i te apoo ihu o Iehova, e te faahohoˈa ra hoi te reira i te melo taatiraa o te tane. Eita iho â ïa tatou e maere ia ore o Iehova e faaroo mai i ta ratou mau pure, e eita atoa hoi oia e faaroo mai i te pure a te amuiraa faaroo kerisetiano ia taˈu atu oia ia ˈna i te tau o te “ati rahi” ra! — Ezekiela 8:13-18; Mataio 24:21.
Tapaohia no te ora ˈtu
17. O vai na taata toohitu o te orama, e te aha ra ratou?
17 Te faahiti ra te parau tohu i muri iho, i te parau no na taata toohitu: te hoê papai parau i ahuhia i te ahu vavai ra e na taata tooono ma te mauhaa taparahi taata i roto i to ratou rima (taio Ezekiela 9:1-7). Na “taata tooono” o te mau puai ïa no te raˈi mai i haapaohia no te taparahi, a faaohipa noa ˈi Iehova i te mau ravea o te fenua nei. Te feia ta te ‘taata ahu vavai ra’ e tapao i te rae, e fanaˈo ïa ratou i te aroha o te Atua no te mea aita ratou i farii i te mau mea faufau e ravehia ra i roto i te hiero. Ua haamata aˈera na “taata tooono” i te faatupu i te haavaraa a te Atua i nia i na matahiapo e 70 e haamori ra i te idolo, te mau vahine e taˈi ra ia Tamuza e na taata haamori i te mahana e 25. Ua taparahi-pohe-roa-hia taua mau taata ra e vetahi atu tei taiva i te Atua na to Babulonia i te matahiti 607 hou to tatou nei tau.
18. a) I to tatou nei mau mahana, o vai ‘te taata ahu vaivai’? b) E eaha te “tapao”, o vai tei tapaohia, e eaha to ˈna faahopearaa i nia i te feia i tapaohia?
18 ‘Te taata ahu vavai’ o teie nei tau o te pǔpǔ ïa o te mau kerisetiano faatavaihia. Te haere nei ratou i tera fare i tera fare no te tuu i te hoê tapao taipe i nia i te mau taata e riro mai ei melo no te “feia rahi roa” o te mau “mamoe ê atu” a te Mesia. Taua “tapao” o te haapapuraa ïa e ua pûpû taua mau “mamoe” ra ia ratou no te Atua. Te “autâ noa ra ratou e ua pii hua, i te mau parau faufau atoa i ravehia” i roto i te amuiraa faaroo kerisetiano, e ua haere ê mai ratou i rapae ia Babulonia Rahi, oia hoi te faatereraa o te mau haapaoraa hape atoa o teie nei ao (Apokalupo 18:4, 5). E haapapu maitai mai to ratou “tapao” i te mau puai a te Atua i haapaohia no te haamou eita roa ˈtu ratou e tia ia taparahihia ia tupu te “ati rahi” ra. E mau noa i nia ia ratou taua “tapao” ra mai te peu e e tahoê atu ratou i te mau kerisetiano faatavaihia no te tapao i te tahi atu â mau taata. Mai te peu ua ‘tapaohia’ outou, a apiti atu ïa ma te itoito i roto i te ohipa ‘tapaoraa’. — Ezekiela 9:8-11.
Te fatata maira te haamouraa a te auahi
19. I to tatou nei tau, eaha ta ‘te taata ahu vavai’ e poro ra i roto i te amuiraa faaroo kerisetiano taatoa?
19 Ua haere atura te taata ahu vavai e rave mai i rotopu i te mau huira o te pereoo i nia i te raˈi ra i te arahu ama ta ˈna e taora ˈtu i muri iho i nia ia Ierusalema, ma te faaite e e riro te haamouraa o taua oire ra ei tapao no te riri uˈana o te Atua (Ezekiela 10:1-8; Oto a Ieremia 2:2-4; 4:11). I te mau mahana o Ezekiela, ua itea aˈera te riri o Iehova i nia ia Ierusalema na roto i te ravea o te mau Babulonia (Paraleipomeno 2, 36:15-21; Ieremia 25:9-11). Eaha ˈtura ïa i to tatou nei mau mahana? Te poro ra ‘te taata ahu vavai’ o teie nei tau i te mau faaararaa uˈana a te Atua i roto i te taatoaraa o te amuiraa faaroo kerisetiano no te faaara ˈtu e fatata roa o ˈna e te tahi atu mau tuhaa o Babulonia Rahi i te roohia i te riri o te Atua. Te feia e ore e faaroo i te “tiai” a Iehova, eita roa ˈˈe ïa ta ratou e nehenehe e tiaturi e e ora ˈtu ratou. — Isaia 61:1, 2; Apokalupo 18:8-10, 20.
20. a) E faaitoito te au-maite-raa e vai ra i rotopu i te mau huira o te pereoo i te raˈi ra e te mau kerubi ra i roto i tei hea tuhaa? b) Te aha ra vetahi mau tamaiti hui arii, e te faaau hape ra ratou ia Ierusalema i te aha?
20 Te huti-faahou-hia ra to tatou manaˈo i nia i te pereoo, oia hoi te faanahonahoraa a te Atua i nia i te raˈi. E tia mau â te au-maite-raa e vai ra i rotopu i te mau huira o te pereoo e te mau kerubi ia faaitoito ia tatou ia tahoê maitai i te faanahonahoraa a te Atua i nia i te fenua nei. E tia atoa to tatou haapao maitai ia faaitoito ia tatou ia paruru i te faanahonahoraa i te mau enemi (Ezekiela 10:9-22). I te tau o Ezekiela, ua ite taua peropheta ra e 25 tamaiti hui arii i te opuaraa e aro atu i te mau puai a te Atua i haapaohia no te haamou ma te tauturuhia mai e to Aiphiti. Te faaau ra ratou ia Ierusalema i te hoê pani rahi e i te iˈo e faaea hau noa ra. Auê ïa hape e! E haapohe hoi “te ˈoˈe” a te mau “taata ěê”, oia hoi a te mau Babulonia, vetahi pae o taua mau taata ra, area vetahi ra e hopoi-tîtî-hia ïa ratou. Te parau ra te Atua e o te mau ati Iuda te tumu i tupu ai taua mau ati ra, o ratou i ofati i ta ˈna faufaa i faaau atu ia ratou (Ezekiela 11:1-13; Exodo 19:1-8; 24:1-7; Ieremia 52:24-27). I te mea hoi e te faahua parau ra te amuiraa faaroo kerisetiano e ua faaau oia i te tahi faufaa e te Atua a tuu noa ˈtu ai i to ˈna tiaturiraa i roto i te mau faufaa ta ˈna i faaau e teie nei ao, e riro ïa oia i te haamouhia e te mau puai a Iehova i haapaohia no te haamou.
21. Eaha te ohipa i tupu i muri aˈe i na matahiti e 70 vai-ano-noa-raa o Iuda, e eaha atoa te huru tupuraa i farereihia e te toea faatavaihia ra?
21 Noa ˈtu â ïa e ua “haapurara-ê-hia ratou i roto i te mau mataeinaa ra”, i te matahiti 617 hou to tatou nei tau, ua riro te Atua “ei hiero”, aore ra ei haapuraa, no te feia i hopoi-tîtî-hia e tei tatarahapa (Ezekiela 11:14-16). Eaha ˈtu â pai ta ratou e nehenehe e tiaturi (taio Ezekiela 11:17-21)? I muri aˈe e 70 matahiti o Iuda i te vai-ano-noa-raa, ua faahoˈi-faahou-hia maira te hoê toea i nia i te “fenua o Iseraela” i tamâhia. Oia atoa, i muri aˈe i to ˈna mauraa i raro aˈe i te faatîtîraa a to Babulonia, ua faaorahia maira te toea o te mau kerisetiano faatavaihia i te matahiti 1919, e, i raro aˈe i te aratairaa a te varua o te Atua, ua tamâhia aˈera te “fenua” o te Iseraela i te pae varua tei vai ano noa i mutaa ihora. No reira, te feia tei ‘tapaohia’ no te ora ˈtu, tei roto ïa ratou i te haamaitairaa a te Atua mai te toea o te Iseraela i te pae varua i faahoˈi-faahou-hia mai. Ia tamau â outou i te faaroo i te “tiai” a te Atua, e nehenehe outou e itea ˈtu i roto i te feia ta Iehova e faaora mai ia tatara oia i ta ˈna ˈoˈe.
[Nota i raro i te api]
a Mai te peu e e taimehia, e faataio te taata e faatere ra i te haapiiraa i te mau irava i papai-faataoto-hia i roto i teie tumu parau e i roto i na tumu parau e piti i mua nei. E nehenehe atoa tatou e ite i roto i taua mau tumu parau i te tahi mau tumu parau bibilia faahiahia mau no te haapiiraa o te buka ra a Ezekiela i roto i te Haapiiraa o te taviniraa teotaratia.
Te haamanaˈo ra anei outou?
◻ No te aha e tia ˈi ia tatou ia faaroo i te “tiai” ia parau mai o Iehova?
◻ Te faahohoˈa ra te pereoo i te raˈi ra a te Atua, ia vai?
◻ O vai te “tiai” a Iehova i to tatou nei tau?
◻ Te aha ra te mau taata tei taiva ta Ezekiela i ite i Ierusalema, e e tia taua orama ra ia faaitoito ia tatou ia aha?
◻ I to tatou nei mau mahana, o vai ‘te taata ahu vavai’, e eaha te “tapao” ta ˈna e tuu ra i nia i te mau rae?