Te mau pure e pahonohia mai
MEA TAHITO roa hoi te hinaaroraa e aparau atu e te hoê puai teitei aˈe i te taata. E itehia hoi te tahi mau pure tei nanaˈohia i nia i te mau pǎpǎ no Aiphiti tahito ra. E faaohipahia na vetahi no te tiaoro aore ra no te arue i te hoê atua, e faaite mai na vetahi i te tiaturi e horoahia na no te hoê atua taa maitai. E mau peu matauhia te mau himene aiˈa, te mau salamo e te mau pure no te mau oroa, i roto i te totaiete heleni, i te senekele 8 hou to tatou nei tau. I Roma, i reira hoi e haamorihia ˈi e rave rahi mau atua, e tia ïa ia maiti maitai i te atua e hinaarohia ra e pure.
I teie nei â mahana, ua riro te pure ei ohipa matauhia i roto i te mau haapaoraa matamua o te ao nei. E pinepine te mau bouddhistes, te mau hindous, te mau ati iuda, te mau mahometa e te mau melo o te mau Ekalesia a te amuiraa faaroo kerisetiano, i te faaohipa i te reira. Noa ˈtu â ïa e e peu matauhia te pure i roto i te mau haapaoraa o te senekele 20, e rave rahi mau taata teie e hinaaro nei e ia pahonohia mai ta ratou mau pure, teie e ore nei e taa e nafea râ i mua i teie rahiraa huru pure.
E navai noa anei ia pure?
I te mea hoi e e rave rahi mau huru pure, e navai noa anei ia pure mai tera aore ra tera te huru e pahonohia mai ai? Te manaˈo nei vetahi e te huru faahitiraa i te pure e ere ïa i te mea faufaa roa, te mea faufaa râ, ei aau rotahi ïa to te taata e pure ra e ei “taata faaroo” atoa hoi oia. Eaha to outou manaˈo? No te tuati ore hoi te manaˈo o te taata i nia i taua tumu parau ra, e tia ˈtura ïa ia tatou ia vaiiho i te manaˈo taata e ia haapao i te mea e faaitehia maira e te hoê tumu teitei aˈe.
No roto mai hoi te mau faataaraa i nia i te mau api i mua nei i te hoê tumu mai te reira te huru, oia hoi te Bibilia. Te haapii maira oia ia tatou e eita e navai noa ia pure e faaroo-maitai-hia mai ai.
Te faataa maira te Bibilia e:
E tia te mau pure ia faataehia ˈtu ia vai.
No te aha vetahi mau pure e ore ai e pahonohia mai.
Te mau mea no reira tatou e pure ai.
Eaha te mau huru te tia i te hoê taata ia faaohipa ia pure oia?
Te huru matamua e titauhia, o te faaroo ïa, eiaha noa râ te tiaturiraa e te vai mau ra te Atua e e nehenehe oia e faaroo mai i te mau pure (Hebera 11:6). E faatupuhia taua huru faaroo ra na roto i te tutavaraa i te ora ma te faaau ia ˈna iho i te mau faaueraa tumu a te Atua i te pae no te parau-tia i faataahia mai i roto i te Bibilia. O ta Iesu ïa i haapapu mai, i roto i ta ˈna Aˈoraa i nia i te mouˈa ra, ia ˈna i parau e: “E ore te feia e parau mai ia ˈu ra e, E te Fatu, e te Fatu, e hope paatoa i te tae i te basileia ra o te ao, o te taata râ i haapao i te hinaaro o tau Metua i te ao ra.” — Mataio 7:21.
Teie ta Isaia, te hoê peropheta hebera, i papai no nia i te tahi mau taata, e riro hoi ta ratou mau pure i te ore e faaroohia mai: “Ia hohora mai i to outou rima, e purou vau i tau mata ia outou; e ia pinepine noa ta outou pure, e ore au [te Atua ra o Iehova] e [faaroo] atu; ua îî hoi to outou rima i te toto.” (Isaia 1:15). No reira, eita te mau taata o te ore e faatura i te faufaa rahi o te ora, e nehenehe e tiaturi e e faaroohia mai ta ratou mau pure, noa ˈtu e e pure ratou ma te tamau e te hohonu.
No te aha e mea pinepine te mau pure a te tahi mau “taata faaroo” e ore ai e pahonohia mai?
Ia fariihia mai tatou e te Atua e a pahono mai ai oia i ta tatou mau pure, aita noa e navai ia riro tatou ei mau taata tiaturi i te Atua. E nehenehe atoa te hoê taata o te tiaturi ohie noa i te mau mea atoa, e parau e e mea tiaturi roa oia i te Atua. E tia i te hoê faaroo hohonu ia niuhia i nia i te hoê ite papu e e nehenehe noa hoi teie huru ite e noaahia mai na roto i te haapiiraa i te Bibilia. Hau atu â, e tia ia faaitehia te faaroo na roto i te mau ohipa. “Mai te tino nei hoi ia ore te varua ra, e mea pohe ïa, oia atoa te faaroo aore e ohipa ra, e mea pohe atoa ïa.” — Iakobo 2:26.
E tia i te taata e tiaturi mau ra i te Atua, ia haapao i te Atua i te mau mahana atoa o to ˈna oraraa e eiaha noa râ e faaohipa i te pure i te taime noa oia e farerei ai i te hoê tupuraa peapea mau. E tia atoa ia ˈna ia faatupu mai i te tahi mau ohipa no te faaite i to ˈna faaroo, oia hoi, te mau ohipa tia e tei roto atoa hoi, te faaiteraa ˈtu ia vetahi ê no nia i ta ˈna e tiaturi ra.
Nafea tatou ia pure?
Eita e tia ia riro noa te pure ei peu moˈa aore ra ia taio-noa-hia oia. Eita atoa e tia ia pure maoti te tahi mau parau e tahana-noa-hia i te faahiti ma te manaˈo e e faarahi te reira i te faufaa o te pure. Eita e tia ia riro te hoê pure ei ravea no te faahanahanaraa ia ˈna iho i mua i te tahi pae. Teie te aˈoraa maitai roa ta Iesu i horoa mai no nia i te huru e tia ia faaohipahia ia pure anaˈe tatou e te huru e tia ia tatou ia ape: “E ia pure hoi oe ra, eiaha mai ta te feia haavare, o te hinaaro i te pure tia noa i te mau sunago, e te poro aroâ ra, ia hiˈohia ratou e te taata. (...) E ia pure outou ra, eiaha ia rahi te parau rii faufaa ore mai ta te mau Etene ra; o tei manaˈo e tei te rahi o te parau e itehia mai ai ratou.” — Mataio 6:5-7.
Aita e titauhia ia rave tatou i te hoê huru tiaraa taa ê ia faaroo mai te Atua i ta tatou mau pure. Teie râ, e titauhia i te taata e pure ra, ia faaite oia i te haehaa e te faatura i roto i to ˈna huru e i roto atoa i ta ˈna mau parau.
Eaha te roaraa o te mau pure?
Te faahiti ra te rata i to Hebera i te parau ra ‘e imi papu i te Atua ra’. (Hebera 11:6.) O vai ïa tera Atua e parauhia ra? Noa ˈtu â ïa e te vai ra e rave rahi mau atua haavare i hamanihia e te taata ra, hoê anaˈe râ Atua mana hope (Korinetia 1, 8:5, 6). Te Atua mana hope o te Bibilia, o Iehova ïa to ˈna iˈoa (Salamo 83:18). I te mea hoi e o ˈna te Poiete o te mau mea atoa, e tia mau â ïa ia faatae atu tatou i ta tatou mau pure ia ˈna anaˈe ra. Ua faataa maramarama ˈtu o Iesu Mesia i ta ˈna mau pǐpǐ e e tia ia ratou ia pure e “to matou Metua i te ao ra”. (Mataio 6:9.) Aita roa ˈtu o Iesu i haapii noa ˈˈe ia ratou e e tia ia pure ratou ia ˈna, i to ˈna metua vahine o Maria aore ra i te hoê taata ê atu. I teie nei râ, te titau mai nei te Atua ia faˈi tatou i te tiaraa o ta ˈna Tamaiti e ia pure atu tatou ia ˈna na roto i te iˈoa o Iesu. No reira Iesu i parau ai i ta ˈna mau pǐpǐ e: “Aore roa e taata e tae i te Metua ra, maori râ ei ia ˈu.” — Ioane 14:6.
Ia fariihia mai e te Atua, e tia i ta tatou mau pure ia faataehia ˈtu i te Atua ra o Iehova na roto i te arai o ta ˈna Tamaiti, o Iesu Mesia. Oia hoi, e tia ia tatou ia pure i te Atua na roto i te iˈoa o Iesu.
No tei hea mau mea tatou e pure ai?
“Ia ani noa ˈtu tatou i te mau mea atoa i au ia ˈna ra, te faaroo maira ïa oia [te Atua] ia tatou.” Ua papaihia teie haapapuraa maere mau i roto i te Ioane 1, 5:14. Ua tapao anei râ outou i te huru e titauhia ra: “i au ia ˈna ra”? Oia mau, mai te peu e aita te rahiraa o te mau pure e fariihia ra e te Atua, te tumu matamua oia ïa, aita te taata pure i tamata i te maimi na mua e e eaha mau na te hinaaro o te Atua. — Maseli 3:5-7.
Ia nehenehe ratou e pee i te hoê hiˈoraa, ua haapii Iesu i ta ˈna mau pǐpǐ i te hoê pure tei matau-maitai-hia i teie mahana e tei parauhia e “To matou Metua”. (Mataio 6:9-13.) Noa ˈtu â ïa e aita te reira i horoahia mai ei pure te tia ia faahiti ma te tahana noa, te faataa maira teie pure i te mau mea matamua e tano ia faahiti. Te mau mea matamua, o te iˈoa ïa e te opuaraa a te Atua. I muri aˈe, te mau hinaaro materia, te faaoreraa i te hara e te faaoraraa mai i te faahemaraa o te ino ra. E nehenehe te parau ra “to matou Metua” e tauturu i te taata e pure ra ia faaô mai i roto i ta ˈna mau pure, te mau melo o to ˈna utuafare e tae noa atoa ˈtu hoi te feia atoa e haa nei ia fariihia mai ratou e to ratou Poiete. — Ohipa 17:26, 27.
E tia ia faataehia te mau pure ia vai?
Aita te Bibilia e taotia ra i te roaraa o te mau pure. E nehenehe e pure i te mau pure poto roa e ma te mamû noa hoi (Nehemia 2:4; Samuela 1, 1:12, 13). E nehenehe atoa e faahiti i te mau pure roa roa. I te hoê taime, ua “ao noa ihora te rui ia [Iesu] i te parauraa ˈtu i te Atua” no te ani atu paha ia ˈna i te tauturu no te maiti i ta ˈna na aposetolo e hoê ahuru e ma piti (Luka 6:12). Inaha, e au te roaraa o te mau pure ta te Atua e faaroo mai i te mau mea e hinaarohia i taua taime ra.
E pahonohia mai iho â te mau pure
E rave rahi mau hiˈoraa i roto i te Bibilia no nia i te mau pure i pahonohia mai e “Tei faaroo i te pure ra”, oia hoi o te Atua ra o Iehova (Salamo 65:2). Te vai ra te hoê hiˈoraa faahiahia mau i roto i te Arii 1, pene 18 o te buka Matamua o te mau Arii, no nia i “te [tamataraa] o te pure” i te tau o te peropheta o Elia ra. I te senekele 1, ua iteahia i te mau pǐpǐ a Iesu te hoê pahonoraa oioi roa i ta ratou pure inaha: “E te pure ra ratou, aueue ihora ta ratou vahi e apoo ra, e faaîhia maira ratou atoa i te Varua [moˈa], ua parau noa ihora i te parau a te Atua ma te mǎtaˈu ore.” — Ohipa 4:23-31.
I roto i te anairaa o te mau faatiaraa e rave rahi e faataehia nei i te feia nenei i teie vea, te vai ra te mau faatiaraa a te mau tane e te mau vahine noa ˈtu eaha to ratou faito matahiti tei farerei i te mau tupuraa peapea mau. Na roto i te huru a matara ˈi te mau fifi, ua papu mau â ratou e ua pahono-maitai-hia mai ta ratou mau pure.
Ei hiˈoraa, teie ta te hoê taurearea e ora ra i roto i te hoê peho atea mau i te fenua Helevetia, tapiri noa ˈtu i te otia no Italia, e faatia ra: “I te mea e aita vau i manuïa i te iteraa mai i te tahi ravea [i te mau fifi o te oraraa], hoê noa ˈtura ïa to ˈu hinaaro: e pohe. (...) Ua rave ihora vau i te mea hoê roa i puta mai i roto i to ˈu feruriraa. Ua pure aˈera vau e: ‘Auê te Atua matau-ore-hia e au e, mea papu maitai e te ora nei oe e e Atua aroha mau oe. A tauturu mai ia ˈu! Aita ta ˈu e nehenehe faahou. A tauturu mai ia ˈu ia itea mai ia ˈu i te parau mau.’” Tau mahana i muri aˈe, ua patoto maira te hoê tane e te hoê vahine apî Ite no Iehova i to ˈna opani. Ua haamatahia ˈtura te hoê haapiiraa bibilia, e i teie mahana, ua riro atoa mai oia ei Ite no Iehova.
Ua ora noa na te hoê vahine utuutu maˈi i te hoê oraraa peapea mau e te hoê tane faaturi e ua faataa raua i teie nei. I te hoê mahana, ua pure aˈera taua vahine nei o te tiaturi mau ra i te Atua, ma te taparu atu e ia faaite mai oia ia ˈna mai te peu e te vai ra ta ˈna te hoê opuaraa e tia mau â ia turuhia. I te avatea iho, ua patoto maira te mau Ite no Iehova e poro ra i tera fare e i tera fare, i to ˈna opani. Ua titau ihora oia ia ratou ia tomo mai, ua uiui atura oia e rave rahi mau uiraa e ua faaroo aˈera, ma te oaoa, i te pahonoraa a te mau Papai. Tau taime i muri iho, ua riro atoa maira taua vahine utuutu maˈi ra ei taata poro i te “parau oaoa” e ua faatere hoi oia i te hoê haapiiraa bibilia. — Mataio 24:14.
Te taio noa ra te hoê Ite no Iehova i Te Pare Tiairaa i roto i to ˈna pereoo a haru mai ai te hoê taata i to ˈna arapoa. Ua pure oioi atura te Ite ia Iehova. Aita ˈtura te taata i hautiuti faahou e ua faaea aˈera oia i te uumi i to ˈna arapoa. Ua faaharuru aˈera te Ite i to ˈna pereoo, ua aroha ˈtura i taua taata ra, tei faaea noa hoi ma te hautiuti ore i ropu i te purumu.
I roto i te hoê ao te rahi noa ˈtura hoi te manaˈo feaa e te tiaturi ore, e nehenehe te feia mea au na ratou te Atua e te parau mau, e faaitoitohia maoti to ratou tiaturi-maite-raa e te faaroo maira te Atua ra o Iehova i te mau pure e faataehia ˈtu ia ˈna ra na roto i te arai tano mau, te huru maitatai e ma te hoê mafatu e te hoê feruriraa e au. Eita noa te Atua mana hope e faaroo mai i ta ratou pure, e pahono atoa mai râ oia i te reira ma te ore e mairi, ia au i to ˈna hinaaro e i te taime ta ˈna i maiti.
[Tumu parau tarenihia i te api 4]
Te mau huru taa ê o te pure
Teie te hoê faaiteraa poto noa no nia i te mau huru taa ê o te pure e faahitihia ra i teie nei mahana.
E pinepine te mau hindous i te rave i te hoê pure tumu no te faahanahana i te hoê aore ra i te tahi o na atua e ruahine 330 mirioni ta ratou e haamori nei i roto i te tahi tau 10 000 hiero. E pinepine râ hoi te mau pure a te mau hindous i te faanaho-maitai-hia e e nehenehe hoi e itehia e piti tuhaa: te feruri-hohonu-raa (dhyana) e te arueraa (stotra). Mea faufaa roa ia faahitihia taua mau pure ra ma te faateitei i te reo.
I roto i te mau fare pure a te mau bouddhistes e te mau taoïtes tinito, e faahiti-tamau-hia te pure e toru taime i te mahana (i te poipoi roa, i te hora ahuru ma piti e i te po). E faahitihia na taua mau pure nei i te taˈi ǒe. E rave na te mau perepitero bouddhistes i te hoê fifi arapoa 108 poe i nia iho, no te pure. E faaohipa na vetahi mau taata i te hoê fifi arapoa no te taio i ta ratou mau pure.
No te mau mahometa, te vahi faufaa roa ˈˈe o te haamoriraa, o te pure ïa i te mau mahana atoa (salat). E tia hoi i te taata ia faahiti i taua pure ra e pae taime i te mahana ma te fariu tia ˈtu te mata i nia i te La Mecque, i Arabia.
No roto mai vetahi mau pure ati iuda i te Bibilia iho, i te mau Salamo iho â râ. Ua amui-faahou-hia mai te tahi mau pure na te mau orometua ati iuda e rave rahi.
I roto i te amuiraa faaroo kerisetiano, e itehia e rave rahi mau pure: te mau pure e faahitihia e te korona, te mau pure e papaihia aore ra te mau pure e faahitihia ma te ore e tamau-aau-hia.
[Hohoˈa i te api 7]
Ua pahono mai te Atua i te mau pure a Iesu. E nehenehe atoa oia e na reira no ta outou mau pure.