Te faaea-taa-noa-raa: te hoê huru oraraa taoˈa mau
‘Ua matara oia ia faaipoipo i ta ˈna i hinaaro ra: ia au râ i te Fatu. E maitai rahi râ to ˈna ia parahi noa oia.’ — KORINETIA 1, 7:39, 40.
1. Mea faaipoipohia tatou aore ra eita, eaha ïa ta tatou hopoia i mua ia Iehova?
E TIA mau â i te feia atoa tei pûpû ia ratou no Iehova, ia haamori ia ˈna ma to ratou nephe atoa. Noa ˈtu e e taata faaipoipohia tatou aore ra eita, te titauhia mai nei hoi ia tatou, ia here i te Atua ma to tatou aau atoa, ma to tatou nephe atoa, ma to tatou manaˈo atoa e ma to tatou puai atoa (Mareko 12:30). Oia mau, no te hoê kerisetiano tei ore i faaipoipohia, e iti mai te mau tumu e faafariu ê i to ˈna feruriraa i ta ˈna taviniraa i te Atua, i te hoê kerisetiano faaipoipohia. Teie râ, e nehenehe anei oia e oaoa roa?
2, 3. a) Ei haapoto-noa-raa, eaha ta Paulo e parau ra i roto i te Korinetia 1, 7:39, 40? b) Eaha te mau uiraa te tia mau â ia tuatapapahia?
2 Te pahono ra te aposetolo Paulo e, e nehenehe. No nia i te feia tei faaipoipohia, tei ite râ hoi i te hoê tauiraa i roto i to ratou oraraa, teie ta ˈna i papai: “Ua tapeahia te vahine e te ture i te oraraa te tane ra; ia pohe râ tana tane, ua matara oia ia faaipoipo i ta ˈna i hinaaro ra: ia au râ i te Fatu. E maitai rahi râ to ˈna i to ˈu nei manaˈo ia parahi noa oia, e tei ia ˈu atoa hoi te Varua o te Atua.” — Korinetia 1, 7:39, 40.
3 I te mea e te haapapu ra o Paulo e e nehenehe te mau kerisetiano tei ore i faaipoipohia e oaoa, eita anei ta vetahi pae e nehenehe e feruri maite e faaea taa noa, peneiaˈe no te hoê taime? Eaha te mau tumu e oaoa ˈi te mau kerisetiano tei ore i faaipoipohia? Nafea te faaea-taa-noa-raa e nehenehe ai e riro ei huru oraraa taoˈa mau?
Te mau matahiti faaea-taa-noa-raa oaoa mau
4. Na te aha e haapapu mai i te apîraa?
4 Teie te aˈoraa a te arii paari ra o Solomona: “E haamanaˈo i tei Hamani ia oe i to apîraa ra, aita i tae i te mau mahana ino ra [o te ruhiruhia], e aita i tae i te mau matahiti e parau ai oe ra e, Aita roa o ˈu e maitairaa.” (Koheleta 12:1). A vai apî [taurearea] noa ˈi te hoê taata, e pinepine e mea itoito maitai oia e te oraora maitai atoa hoi e. Auê te tano e, ia faaohipa i taua mau huru maitai ra no te tavini ia Iehova ma te manaˈo haapeapea ore! E tia atoa ia faaohipa maitai i taua mau matahiti apî ra, ia nehenehe te aravihi e te huru aifaito ia noaa mai. Tera atoa hoi te area taime i reira te feia apî o teie nei ao e farerei ai i te here morohi noa. Ua faaite mai te hoê uiuiraa manaˈo i ravehia i nia e 1 079 feia apî e 18 e tae atu i te 24 matahiti, e ua ite na ratou tataitahi fatata e hitu “taairaa herehere” i roto i to ratou oraraa. Ua faataa paatoa mai ratou i te taairaa herehere ta ratou i ite i te taime a uiuihia ˈi to ratou manaˈo, mai te hoê here mau, eiaha râ mai te hoê here e morohi noa.
5. Eaha te mau uiraa no nia i te faaipoiporaa ta te mau taurearea e nehenehe e ui?
5 Inaha, te haapapu maitai mai nei te mau numera no nia i te rahiraa o te mau faataa-ê-raa te feia faaipoipo ia ratou, te mau faataaraa e te tahi atu mau tumu e amahamaha ˈi te utuafare fetii, e ere te faaipoiporaa ia vai taurearea noa te hoê taata, i te hoê opuaraa paari. Maoti hoi i te haamatau oioi atu i te hoê tamaroa aore ra i te hoê tamahine e te horo oioi atu i roto te faaipoiporaa, e feruri maite te mau kerisetiano apî o te faaite i te paari, i nia i te ravea e nehenehe ai ratou e haafaufaa i to ratou mau matahiti apî no te tavini ia Iehova ma te haapeapea ore te manaˈo. E te mau taurearea e, a feruri noa ˈi outou i nia i to outou oraraa, a uiui na i te mau uiraa mai teie te huru: I teie nei, ua taeahia anei ia ˈu i te hoê faito paari i te pae no te mau manaˈo hohonu e ua ineine anei au no te manaˈo e faaipoipo? Ua navai maitai anei to ˈu aravihi i roto i te oraraa ia riro vau ei taata faaipoipo maitai? E nehenehe anei ta ˈu e amo i te mau hopoia ta te faaipoiporaa e titau ra e peneiaˈe paha e haapii maitai i ta ˈu mau tamarii? I te mea e ua pûpû vau ia ˈu iho no Iehova, e ere anei i te mea tia aˈe ia horoa vau no ˈna i to ˈu itoito e to ˈu puai a vai apî noa ˈi au ma te ore hoi e haafifihia e te mau hopoia ta te faaipoiporaa e titau ra?
Te mau haamaitairaa no roto mai i te faaea-taa-noa-raa ma te viivii ore
6, 7. a) Eaha te mau haamaitairaa ta te faaea-taa-noa-raa e pûpû mai nei? b) No nia i taua tumu parau ra, eaha ta te hoê mitionare taa noa i tonohia i Afirika, i parau.
6 Aita te mau kerisetiano faaipoipo-ore-hia e haafifi-rahi-hia nei na te mau hopoia o te faaipoiporaa, e e nehenehe atura hoi ratou “e rahi â [i] te rave i te ohipa a te Fatu”. (Korinetia 1, 7:32-34; 15:58.) Maori hoi i te horoa noa i to ˈna manaˈo no te hoê tane aore ra vahine, e nehenehe ta te hoê taeae aore ra tuahine faaipoipo-ore-hia e faarahi atu â ia ˈna i roto i te aroha kerisetiano ma te anaanatae atu i te mau melo atoa o te amuiraa, e tae noa ˈtu i te feia ruhiruhia aore ra te feia e hinaaro nei i te hoê aupururaa here mau (Salamo 41:1). E pinepine e mea rahi aˈe te taime ta te mau kerisetiano faaipoipo-ore-hia e nehenehe e faataa no te haapii e te feruri hohonu i nia i te Parau a te Atua (Maseli 15:28). E ohie aˈe hoi ratou i te atuatu i te mau taairaa fatata roa e o Iehova, i te haapii nafea râ ia horoa i to ˈna tiaturiraa taatoa i nia ia ˈna e ia imi i ta ˈna aratairaa (Salamo 37:5; Philipi 4:6, 7; Iakobo 4:8). Teie ta te hoê taata faaipoipo-ore-hia tei tavini na ia Iehova ei mitionare i Afirika e rave rahi mau matahiti te maororaa, i parau i te hoê mahana:
7 “I roto i te roaraa o taua mau matahiti atoa ra, ua riro te oraraa i roto i te mau oire iti no Afirika ei oraraa iti haihai roa, aita hoi e itehia nei te mau faaanaanataeraa huru rau ta te oraraa ona e pûpû nei. I te mea e aita teie mau mea atoa nei, ua rahi roa ïa to ˈu taime no te haapii e no te feruri hohonu i nia i te Parau a te Atua. Ua tauturu mai te reira ia ˈu ia vai puai noa vau. Oia mau, ua riro mau â te oraraa mitionare ei haamaitairaa e ei parururaa i te huru nounou taoˈa. I te mau po haumarû e te au maitai hoi, e taime ïa to ˈu no te feruri hohonu e no te manaˈonaˈo i nia i te poieteraa a Iehova e no te haafatata ˈtu ia ˈna. E itehia mai ia ˈu to ˈu oaoaraa rahi roa ˈˈe i te mau po atoa, i te taime au e nehenehe ai e faaea maa taime iti o vau anaˈe iho, i raro aˈe i te raˈi tei î i te fetia, ma te feruriraa araara maitai, ia hahaere au e a paraparau atu ai e o Iehova. E haafatata rahi roa ˈtu â hoi te reira ia ˈu i pihai iho ia ˈna.”
8. Eaha ta te hoê vahine kerisetiano tei ore i faaipoipohia tei rave i te ohipa e rave rahi matahiti te maororaa i roto i te pû a te Taiete, i parau no nia i te faaea-taa-noa-raa?
8 Te faaite mai nei te hoê vahine kerisetiano tei ore i faaipoipohia, tei rave na hoi i te ohipa i te pû rahi a te Taiete Watch Tower e rave rahi matahiti te maororaa, i to ˈna mau manaˈo: “Ua maiti au eiaha e faaipoipo, no te tavini ia Iehova. Ua moemoe anei au? Aita roa ˈtu ïa. Inaha, i te mau taime vau e faaea noa ˈi o vau anaˈe iho, o te mau taime faahiahia roa ˈˈe ïa. E nehenehe hoi ta ˈu e paraparau atu i te Atua na roto i te pure, e feruri hohonu e e haapii ma te ore hoi e faafariu ê i to ˈu manaˈo. (...) E tuhaa rahi roa to te faaea-taa-noa-raa i roto i to ˈu oaoaraa.”
9. A faaite mai na vetahi mau hopoia i te pae no te taviniraa e pûpûhia mai nei na te mau kerisetiano faaipoipo-ore-hia.
9 E nehenehe atoa ta te feia faaipoipo-ore-hia e farii i te tahi mau toroa i te pae no te taviniraa, ta te mau kerisetiano faaipoipohia e ore e nehenehe e amo, inaha, e mau hopoia ta ratou i te pae no te utuafare fetii. Ei hiˈoraa, e nehenehe ta ratou i te tahi mau taime, e rave i te taviniraa ma te taime taatoa ei pionie i te hoê vahi i reira e hinaaro-rahi-hia i te mau taata poro i te Basileia. E nehenehe e horoahia mai i te hoê taurearea tei ore i faaipoipohia i te haamaitairaa oia hoi ia riro ei melo no te utuafare fetii no te Betela i te pû rahi a te Taiete Watch Tower, aore ra i roto i te hoê o ta ˈna mau amaa. E ite mai paha te hoê potii i te oaoa i te amuiraa ˈtu i te hoê vahine kerisetiano paari aˈe e e pionie atoa hoi i roto i ta ˈna amuiraa aore ra i te hoê amuiraa ê atu aita e poro-pinepine-hia ra i roto i ta ˈna tabula fenua. No te aha outou e ore ai e paraparau atu i te tiaau haaati no nia i teie mau huru raveraa? E te mau kerisetiano faaipoipo-ore-hia, a haamatara na ia outou iho no te faatupu i te hoê taviniraa rahi aˈe ei faahanahanaraa ia Iehova. Mai te peu e e na reira outou, e haamaitai rahi mai ïa oia ia outou. — Malaki 3:10.
Te mau hiˈoraa no mutaa ihora
10. O vai te hiˈoraa rahi roa ˈˈe ei tavini taa noa na Iehova, e no te aha e nehenehe ai e parau e e haamaitairaa mau â to ˈna faaea-taa-noa-raa no ˈna?
10 O Iesu te hiˈoraa rahi roa ˈˈe ei tavini no Iehova tei ore i faaipoipohia. Te faatupuraa i te hinaaro o te Atua, o ta ˈna ïa manaˈonaˈoraa matamua. “Teie ta ˈu maa, o te haapao i to ˈna hinaaro o to tei tono mai ia ˈu nei, e te faaoti i ta ˈna ohipa”, o ta ˈna ïa i parau (Ioane 4:34). Mea rahi roa ta ˈna ohipa — i te pororaa, te faaoraraa i te feia maˈi, e i te raveraa e rave rahi atu â mau ohipa (Mataio 14:14). Mea anaanatae mau â na ˈna i te tahi pae e eita hoi oia e huru ê i pihai iho i te mau tane e te mau vahine e tae noa ˈtu i te mau tamarii. Ua aratai hoi ta ˈna taviniraa ia ˈna ia tere i te tahi mau tere, e i te tahi taime na muri iho i te tahi mau taata (Luka 8:1-3). E riro mau â râ taua ohipa nei ei mea fifi roa na ˈna ahiri e e vahine ta ˈna e e tamarii haihai roa ta ˈna! Ma te papu maitai, ua riro te faaea-taa-noa-raa ei haamaitairaa na Iesu. I to tatou nei tau, e nehenehe atoa te reira e horoa mai i te tahi mau haamaitairaa na te hoê kerisetiano, mai te peu iho â râ e e titauhia oia ia poro i te parau no nia i te Basileia i roto i te mau vahi moemoe aore ra atâata roa.
11, 12. Eaha te mau hiˈoraa faahiahia mau ta te mau vahine kerisetiano faaipoipo-ore-hia e tavini nei ia Iehova i to tatou nei tau, e nehenehe e rave?
11 Ua manaˈo atoa vetahi mau taata e e huru oraraa oaoa mau e te taoˈa atoa hoi te faaea-taa-noa-raa. Ua faatupu te tamahine a Iepheta ma te farii maitai, i te euhe a to ˈna metua tane na roto i te faaea-taa-noa-raa i roto i te hoê totaiete e faariro na hoi i te faaipoiporaa e te riroraa ei metua vahine, ei mea faufaa roa. Ua huti mai oia i te oaoa i te taviniraa ia Iehova, e e nehenehe e tapao mai e ua faaitoito-tamau-noa-hia oia; oia mau, “e haere â te mau tamahine i Iseraela ra i te mau matahiti atoa e oto i te tamahine a Iepheta ati Gileada; taimaha mahana i te matahiti hoê ia haere”. (Mau tavana 11:34-40.) I to tatou atoa nei tau, e tia i te mau tavini a te Atua tei faaipoipohia e oia atoa te tahi pae, ia haapopou e ia faaitoito i te mau vahine kerisetiano e faaea taa noa ra teie e tavini nei ia Iehova ma te itoito.
12 E “peropheta vahine” na tamahine paretenia toomaha a Philipa (Ohipa 21:8, 9). Eita e ore e e oaoaraa rahi tei itea e taua mau vahine ra i roto i te taviniraa itoito mau ta ratou i faatupu no te haamaitai ia Iehova. Na reira atoa i teie mahana, e rave rahi mau potii e faaea taa noa ra tei noaa ia ratou i te haamaitairaa no te tavini ei pionie, aore ra feia poro no te Basileia ma te taime taatoa. Ma te papu maitai, e tia mau â taua mau vahine kerisetiano ra melo no ‘te nuu rahi vahine e faaite nei i te parau apî maitai’ ia haapopouhia. — Salamo 68:11.
13. Nafea te hiˈoraa o Paulo ia faaite mai e e nehenehe te faaea-taa-noa-raa e riro ei huru oraraa taoˈa mau?
13 Ua manaˈo aˈera te aposetolo Paulo e mea faufaa mau no ˈna ia faaea taa noa. I roto i ta ˈna taviniraa, e rave rahi hoi tausani kilometera ta ˈna i tere na, ua farerei oia i te mau fifi e rave rahi e te mau ati e rave rahi, te araraa po e rave rahi e ua pohe atoa hoi oia i te poia (Korinetia 2, 11:23-27). Ma te papu maitai, e riro iho â ïa oia i te fifi roa ˈtu â i te faaoromai i taua mau ati nei ahiri e mea faaipoipo oia. Hau atu â, eita e ore e eita ta ˈna e nehenehe e amo i te mau hopoia i horoahia mai na ˈna ia au i to ˈna tiaraa “aposetolo a te Etene”, ahiri e e fetii to ˈna (Roma 11:13). Noa ˈtu te mau fifi ta ˈna i faaoromai, ua ite aˈera hoi o Paulo iho e e nehenehe te faaea-taa-noa-raa e riro ei huru oraraa taoˈa mau.
Te tahi mau hiˈoraa i to tatou nei tau
14. Eaha te huru oraraa o te mau pionie, e feia taa noa hoi te rahiraa o ratou?
14 Mai ia Paulo e te tahi atu mau kerisetiano matamua tei ore i faaipoipohia, e feia faaea taa noa te tahi mau tavini o te Atua tei apiti atu i roto i te ohipa pionie (i avarihia i te matahiti 1881), e aita hoi ta ratou hopoia i te pae no te utuafare. E haere ratou ma te opua maitai i roto i te mau oire rii e te mau oire rarahi, e te mau mataeinaa matau-ore-hia e ratou no te paimi i te mau taata aau tae e no te vaiiho atu i te tahi mau vea aore ra mau buka bibilia. E tere na ratou na nia i te pereoo auahi, te pereoo taataahi, te mau pereoo e hutihia e te puaahorofenua aore ra na nia i te pereoo uira. E pinepine ratou i te haere, ma te oaoa hoi, na raro noa, i tera fare i tera fare (Ohipa 20:20, 21). Te haamanaˈo ra te hoê Ite no Iehova: “I te tahi taime, e taui na ratou i te mau buka i te û, i te moa, i te puˈa e e rave rau atu â, mau taoˈa hoi ta ratou e tapea mai aore ra e hoo atu na te tahi mau taata. I roto i te mau vahi aita e taata i rahi i reira, e taoto na ratou i ô te mau taata faaapu, faaamu animala aore ra i roto i te hoê fare vairaa animala. (...) Ua faaitoito noa taua mau kerisetiano haapao maitai ra [e feia taa noa hoi te rahiraa o ratou] e rave rahi matahiti, e tae roa ˈtu i te taime te matahiti paari e faahepo mai ai ia ratou e e faaea.” Ma te feaa ore, te faaite mai nei te hoê vahine kerisetiano i te mau manaˈo o te taatoaraa o te mau pionie o taua tau ra ia parau oia e: “Mea apî roa matou e mea oaoa hoi i roto i te taviniraa, e oia atoa e horoa na matou i to matou puai ma te oaoa no te tavini ia Iehova.”
15. Eaha te uputa tei matara i nia i te hoê ohipa rahi roa ˈtu â, tei iritihia fatata a 45 matahiti i teie nei, no te mau pionie e faaea taa noa ra e rave rahi?
15 Fatata roa mai ia tatou nei, e rave rahi atoa mau taata faaea taa noa i itehia i roto i te anairaa o te mau pionie, iˈoa i mairihia i muri iho i nia i te feia poro o te Basileia ma te taime taatoa. E pinepine ratou i te poro i roto i te mau vahi moemoe, e faatupu atoa na hoi ratou i te mau amuiraa apî, e e ite na ratou i te tahi atu mau oaoaraa i roto i te taviniraa a Iehova. Ua oaoa roa vetahi pae o ratou ia ratou i ite e te matara ra te hoê uputa i nia i te hoê ohipa rahi roa ˈtu â a iriti ai te Fare haapiiraa bibilia a te Taiete Watchtower, te Fare haapiiraa no Gileada, i to ˈna mau uputa i te matahiti 1943 ra, a uˈana noa ˈi hoi te Piti o te Tamaˈi rahi (Korinetia 1, 16:9). Oia mau, e rave rahi o taua mau pionie e faaea taa noa ra tei faaineinehia i te Fare haapiiraa no Gileada no te riro mai ei mitionare, e i muri iho ua haere oioi atura ratou e faaite i te parau no nia i te Basileia i roto i te mau tuhaa fenua apî. I te mea hoi e aita ta ratou e hopoia i te pae no te utuafare, ua matara roa maira ïa ratou no te taviniraa a Iehova. Te faaea taa noa nei â vetahi tei noaa ia ratou i te parau tuite no roto mai i te mau piha matamua a taua haapiiraa ra, e te vai itoito noa nei â ratou i roto i te ohipa mitionare aore ra i roto i te tahi atu tuhaa o te taviniraa ma te taime taatoa.
16. Eaha te mea e faaite ra e ua itea mai i te feia faaipoipo-ore-hia e mau melo hoi ratou no te fetii o te Betela, i roto i te faaea-taa-noa-raa, i te hoê huru oraraa taoˈa mau?
16 E rave rahi mau kerisetiano te faaea taa noa ra, e mau melo ratou no te fetii o te Betela i te pû a te Taiete aore ra i roto i te hoê o ta ˈna mau amaa i roto i te ao nei, a hia ˈtura matahiti i teie nei. Ua riro atoa anei te faaea-taa-noa-raa ei huru oraraa taoˈa mau no ratou? Papu maitai. Ei hiˈoraa, teie ta te hoê Ite e faaea taa noa ra i parau, i muri aˈe i to ˈna taviniraa i te Betela i Brooklyn e rave rahi matahiti: “Ua riro te iteraa vau i te mau mirioni vea e vetahi atu mau buka e faaite ra i te poroi o te Parau a te Atua, i tufahia e tae roa ˈtu i te mau hopea fenua nei, ei haamaitairaa faahiahia mau.” A rave noa ˈi oia i te ohipa a 45 matahiti te maororaa i te Betela, teie ta te tahi taeae e faaea taa noa ra i parau: “E ani hoi au i te mau mahana atoa i roto i te pure i to tatou Metua here i te raˈi ra ia horoa mai oia i ta ˈna tauturu e to ˈna paari, ia nehenehe au ia faaea puai noa i te pae varua e i te pae tino e ia vai oraora maitai no te tamau â i te faatupu i to ˈna hinaaro. (...) E huru oraraa faahiahia mau tei orahia na e au, e e mau haamaitairaa e rave rahi tei itea mai ia ˈu.”
Te tahi feia taa noa e faaea viivii ore nei
17. A faaite mai na e piti na mea e nehenehe e tauturu i te mau kerisetiano faaipoipo-ore-hia ia faaea viivii ore noa.
17 Mai ta tatou i ite aˈenei, te vai ra ia tatou nei vetahi mau hiˈoraa no roto mai i te Bibilia e no to tatou nei tau, teie e haapapu mai nei e e nehenehe te faaea-taa-noa-raa e riro ei huru oraraa taoˈa mau. Teie râ, parau mau, i roto i te roaraa o to ˈna faaea-taa-noa-raa, e tia i te hoê kerisetiano ia ‘manaˈo maite i roto i to ˈna aau’. (Korinetia 1, 7:37.) Na te aha e nehenehe e tauturu ia ˈna ia faaea viivii ore noa? O Iehova, ‘Tei faaroo i te pure’, te nehenehe e horoa mai i te tauturu faufaa roa ˈˈe (Salamo 65:2). E te mau kerisetiano e faaea taa noa na, ia haamatau na outou i te pure pinepine i te Atua. “Tamau uˈana maite â i te pure”, a ani atu ia ˈna ia horoa mai i to ˈna varua e ia tauturu mai ia outou ia faatupu i te mau hotu ta te reira e faahotu mai, te hau e te hitahita ore iho â râ (Roma 12:12; Luka 11:13; Galatia 5:22, 23). I te tahi aˈe pae, a feruri tamau i nia i te mau aˈoraa a te Parau a te Atua na roto i te pure e a tamau noa i te faaohipa i te reira.
18. E nehenehe te aˈoraa i horoahia i roto Korinetia 1, 14:20 e tauturu i te hoê taata tei ore i faaipoipo ia faaea viivii ore noa i roto i tei hea tuhaa?
18 Te tahi atu â ravea no te faaea viivii ore noa, te aperaa ïa i te mau mea atoa e nehenehe e faaara mai i te hinaaro i te pae taatiraa, e oia atoa hoi te mau hohoˈa faufau e te mau faaanaanataeraa taiata. Teie ta Paulo e parau ra: “Area i te ino ra, ei tamarii aruaru ïa outou, i te ite râ, ei taata paari ïa outou.” (Korinetia 1, 14:20). Eiaha e tamata roa ˈtu i te ino, ma te tauturu râ a te Atua, a faaite i to outou paari na roto i te riroraa ei mau taata aravihi ore e te hapa ore mai te mau tamarii rii ra i roto i taua tuhaa ra. Eiaha atoa ia moehia ia outou e e opani roa o Iehova i te ohipa taiata e te haerea tia ore.
19. Eaha te mau irava bibilia ê atu o te horoa mai nei i te mau aˈoraa e nehenehe e tauturu i te mau kerisetiano taa noa ia faaea viivii ore noa?
19 E ohie atoa outou i te faaea viivii ore noa ia ara outou i nia i ta outou mau amuimuiraa (Korinetia 1, 15:33). A ape i te amuimui atu i roto i te feia e haafaufaa rahi nei i te parau no nia i te taatiraa o te tino e i te faaipoiporaa i roto i to ratou oraraa e i roto i ta ratou mau aparauraa. A fariu ê atu i te mau parau hauti faufau. Teie te aˈoraa ta Paulo e horoa mai nei: “Area te faaturi, e te mau parau faufau atoa, e te nounou taoˈa, eiaha roa ia faahitihia i roto ia outou, o te au ïa i te feia moˈa ra: eiaha hoi te parau tiaâ ra, e te parau rii maamaa ra, e te faaata rii iino ra, e ore ïa e au: ei haamaitai râ i te Atua.” — Ephesia 5:3, 4.
Te hoê oraraa oaoa mau no a muri aˈe
20. Eaha te mau haamaitairaa e itehia mai e te mau kerisetiano o te fanaˈo nei i to ratou mau matahiti ei taata taa noa, no te tavini hau roa ˈtu â ia Iehova?
20 E mau haamaitairaa rarahi e te hau o te feruriraa ta te mau kerisetiano faaipoipo-ore-hia e fanaˈo nei i to ratou huru oraraa tavini no Iehova. E turu atoa hoi te reira i to ratou paari e to ratou au-maite-raa i te pae varua. Ia faaea taa noa ratou no te Basileia e tae roa ˈtu i te hopea o te amuiraa iino o te mau mea nei, eita ïa e moehia ia Iehova i te mau tutavaraa ta ratou i rave i to ratou horoa-noa-raa ia ratou iho no ta ˈna taviniraa moˈa.
21. Mai te peu noa ˈtu e e opua outou e faaipoipo i muri aˈe i to outou fanaˈoraa i to outou oraraa taata taa noa ma te viivii ore, eaha ˈtura ïa to outou huru ia rave outou i teie opuaraa?
21 E te mau tavini a te Atua tei ore i faaipoipohia, e rave rahi mau haamaitairaa te tiai maira ia outou ia tavini outou i te mau faufaa o te Basileia ma te itoito (Maseli 10:22). Ia opua outou e faaipoipo, e aravihi roa ˈtu â ïa outou i te pae no te oraraa e e noaa hoi ia outou i te hoê huru maitai i te pae varua ia tae i taua taime ra. Hau atu, ia au i te aˈoraa a te mau Papai, e maiti ïa outou i te hoê hoa o tei pûpû ia ˈna no te Atua e o te ore hoi e aueue, o te tauturu mai ia outou ia tavini ia Iehova ma te haapao maitai. E tae roa ˈtu i taua taime ra, e ite ïa outou e e huru oraraa taoˈa mau te faaea-taa-noa-raa ia tavini tatou i to tatou Atua here ra, ia Iehova.
Nafea outou ia pahono?
◻ Eaha te mau haamaitairaa ta te hoê oraraa viivii ore ei taata taa noa, e pûpû mai nei na te mau tavini a Iehova?
◻ Eaha te mau hiˈoraa bibilia e faaite nei e e nehenehe te faaea-taa-noa-raa e riro ei huru oraraa taoˈa mau?
◻ I to tatou nei tau, eaha te mau hiˈoraa o te mau taata taa noa tei oaoa roa hoi, te nehenehe e faahitihia?
◻ Eaha te nehenehe e tauturu i te hoê kerisetiano taa noa ia faaea viivii ore noa?
[Tumu parau tarenihia i te api 27]
E te feia faaipoipo-ore-hia, no te faaea viivii ore noa
◆ A tamau i te pure i te Atua ia horoa mai oia i to ˈna varua e ia tauturu mai oia ia outou ia faahotu i te mau hotu o te varua.
◆ A feruri hohonu e a faaohipa ma te tuutuu ore i te mau aˈoraa a te Parau a te Atua.
◆ A ape i te ohipa faufau e te mau faaanaanataeraa taiata.
◆ A ara i ta outou mau amuimuiraa.
◆ Eiaha roa ˈtu e haapao i te mau parau e te mau parau rii arearea faufau.
[Hohoˈa i te api 28]
Ua itea mai te tamahine a Iepheta, i te aposetolo Paulo e te tahi atu mau tavini a Iehova, i roto i te faaea-taa-noa-raa i te hoê huru oraraa taoˈa mau. E o outou iho?