VAIRAA PAPAI NATIRARA Watchtower
Watchtower
VAIRAA PAPAI NATIRARA
Tahiti
ǎ,ě,ǐ,ǒ,ǔ,ˈ
  • ǎ
  • ě
  • ǐ
  • ǒ
  • ǔ
  • ˈ
  • BIBILIA
  • PAPAI
  • PUTUPUTURAA
  • w87 1/11 api 19-24
  • Mau tavini o te Atua tei ore i faaipoipohia, tei tia maitai râ

Aita e video no teie tuhaa.

Eiaha e inoino, te vai ra te tahi fifi e te video.

  • Mau tavini o te Atua tei ore i faaipoipohia, tei tia maitai râ
  • Te Pare Tiairaa te faaite ra i te Basileia o Iehova 1987
  • Upoo parau iti
  • Papai tei tuea
  • Te ohipa matamua a te kerisetiano
  • E mau tavini kerisetiano tia roa
  • ‘E huru ê [te manaˈo]’ o te mau kerisetiano faaipoipohia
  • E nehenehe anei te hoê kerisetiano faaipoipohia e ore e riro ei tavini na te Atua ma te taatoa?
  • Te faaea-taa-noa-raa no te Basileia
  • E tia mau â te mau kerisetiano e faaea taa noa ra ia haapopouhia
  • Te faaea-taa-noa-raa: te hoê huru oraraa taoˈa mau
    Te Pare Tiairaa te faaite ra i te Basileia o Iehova 1987
  • Te faaea-taa-noa-raa—E ravea no te tavini ma te peapea ore
    Te Pare Tiairaa te faaite ra i te Basileia o Iehova 1996
  • Aˈoraa paari no te oraraa taa noa e te faaipoiporaa
    Te Pare Tiairaa e faaite ra i te Basileia o Iehova 2011
  • Te faaea-taa-noa-raa i roto i te mau tau fifi i te pae faanavairaa faufaa
    Te Pare Tiairaa te faaite ra i te Basileia o Iehova 1995
Ite hau atu â
Te Pare Tiairaa te faaite ra i te Basileia o Iehova 1987
w87 1/11 api 19-24

Mau tavini o te Atua tei ore i faaipoipohia, tei tia maitai râ

“E teie nei, o tei horoa ia faaipoipohia, e parau maitai ta ˈna; o tei ore râ i horoa ia faaipoipohia, e parau maitai roa ˈtu ta ˈna.” — KORINETIA 1, 7:38.

1. Ua riro te faaipoiporaa ei haamaitairaa i roto i tei hea mau tuhaa?

AITA aˈenei i ô i roto i te opuaraa a Iehova e ia faaea hoê noa te taata matamua. Aita, ua poiete aˈera râ oia i te hoê vahine e ua horoa ˈtura oia ei hoa no Adamu, te metua tane o te huitaata nei (Genese 2:20-24; Ohipa 17:26). Auê ïa haamaitairaa te faaipoiporaa e! E horoa hoi te reira i te ravea i na taata toopiti nei ia ora amui e ia tauturu te tahi e te tahi, ua riro atoa ei faanahoraa tura mau e nehenehe hoi e noaa mai i te tamarii, e tauturu rahi atoa te reira ia oaoa te mau taata. E nehenehe atoa te feia veve e tae noa ˈtu te feia e hamani-ino-hia e ite i te oaoaraa ta te here i roto i te utuafare, here o te ore roa te hoê tino moni e nehenehe e hoo mai. — Sire a Solomona 8:6, 7.

2, 3. a) Eaha te manaˈo no nia i te faaipoiporaa e te faaea-taa-noa-raa ta te hoê vea faaroo e faaite ra? b) Ia au i te mau Papai, nafea tatou ia hiˈo i te faaipoiporaa?

2 Teie râ, mea taa ê roa to vetahi pae huru hiˈoraa i te faaipoiporaa. Teie te nehenehe e taiohia i roto i te hoê vea faaroo: “Te faahepo nei te ture ekalesiatiko e ia vai hoê noa te taata, i te mau upoo faatere haapaoraa a te Ekalesia latino; te opani nei oia e ia faatoroahia te feia faaipoipo e tae noa ˈtu i te faaipoiporaa te feia tei ǒ mai i roto i te toroa peresibutero. Te titau maira hoi ia vai rotahi noa. Teie te mau tapao e tia ia titauhia: ia nehenehe te feia i faatoroahia ia horoa roa ia ratou no te taviniraa i te Atua (Kor. 1, 7:32), e na roto i te tapearaa mai ia ratou e vai noa ïa ratou i roto i to ratou huru paretenia, huru moa e te tura aˈe i te faaipoiporaa. I roto i te FA [Faufaa Api] ua tuuhia te faaea-taa-noa-raa, aore ra te vai-paretenia-noa-raa i nia i te anairaa tura aˈe i te faaipoiporaa.” — Encyclopédie katolika (beretane), neneihia i raro aˈe i te aratairaa a Robert Broderick.

3 E riro mau anei te faaea-taa-noa-raa i titauhia ei ‘mea moˈa aˈe e te tura aˈe i te faaipoiporaa’? E ere hoi te reira ta te “Faufaa Api” e haapapu ra, i reira e itehia ˈi te faaiteraa i muri nei: “Te parau papu maira râ te [varua], e ia tae i te mau tau a muri atu, e faarue ai te tahi pae i te faaroo nei, i te faarooraa ˈtu i te mau varua haavare, e te parau o te mau demoni ra; no te haavare hoi o te feia parau haavare ra, o te feia i pao roa to ratou aau; e te faaore hoi i te faaipoiporaa, e te tahi pae maa ra eiaha e amu, i ta te Atua hoi i hamani ia amuhia ma te haamaitai e te feia i faaroo, e tei ite i te parau mau ra.” (Timoteo 1, 4:1-3). Oia mau, e ǒ te faaipoiporaa na te Atua, e ǒ maitai roa hoi. — Ruta 1:9.

4. Eaha te mau uiraa e uihia ia taio tatou i te Korinetia 1, 7:38?

4 Teie râ, noa ˈtu â ïa e ua riro te faaipoiporaa ei ǒ na te Atua, ua papai te aposetolo Paulo e: “E teie nei, o tei horoa ia faaipoipohia, e parau maitai ta ˈna; o tei ore râ i horoa ia faaipoipohia, e parau maitai roa ˈtu ta ˈna.” (Korinetia 1, 7:38). No te aha hoi te aposetolo e parau ai e mea maitai aˈe ia faaea hoê noa? E riro anei te hoê kerisetiano tei ore i faaipoipohia ia manaˈo e aita oia e tavini ra i te Atua ma te tia roa? Eaha te mau haamaitairaa e nehenehe e hutihia mai i roto i te faaea-taa-noa-raa?

Te ohipa matamua a te kerisetiano

5. Eaha te ohipa matamua a te hoê kerisetiano?

5 E mau kerisetiano vai hoê noa tatou aore ra faaipoipohia, ia riro ïa te taviniraa a Iehova ei ohipa matamua na tatou e tia ˈi. Te faaite maira te taviniraa moˈa ta tatou e pûpû atu nei ma te oaoa i te Atua te Mana hope o teie nei ao i te haamoriraa ta tatou e horoa ˈtu nei na ˈna. E nehenehe tatou e faaite e te ati atu ra tatou ia ˈna na roto i te auraroraa ia ˈna ma to tatou mafatu atoa e na roto i te apitiraa ˈtu ma te itoito i roto i te taviniraa kerisetiano (Ioane 1, 5:2, 3; Korinetia 1, 9:16). Inaha, e nehenehe te feia i ore i faaipoipohia e horoa ia ratou no te taviniraa e no te tahi atu mau ohipa ia au maite i te hinaaro o te Atua.

6. E feia faaipoipo tatou aore ra e feia faaea taa noa, nafea tatou e nehenehe ai e horoa ia tatou ma te itoito i roto i te taviniraa?

6 I teie mahana, te rave nei te feia poro i te ohipa pororaa o te Basileia ma te maitai mau, ohipa hoi teie e arue nei ia Iehova. E feia faaipoipohia tatou aore ra aita, e nehenehe ta tatou e horoa hoê aˈe tuhaa o ta tatou faufaa e o to tatou aravihi no te taviniraa a te Atua na roto i te haaraa ma te itoito i roto i te taviniraa. E tia ia tatou ia riro noa ei faatere no ta tatou mau ohipa ia ore ta tatou taviniraa ia tuuhia i te piti o te parahiraa i roto i to tatou oraraa. Oia mau, e tia ia tatou “ia mata na i te imi i te basileia”. (Mataio 6:33.) Auê ïa oaoaraa e ia tapitapi na mua tatou no te mau faufaa a te Atua, eiaha noa no ta tatou!

E mau tavini kerisetiano tia roa

7. Eaha te hiˈoraa e faaite maira e e nehenehe paha te hoê kerisetiano faaea taa noa e riro ei tavini tia roa no te Atua?

7 Mea faaipoipohia ratou aore ra eita, e nehenehe te mau kerisetiano e riro ei mau tavini tia roa. E ere atura ïa te faaea-taa-noa-raa i te hoê huru o te titau mai i te hoê tauiraa (hiˈo Korinetia 1, 7:24, 27). Aita te Parau a te Atua e parau ra, mai vetahi mau puhapa e e raeahia i te hoê tane to ˈna faito teitei roa ˈˈe ia oti oia i te faaipoipohia. Ua pohe o Iesu Mesia ei taata hoê noa, e te vahine otahi ta Iehova i faatia ia ˈna i te rave o te hoê ïa vahine varua e no te raˈi mai (Apokalupo 21:2, 9). E noa ˈtu â ïa e aita oia i faaipoipohia i roto i to ˈna oraraa mai ei taata, ua riro o Iesu ei hiˈoraa mau no te hoê tavini a te Atua tia roa.

8. Mai ta Paulo e faaite ra, eaha ta te hoê taata faaea taa noa e nehenehe e rave?

8 Ma te papu maitai, e taime rahi aˈe to te hoê taata vai hoê noa no te horoa i roto i te taviniraa. Ma te faaitoito i te faaea-taa-noa-raa, teie ta te aposetolo Paulo i papai: “Te hinaaro nei râ vau, e eiaha to outou ei tapitapi. Te taata aore i faaipoipohia ra, te tapi ra ïa i ta te Fatu ra, i te mea e mauruuru ai te Fatu ia ˈna. (...) Te vahine faaipoipo-ore-hia ra [mai te paretenia], te tapi ra ïa i ta te Fatu ra.” (Korinetia 1, 7:32-34). E tano maitai teie mau parau no te mau kerisetiano tei ore i faaipoipohia e no te feia tei oti i te faaipoipohia. — Mataio 19:9; Roma 7:2, 3.

9. Mea nafea te hiˈoraa o Iesu ia haapapu mai e e ere no te mea e taata taa noa te hoê kerisetiano eita ïa oia e nehenehe e riro ei tavini tia roa na te Atua?

9 Maoti te paari i te pae tino, i te pae feruriraa e i te pae varua e nehenehe ai te hoê kerisetiano e riro ei tavini no te Atua ma te taatoa. No reira, aita e faufaa no Iesu Mesia ia faaipoipo no te rave i te tiaraa tavini Matamua na te Atua e a riro atu ai ei taraehara (Mataio 20:28). Aita, i te mea hoi e aita ta ˈna e vahine, e nehenehe noa ˈtura ïa ta ˈna e horoa i to ˈna taime taatoa no ta ˈna taviniraa. E taa ê mau â to ˈna oraraa i tei titauhia e te mau ati iuda, e faateitei na hoi i te faaipoiporaa e te riroraa ei metua tane. Teie râ, ua nehenehe mau ta ˈna e faaoti roa i te ohipa ta te Atua i horoa mai i roto i to ˈna rima (Luka 3:23; Ioane 17:3, 4). No reira, aita te faaea-taa-noa-raa e tapea ra i te mau kerisetiano ia tavini ratou ma te taatoa.

‘E huru ê [te manaˈo]’ o te mau kerisetiano faaipoipohia

10. No nia i te taairaa e faariro e piti na taata faaipoipo “ei hoê”, eaha te faaauraa ta Paulo e haamau ra i rotopu i te mau kerisetiano faaipoipohia e te feia tei ore i faaipoipo?

10 Taa ê atu i te mau kerisetiano tei ore i faaipoipohia, e tia i te mau kerisetiano faaipoipohia ia rave i ta ratou taviniraa ma te haapao maite i te taairaa e riro ai raua “ei hoê” e to ratou hoa (Mataio 19:5, 6). E no taua taairaa e no te mau hopoia e itehia mai, te parau ra o Paulo e ‘e huru ê [te manaˈo o]’ te mau kerisetiano faaipoipohia. Teie hoi ta ˈna i papai: “Te hinaaro nei râ vau, e eiaha to outou ei tapitapi. Te taata aore i faaipoipohia ra, te tapitapi ra ïa i ta te Fatu ra, i te mea e mauruuru ai te Fatu ia ˈna: area tei faaipoipohia ra; te tapi ra ïa i te mau mea o teie nei ao, i te mea e mauruuru ai tana vahine. E huru ê atoa to te tara tane e te paretenia. Te vahine faaipoipo-ore-hia ra, te tapi ra ïa i ta te Fatu ra. Ia maitai oia i te tino e te varua atoa; area te vahine i faaipoipohia, te tapi ra ïa i te mau mea o teie nei ao, i te mea e mauruuru ai tana ra tane. Ia maitai outou i parau atu ai au i teie nei parau, e ere mai te mea e te titiri atu nei au i te marei i nia ia outou, no te mea râ e parau au, e ia haapao outou i ta te Fatu ra ma te peapea ore.” — Korinetia 1, 7:32-35.

11. Eaha ta Paulo e faaite ra i roto i te Korinetia 1, 7:32-35?

11 Mea maramarama ˈtura ïa e ia faaau mai o Paulo i te faaea-taa-noa-raa i te mau kerisetiano, ia nehenehe roa ïa ratou e rave i te taviniraa a te Atua ma te taatoaraa. Eita e ore e ua pohe ta ˈna vahine e ua opua oia e ore e faaipoipo faahou (Korinetia 1, 9:5). Noa ˈtu e eaha, ma te ite e mea rahi mau te mau tapitapiraa a te hoê taata faaipoipohia i roto i teie nei ao, te faaite ra hoi oia e vata rahi aˈe te mau kerisetiano tei ore i faaipoipo i te mau kerisetiano faaipoipohia, te tia hoi ia haapao i te mau hopoia e titauhia i te pae tino e i te pae varua. Oia mau, eita te hoê taata faaipoipohia e mana roa i nia i to ˈna iho tino, no te mea e riro oia e to ˈna hoa ei hoê e e mana atura ïa to te tahi i nia i to te tahi tino (Korinetia 1, 7:3-5). No reira, mea tano mau iho â ïa ia parau o Paulo e, e nehenehe te kerisetiano faaipoipo-ore-hia e riro ei taata moˈa, oia hoi ei taata faataahia no te taviniraa a te Atua ra o Iehova, i te pae tino e i te pae varua.

12. Eaha te pûpûhia maira i mua i te mau tavini o te Atua tei ore i faaipoipohia?

12 E faaitoito te huru feruriraa o te hoê tavini o te Atua aita i faaipoipohia ia tavini i te Basileia ma te ore e haapeapeahia. I te mea hoi e aita to ˈna e hoa, te vai atura ïa to ˈna te tahi mana i nia i to ˈna tino, e nehenehe ta ˈna e apee i ta to ˈna feruriraa e ta to ˈna mafatu e faaitoito maira ia ˈna. E nehenehe ta ˈna e faaohipa i te taatoaraa o to ˈna puai i te pae tino e i te pae feruriraa no te tavini ia Iehova. No reira, e ravea ta te tavini a te Atua tei ore i faaipoipohia no te imi e ia farii mai te Fatu ia ˈna. Eita roa ˈtu ta tatou e nehenehe e patoi i te mau parau a Paulo, inaha, ua manaˈo o Iehova e e mea tano mau â ia papaihia te reira ei haapiiraa ia tatou.

E nehenehe anei te hoê kerisetiano faaipoipohia e ore e riro ei tavini na te Atua ma te taatoa?

13, 14. Eaha te manaˈo hape mau e nehenehe e aratai i te mau hoa faaipoipo kerisetiano ia ore e haapao i te taairaa e faariro ra ia raua “ei hoê”, e oia hoi, ia ore ia riro ei mau tavini tia roa no te Atua?

13 Ma te manaˈo hape hoi e e nehenehe ta ratou e rave hau atu â i roto i te taviniraa a te Atua, e nehenehe te tahi mau kerisetiano faaipoipohia e tuu i to ratou faaipoiporaa i nia i te hoê faito haihai roa i roto i to ratou oraraa. E feruri anaˈe na râ e no taua tumu nei, e rave te hoê vahine i te tahi ohipa ma te ore e tâuˈa i ta ˈna tane i roto i te tahi mau tuhaa faufaa roa e a vaiiho noa ˈi oia i te mau ohipa a te amuiraa ia rave roa i to ˈna taime. E manaˈo paha ïa raua toopiti atoa ra e te rave ra raua i te hoê ohipa maitai roa i roto i te taviniraa a Iehova. Inaha, aita hoi raua e tâuˈa ra i te taairaa e faariro ra ia raua “ei hoê”, e e riro hoi te reira i te ore e auhia mai e Iehova.

14 I te parau mau, ia ore te tahi mau hoa faaipoipo kerisetiano e tâuˈa i te taairaa e faariro ra ia raua “ei hoê”, eita ïa raua e riro ei tavini kerisetiano tia roa. Eita te faaipoiporaa e faariro i te mau kerisetiano ei mau tavini tia roa ˈtu â, e faaiti mai râ te reira i to raua haapao maitai ta raua e nehenehe e horoa no te taviniraa (hiˈo Luka 14:16, 17, 20). Teie râ, ia farii mai te Atua ia raua e ia riro ei mau tavini tia roa, e tia i te mau kerisetiano faaipoipohia ia haapao i ta te faaipoiporaa e titau.

Te faaea-taa-noa-raa no te Basileia

15. a) Eaha te huru te tia i te mau kerisetiano faaipoipo-ore-hia ia atuatu? b) Eaha te manaˈo faufaa roa no nia i te faaipoiporaa e no nia i te faaea-taa-noa-raa ta Paulo e faaite ra i roto i te Korinetia 1, 7:36, 37?

15 Mai te peu e e tia i te mau tavini faaipoipohia a Iehova ia amo i ta ratou hopoia i roto i to ratou faaipoiporaa, area te mau kerisetiano faaipoipo-ore-hia ra, e tia ïa ia ratou ia mauruuru noa i te mau mea i roto i to ratou tiaraa tavini tia roa ratou noa ˈtu e te vai-hoê-noa ra ratou. No nia i taua tumu parau ra, teie ta Paulo i papai: “Teie ta ˈu parau i te feia taa noa, e te mau ivi ra; e mea maitai ia ratou ia parahi noa mai ia ˈu [oia hoi te faaea-taa-noa-raa] atoa nei. Ua taatihia oe i te vahine? eiaha e imi i te matara; ua matara oe i te vahine? eiaha e imi i te vahine.” (Korinetia 1, 7:8, 27). Maoti te tauturu a Iehova, e nehenehe te hoê kerisetiano e faaea taa noa ra e riro noa mai te reira te huru. Eiaha roa ˈtu oia e faariro i te faaipoiporaa mai te hoê ravea e ore roa e nehenehe e apehia, no te tahi mau peu tumu aore ra no te manaˈo o te feia e haaati ra ia ˈna. Eiaha, ia faaipoipo oia ra, no te manaˈo bibilia ïa ta Paulo e parau i te na ôraa e: “Te manaˈo ra râ te hoê taata e, te hapa ra ta ˈna parau i ta ˈna ra (...) paretenia, ia paari râ oia ra, e e faaipoipo e tia ˈi, a rave oia i to ˈna hinaaro eita oia e hara, a faaipoipo ïa. Te taata i itoito to ˈna aau, e e aau ia ˈna te ore, te tia ra ia ˈna i te tapea i to ˈna hinaaro, e ua manaˈo maite i roto i to ˈna aau, e e tapea oia i ta ˈna (...) paretenia, e mea tia ïa.” — Korinetia 1, 7:36, 37.

16. a) Eaha te auraa te parau ra “[mairi i te matahiti] e paari ai ra”? b) Ia papu maitai ïa i te hoê kerisetiano e faaea taa noa ra i te aha e tia ˈi?

16 Na roto i teie mau parau te faaite ra o Paulo mai te peu e eita te hoê taata e nehenehe e tapea maitai i to ˈna huru paretenia — ma te feaa ore aita te aposetolo e parau ra i ô nei i te parau no te hara ino roa — aita hoi e ino ia faaipoipo oia. Mai ta Paulo e faahiti ra i nia ˈtu i roto i ta ˈna rata, “e mea maitai te faaipoipo i te [hinaaro noa]”. (Korinetia 1, 7:9.) Parau mau, te faahiti ra oia i ǒ nei i te parau no te hoê faaipoiporaa i rotopu i te hoê taata tei “[mairi i te matahiti] e paari” ai, oia hoi te matahiti e tupu ai te hinaaro o te hoê taurearea i te pae no te taatiraa. Teie râ, mai te peu e nehenehe ta te hoê taata tei paari i te pae no te feruriraa e “tapea i to ˈna hinaaro” e ua opua maite oia i roto ia ˈna iho e faaea taa noa oia, mea tia ïa. Te hoê kerisetiano e nehenehe ta ˈna e tapea maite i to ˈna huru vai-hoê-raa, aita roa ˈtu ïa e faufaa no ˈna ia patoi i te hoê hinaaro tuutuu ore e mai te huru ra ïa e eita ta ˈna e nehenehe e faaruru i te faaipoiporaa e e faatupu i te hoê utuafare fetii. Eita, ia papu maitai râ oia e te faaea-taa-noa-raa o te eˈa maitai roa ˈˈe ïa no ˈna, e ia rave i te mau tutavaraa atoa e au ia vai noa oia mai te reira te huru ma te viivii ore. Te hoê kerisetiano e na reira, eita ïa o ˈna e e haapeapea rahi e rahi aˈe hoi to ˈna taime no te tavini i te Fatu.

17. Ia au i ta Iesu i parau, no te aha vetahi mau taata e faaea taa noa ˈi?

17 E ohie aˈe te mau kerisetiano faaipoipo-ore-hia i te riro mai te reira te huru, ia atuatu ratou i te huru feruriraa i atuatuhia na e Iesu Mesia. Noa ˈtu â ïa e ua vai taa noa oia i roto i te hoê totaiete e faateitei ra i te faaipoiporaa, ua horoa Iesu i to ˈna taime e ta ˈna ǒ no ta ˈna taviniraa otahi roa. Mai ia ˈna ra, e nehenehe te hoê kerisetiano faaipoipo-ore-hia e oaoa i te mea e ua horoa mai te Atua i te ǒ no te faaea taa noa na te feia e hinaaro mau ra. No te reira ra, teie ta Iesu i parau: “Ua parau atura oia ia ratou, E ore te taata e tia ia farii i te reira parau, o te feia anaˈe râ i horoahia ˈtu te tia ia ratou ra. Eunuka hoi e tahi pae mai to ratou fanauraa mai â; e i faaeunukahia te tahi pae ei taata; ua faaeunuka hoi e tahi pae ia ratou iho no te basileia o te ao ra. O te tia ia ˈna ia farii i teie nei parau, a farii oia.” — Mataio 19:11, 12.

18. Na te aha e tapea i te feia e “faaeunuka” ia ratou no te Basileia, ia faaipoipo?

18 Aita Iesu i faateitei i te feia e faaea taa noa ra i nia ˈˈe i te feia faaipoipohia. Aita oia i faaitoito i ta ˈna mau pǐpǐ ia faaea taa noa, ia nehenehe ratou ia ora noa i te hoê oraraa aita e haapeapearaa, e aita atoa hoi, ia tâuˈa atu ratou i te tahi atu vahine aore ra tane. Aita, te mau kerisetiano e faariro ia ratou ei “eunuka” no te Basileia, mea tiamâ ïa ratou i te pae morare, e te horoa nei hoi ratou i te tahi parahiraa no te faaea-taa-noa-raa i roto i to ratou mafatu. Na te aha e tapea ra ia ratou ia ore ratou e faaipoipo? E ere roa ˈtu no te tahi huru fifi i te pae tino, no te hinaaro hohonu râ e horoa taatoa ia ratou no te taviniraa a te Atua. Mea faufaa roa taua taviniraa ra i teie mahana, i te mea hoi e ua haamauhia te Basileia i roto i te mau raˈi i te matahiti 1914 ra e e “parau-haere-hia te evanelia o te basileia nei” na nia i te fenua atoa nei hou te hopea o te amuiraa o te mau mea nei i faautuahia e hope ai, hopea e fatata roa maira. — Mataio 24:14.

E tia mau â te mau kerisetiano e faaea taa noa ra ia haapopouhia

19. E tia i te mau kerisetiano atoa ia faaohipa i tei hea huru i nia i te feia e faaea taa noa ra no te Basileia?

19 E tia i te mau kerisetiano atoa ia haapopou e ia faaitoito i te feia e faaea taa noa nei no te Basileia. Inaha hoi, e itehia e te faaea taa noa ra te hoê taata “ia haapao [oia] i ta te Fatu ra ma te peapea ore”. (Korinetia 1, 7:35.) E mea tia mau iho â i te mau metua ia haapii i ta ratou mau tamarii e eaha ta te Bibilia e parau ra no nia i te faaea-taa-noa-raa e no nia i te mau vahi maitai e noaa mai no te taviniraa a Iehova. E tia atura ïa ia tatou paatoa ia faaitoito i to tatou mau hoa taviniraa o te ore e faaipoipo. Eiaha roa ˈtu tatou e haaparuparu i ta ratou opuaraa e faaea taa noa no te Basileia.

20. Mai te peu e e tavini outou no te Atua o te faaea taa noa ra, eaha hoi te tia ia outou ia rave?

20 E tia mau â i te mau kerisetiano faaipoipo-ore-hia ia oaoa i te mea e e mau tavini tia roa ratou no te Atua. I teie mau mahana hopea nei, te apiti nei ratou ma te oaoa i roto i te ohipa ru o te pororaa i te Basileia. No reira, outou te feia faaea taa noa, ia oaoa na outou i te riro ei mau tavini kerisetiano tia roa ta Iehova e faaohipa i roto i ta ˈna taviniraa. ‘E rave i te mau mea atoa ra ma te ohumu ore, e te mârô ore. Ia riro outou ei feia hapa ore, e te ino ore, ei tamarii na te Atua aore e faainoraa, i rotopu i teie nei ui piˈo e te mârô; ia anaana maite outou i roto ia ratou mai te mau tiarǎmǎ o te ao nei, i te mau faaiteraa ˈtu i te parau ora.’ (Philipi 2:12-16). Ia horoa na outou ia outou no te mau faufaa o te Basileia a tahoê noa ˈtu ai i te fetii rahi o te mau Ite no Iehova i roto i te ao taatoa nei ma te faaî maite i ta outou taviniraa kerisetiano. Mai ta tatou e tuatapapa, e huru oraraa taoˈa mau to te feia faaea taa noa e na reira nei.

Eaha ïa ta outou e pahono mai?

◻ Eaha te ohipa matamua a te hoê kerisetiano?

◻ No te aha te mau tavini a Iehova faaipoipo-ore-hia e nehenehe ai e riro ei mau kerisetiano tia roa?

◻ Nafea te hoê kerisetiano faaipoipohia e ore ai e riro ei tavini tia roa?

◻ Eaha te auraa te parau ra te riroraa ei “eunuka” no te Basileia?

◻ No te aha e faaitoito ai i te mau kerisetiano tei ore i faaipoipohia?

[Hohoˈa i te api 19]

Noa ˈtu â ïa e e taata taa noa outou, ua riro te aposetolo Paulo ei tavini kerisetiano tia roa.

[Hohoˈa i te api 21]

O Iesu te hiˈoraa faahiahia roa no te hoê tavini tia roa a te Atua.

[Hohoˈa i te api 24]

Te haapopou ra anei outou i te feia e faaea taa noa ra no te Basileia?

    Papai reo Tahiti (1985-2026)
    Haere i rapae
    Haere i nia
    • Tahiti
    • Hapono
    • Ta oe e hinaaro
    • Copyright © 2026 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Parau no te faaohiparaa
    • Eita e puharahia
    • Maiti eaha te ore e puhara
    • JW.ORG
    • Haere i nia
    Hapono