E faahotu te aˈo i te hau
“Aita roa hoi e aˈo e riro ei mea oaoa i reira ra, e mea oto râ; area i muri aˈe, o te maitai ra ïa o te parau-tia te tupu i taua aˈo ra, i te feia i haamatarohia i te reira.” — HEBERA 12:11.
1. a) Eaha ta te Parau a Iehova e parau ra no nia i te huru aratairaa a te taata ia ˈna iho, e eaha râ hoi ta ˈna e faahua parau ra? b) O vai tei faaite e e parau mau ta ˈna, e o vai tei faaite e haavare ta ˈna?
TE HAAPAPU maira te Parau a Iehova e “e ere hoi tei taua taata e haere ra i te haapao i to ˈna taahiraa”. (Ieremia 10:23.) Te parau nei râ hoi te taata e e nehenehe ta ˈna e faatere ia ˈna iho, e o ta ˈna hoi ïa i rave mai te tupuraa mai â te orure hau i Edene ra. E tae roa mai i teie nei mahana, e rave rahi tei rave mai te mau ati Iseraela o te tau o te mau tavana o ta tatou hoi e taio e: “Rave atura te taata atoa i tei au ia ˈna ihora.” (Te mau tavana 21:25). Teie râ, ua tano mau â te mau parau a Iehova i papaihia i roto i te Maseli 14:12 e na ô ra e: “E hape a te taata i te eˈa, e e mea tia ïa i to ˈna manaˈo, o te hopea râ o taua eˈa ra, o te pohe ïa.” Oia mau, i roto i te roaraa e 6 000 matahiti te maororaa a pee noa ˈi te taata i te haerea ta ˈna i manaˈo e mea tia, ua ite oia i te tamaˈi, te oˈe, te maˈi, te taparahi taata e te pohe. Te haapapu maira te Aamu i te parau mau o te mau parau a Iehova e te haavare o te mau haerea o te taata.
2. Eaha te manaˈo o te mau taote e tuatapapa nei i te parau no nia i te tamarii no nia i te parau no te tairi, e eaha ta te rave-noa-raa i te mau huru ohipa atoa ta ratou e faaitoito nei i faahotu mai?
2 E hinaaro mau â te mau taata tia ore ia aˈohia ratou, e te reira mai to ratou mai â apîraa ra. Teie hoi ta te Parau a te Atua e parau ra: “O te vaiiho noa i te papai ra aore ïa i aroha i ta ˈna tamaiti; o tei aroha râ ia ˈna, e aˈo ïa ia ˈna i reira ra.” (Maseli 13:24). E rave rahi mau taote e tuatapapa i te parau no te tamarii teie e patoi nei i te paari o taua aˈoraa a te Atua nei. E rave rahi matahiti i teie nei, ua ui atura te hoê o ratou i teie nei uiraa: “E te mau metua vahine, te taa ra anei ia outou e i te mau taime atoa outou e papai atu ai i ta outou mau tamarii, te faaite atura hoi outou e mea riri roa na outou ia ratou?” I te mea hoi e ua faatupu te rave-noa-raa te taata i tei au ia ˈna, i te mau peu iino a te ui apî mai teie e itehia nei, i parau ai te hoê haava no Brooklyn ma te huru faaooo e: “Ia manaˈo vau, e tia mau iho â vetahi mau taurearea ia taparahihia. E ere râ hoi te reira i te peu matauhia i teie mahana. Inaha, te faauehia mai nei tatou i teie nei eiaha e taparahi i te hoê tamarii a riro tatou i te tapea i te tahi huru aravihi i roto i to ˈna tupuraa.” Aita râ hoi te rave-noa-raa te taata i tei au ia ˈna i faatupu mai e rave rahi mau taata aravihi, o te tahi râ mau taurearea ohipa iino.
3. Mai ta te mau parau a e rave rahi feia aravihi e faaite ra, eaha te ite-rahi-noa-hia ˈtura?
3 Te haamata ra te tahi mataˈi no nia i te tauiraa i te puhi mai. Ia au i te taata ra o Burton White, taata aravihi i te pae no te haapiiraa i te tamarii, ia faaite outou i te hoê huru papu maitai i ta outou tamarii, eita ïa outou e mǎtaˈu “ia iti mai oia i te here ia outou ahiri e e faatiatia noa outou i to ˈna manaˈo (...). Noa ˈtu e e papai tamau noa outou ia ˈna, e ite ïa outou e e haere noa mai o ˈna ia outou ra”. Te haapapu atoa ra oia e na mua ˈˈe i te mau mea atoa, mea hinaaro mau na te tamarii i te hoê “here niuniuhia i nia i te moemoeâ: eita e tano i te mea mau” e te rahi atoa hoi. Mai ta te taote ra o Joyce Brothers e parau ra, ua faaite mai te hoê tuatapaparaa i ravehia aita e maoro aˈenei no nia e rave rahi hanere mau taurearea haere haapiiraa tuarua e tei tuuhia i raro aˈe i te hoê aˈoraa papu e, mai te peu e e haamau te mau metua i te tahi mau ture na ta ratou mau tamarii, no “to ratou ïa here ia ratou”. Teie ta te Vea o te oraraa o te mau mahana atoa (beretane) i parau: “I muri aˈe i to ratou tuatapaparaa e farii anei ratou aore ra eita e ia tamaa te mau tamarii i te mau hora taa maitai, aore ra e farii anei ratou e ia tairihia ratou aore ra eita, ua ite aˈera hoi te feia tuatapapa i te parau no te tamarii e, mai te peu e e tamau-noa-hia i te here i te tamarii, e ere roa ˈtu ïa te reira i te mau tumu parau faufaa roa.” Ua farii atoa hoi te taote ra o Benjamin Spock, tei papai i te buka ra Te haapiiraa i te mau tamarii (beretane), e e hopoia ta ˈna i roto i te ereraahia te mau metua i te huru papu maitai e e hopoia atoa hoi ta ˈna i roto i te mau peu iino e tupu mai. Te tumu, o ta ˈna hoi e parau ra “o te mau taote ïa e rapaau i te mau taata tei fifi i te pae no te feruriraa e te mau taote tuatapapa i te parau no nia i te tamarii, te feia haapii, te mau tauturu totiare e te mau taote rapaau tamarii mai ia ˈu iho”.
Te papai o te aˈo
4. Te faataipe ra te raau no te aˈo i te aha, e eaha ta tatou e faaite ia faaohipa maitai tatou i te reira maori hoi i te faatiatia noa ˈtu i te manaˈo?
4 Te “papai [raau no te tairi]” e parauhia ra i roto i te Maseli 13:24 e ere noa ïa te tairiraa ˈtu; te faahohoˈa maira râ te reira i te ravea no te aˈo noa ˈtu eaha te huru aˈo. No nia i taua irava nei, teie ta te hoê Bibilia beretane (te New International Version) e parau ra: “Raau no te tairi: Eita e ore o te hoê ïa faahohoˈaraa i te tahi huru aˈoraa.” E taipe te hoê raau no te tairi no te mana — i te pae no te tiaraa o te mau metua. Eita roa ˈtu te hoê tamarii e haamauruuru i to ˈna mau metua i te mea e faatiatia noa te mau metua i to ˈna manaˈo e faaherehere noa ia ˈna: “O tei rave faaherehere i tana tavini [aore ra i te hoê tamarii] mai te riiriiraa mai â, e riro oia i te haapao atu ia ˈna ei tamaiti i te hopea ˈˈe.” (Maseli 29:21). O te taata e ore haapao i to ˈna tiaraa metua ma te ore e tâuˈa i taua tiaraa ra, mea haama roa ïa no ˈna, e aita e faaite ra i to ˈna here; te taata râ e faaohipa i te papai o te aˈo ma te mǎrû e te papu, te faaite ra ïa oia i te hoê huru here mau no ta ˈna tamarii. “Na te papai e na te aˈo e haapaari atu; o te tamaiti râ ia faarue-taue-noa-hia ra, e riro te metua vahine i te haama.” — Maseli 29:15.
5. a) Eaha ta te tahi parau no nia i te Maseli 13:24, e eaha atu â te tahi atu irava bibilia e haapapu maira i taua manaˈo nei? b) O vai ma te feia ta Iesu e ta Iehova e aˈo nei?
5 No nia i te Maseli 13:24, i faahitihia i nia nei, teie ta te Tuatapaparaa a te Faufaa Tahito (beretane) a Keil e o Delitzsch e faataa ra: “Te hoê metua tane e hinaaro mau ra i te maitai o ta ˈna tamaiti, e haamata oioi ïa oia i te aˈo papu atu ia ˈna, no te horoa ˈtu i te aratairaa maitai, oi a nehenehe noa ˈi o ˈna e aratai ia ˈna, e te parururaa ˈtu ia ore te ino ia aˈahia i roto ia ˈna; te taata râ e faatiatia noa i ta ˈna tamarii, ia faaite noa ˈtu oia i to ˈna manaˈo papu, mai te huru ra ïa e aita o ˈna e hinaaro ra e ia maitai mai ta ˈna tamarii.” Ta te Maseli 19:18 ïa e haapapu maira: “E aˈo atu i to tamaiti oi vai aˈe te fariuraa; e eiaha oe e faaherehere ia ˈna, a pohe oia ra.” Te faaite maira hoi te hoê aˈoraa mǎrû e te papu râ e faaohipahia mai te aruaruraa mai â i te here o te mau metua. Teie ta Iesu e parau ra: “O ta ˈu e here ra, o ta ˈu ïa e aˈo, e e papai hoi.” Area o Iehova ra, ‘e papai oia i ta ˈna e here ra’. — Apokalupo 3:19; Hebera 12:6.
6. Eaha te mau huru aˈo e ite-pinepine-hia nei? A horoa mai na te tahi mau hiˈoraa no te turu i ta outou pahonoraa.
6 E riro paha e tia te hoê tamarii ia tairihia no te aˈo atu ia ˈna, e ere râ mai te reira te huru pauroa te taime. Aita te Maseli 8:33 e parau ra e “ia ite outou i te mauiui” o te aˈo, ia “faaroo [râ] i te aˈo ia paari”. I te paeau rahi e faaohipahia te aˈo na roto i te ravea o te parau, eiaha ra o te tairi: “E tapea etaeta i te aˈo: eiaha roa e tuua; e vaiiho maite i te reira; o to oe ïa ora.” (Maseli 4:13; 6:23). A aˈohia ˈi o Ioba, te hoê tavini o Iehova, ua aˈohia oia na roto i te parau, na mua ˈˈe na Elihu, e i muri iho na Iehova iho (Ioba, pene 32 e tae atu i te 41). Ua farii aˈera hoi oia i te aˈo e ua na ô atura ia Iehova e: “E teie nei, te faafaufaa nei au ia ˈu iho. E te tatarahapa nei au i raro i te repo e te rehu auahi.” — Ioba 42:6.
7. Eaha te auraa te parau heleni ra i hurihia na roto i te parau ra “aˈo”, e nafea hoi te reira ia horoahia e no te aha?
7 Te parau heleni i hurihia na roto i te parau “aˈo” o païdéïa ïa. E nehenehe hoi e horoa mai i te auraa ra faaineine, haapii, ‘haapii mǎrû maite’. (Timoteo 2, 2:25.) Te auraa mau râ te haapii-maite-raa ˈtu ïa maori hoi i te noaa-noa-raa mai te ite. E tia hoi te aˈo e parauhia ia horoahia ˈtu “ma te faaoromai rahi e te haapii-maite-raa ˈtu”. (Timoteo 2, 4:2.) O ta teie ïa aˈoraa e faataehia maira i te mau metua e parau ra i te na ôraa e: “O outou hoi, e te feia metua ra, eiaha e faaooo atu i ta outou tamarii ia riri, e haapii râ ia ratou e ia paari ma te aˈo a te Fatu [Iehova] ra.” (Ephesia 6:4). Taua aˈoraa ra e ravehia ma te mǎrû e te papu atoa râ, no te faaau ïa i te mau tamarii i nia i te mau manaˈo o Iehova.
Te tumu o te aˈo
8. I nia i tei hea niu e nafea tatou e nehenehe ai e aˈo ia tatou iho?
8 E tano atoa te mau faaueraa tumu e tia ia faaohipahia no te aˈo i te mau tamarii no te mau taata paari. Te parau maira te Bibilia eaha te huru te tia ia tatou ia faatupu e o te ore e tia ia faatupu. Ia taio tatou i te reira, e nehenehe ïa tatou e hiˈopoa ia tatou iho e e faatitiaifaro ia tatou mai te peu e e tia (Korinetia 2, 13:5). Ia feruri hohonu tatou i nia i te mau ture a Iehova, e nehenehe te hoê manaˈo faahapa e ô mai i roto ia tatou. E tauturu te reira ia tatou ia papu e eaha te mau tauiraa te tia ia tatou ia faatupu. O ta te papai salamo ra ïa i ite, ia ˈna i parau e: “E haamaitai â vau ia Iehova o tei haapii mai ia ˈu ra; te aˈo maira tau manaˈo manaˈo aau ia ˈu i te rui.” (Salamo 16:7). E nehenehe ta tatou e aˈo ia tatou iho mai ia Paulo, tei parau e: “Te moto nei râ vau i tau tino ia vi; o te riro noa ˈtu hoi au o tei aˈo ia vetahi ê ra, ei taata ite-ore-hia mai.” — Korinetia 1, 9:27.
9. Na roto i tei hea ˈtu â mau ravea tatou ia aˈohia e a fanaˈo atu ai i te aˈo?
9 E nehenehe te aˈo e na roto mai i te tahi atu taata, e na nia noa i te hohoˈa mata, i te faatuˈatuˈaraa i te mata, te hoê parau, te hoê ohipa aore ra te hoê faatitiaifaroraa. Ua faahaamanaˈo aˈera hoi te hiˈo-noa-raa ˈtu Iesu ia Petero i te parau ta ˈna i parau mai na mua ˈtu no nia i te hara ino roa ta ˈna i rave noa ˈtura; ua haere atura oia i rapae e ua mauiui roa ˈˈera i te oto rahi (Luka 22:61, 62). I te tahi atu taime, ua peapea roa ˈˈera o Petero i teie na parau teimaha e maha: “E haere ê atu oe, e tena na enemi [Satani].” (Mataio 16:23). Te taioraa i te mau buka aore ra vea a te Taiete, te amuiraa ˈtu i roto i te mau haaputuputuraa kerisetiano, te aparauraa e to tatou mau hoa, te faaoromairaa i roto i te mau huru tupuraa fifi mau — e nehenehe taua mau ohipa atoa nei e tauturu ia tatou ia ite e i roto i teihea mau tuhaa e tia ˈi ia tatou ia faatupu i te tahi mau tauiraa. Te tumu faufaa roa ˈˈe râ o te aˈo o te Parau a te Atua iho ïa. — Salamo 119:105.
10. Nafea te mau maseli a Solomona e nehenehe ai e aˈo mai ia tatou, eaha râ hoi te aˈa ta vetahi pae e hinaaro mau nei e apee?
10 No te mau taata o te mau huru matahiti atoa te mau maseli a Solomona, “ia ite i te paari e te aˈo; ei faaite i te parau haapao maitai; ia riro te aˈo maitai ra ei mea faaroohia; ei faaite i te parau-tia e te au maitai, e te hapa ore; ia noaa te haapaoraa i te taata maua; e te taata apî ra ia noaa te ite e te haapao maitai”. I te tahi râ taime, “e ore ïa [te hoê taata] e faaroo i te reo, tei ite i taua reo ra e aore e parau mai”. (Maseli 1:2-4; 29:19.) E rave na hoi vetahi mau taata tei ore i noaa ia ratou i te paari i te tahi mau ohipa iino, mai te tamaiti i haere i te fenua roa ra hou ‘e îho faahou mai ai to ˈna iho huru mau’. — Luka 15:11-17.
11. a) Mea nafea te amuiraa no Korinetia e o Iona iho i te aˈoraahia? b) A faaturi ai oia e a tamata ˈi oia i te huna i ta ˈna hapa, eaha te mau aˈoraa e te mau faautuaraa i roohia i nia ia Davida? c) Eaha te mau parau a Davida e vai ra i roto i te Salamo 51 e faaite maira i te hohonuraa o to ˈna tatarahapa?
11 Ia au te ohipa i faatupuhia e te hoê rata ta ˈna paha i faatae atu i te amuiraa no Korinetia, teie ta Paulo i papai: “No te mea râ i oto outou ma te tatarahapa: ia au hoi i to outou oto i te Atua (...) [e te ohipa i tupu mai] e te tahoo.” (Korinetia 2, 7:9-11). Ua aˈohia o Iona na roto i te hoê vero rahi, tei faaarepurepu i te miti, e te hoê iˈa rahi (Iona 1:2, 3, 12, 17; 2:10; 3:1-4). No to ˈna faaturiraa e no to ˈna faaitoitoraa i te huna i ta ˈna hapa, ua aˈohia maira o Davida ma te faautuahia, mai ta te Samuela 2, 12:9-14 e parau ra. Ua faaite maira oia i to ˈna tatarahapa na roto i teie nei mau parau putapû mau i faaitehia i roto i 51raa o te Salamo 51: “E horoi hua mai oe ia ˈu i to ˈu nei ino, tamâ hua mai ia ˈu i ta ˈu nei hara. Te faˈi nei hoi au i ta ˈu nei hara, e te vai noa nei â to ˈu ino i pihai iho ia ˈu. E huna ê atu oe i to mata i ta ˈu nei mau hara, e parai hua i to ˈu nei mau ino. E faaau na oe i te aau mâ i roto ia ˈu nei, e tau Atua. E faahou na hoi oe e te aau manaˈo tia i roto ia ˈu nei. Eiaha e faarue ia ˈu i mua i to aro nei, eiaha hoi e rave ê atu i to varua maitai ia ˈu nei. O ta te Atua tusia hinaaro ra, o te aau paruparu ra ïa; o te aau paruparu ra e te oto ra, e ore roa te Atua e vahavaha i te reira.” — Sal 51 Irava 2, 3, 9-11, 17.
12. No vetahi pae, eaha te mau ravea papu aˈe te tia ia rave, e eaha hoi te faahopearaa e roohia e te feia e ore e farii i te mau aˈoraa e rave-pinepine-hia?
12 No te tahi mau taata, e tia ïa ia rave i te tahi mau ravea papu aˈe mai ta te Maseli 26:3 e faaite maira i te na ôraa mai e: “Ua haapaohia te tairi no te puaahorofenua, e te tavaha no te asini, oia atoa te papai ua haapaohia no te tua o te feia maamaa ra.” E vaiiho na Iehova i te tahi taime e ia roohia ta ˈna mau tavini, oia hoi te mau ati Iseraela, i te mau ati ta ratou iho i imi na: “No te mea ua faarue ratou i te parau a te Atua, e ua vahavaha i te aˈo a Tei Teitei: i tuu haehaa ˈi hoi oia i to ratou aau i te ati; hiˈa ihora ratou i raro e aore roa e faatia mai; to ratou ra ahoahoraa, ua tiaoro ratou ia Iehova, e ua faaora oia ia ratou i to ratou ra mau ati.” (Salamo 107:11-13). Ua faaetaeta râ te feia maamaa ia ratou e inaha aita aˈera hoi ratou e tâuˈa i te mau huru aˈo atoa: “O te taata i aˈo-pinepine-hia, e ua faaetaeta ihora, e uˈana mai to ˈna pohe, aita e haapûraa.” — Maseli 29:1.
Nafea ia horoa e ia rave mai i te aˈo
13. Eaha te tia ia tatou ia ape ia aˈo tatou i te hoê taata, e nafea hoi tatou ia aˈo atu?
13 Noa ˈtu eaha te huru aˈo, eiaha roa ˈtu ïa ia horoahia te aˈo ma te riri. Inaha, maori hoi i te faufaahia mai, “e faatupu te taata iria i te avau”. Teie ta tatou e taio: “O te ore e riri vave ra e ite rahi to ˈna; o tei ru râ te aau ra, ua faateitei ïa i te parau maamaa.” Hau atu i te reira, “Na te haapao o te taata e ore e riri vave ai; o to ˈna ïa maitai te faaore i te hara ra”. (Maseli 29:22; 14:29; 19:11.) Mai te peu e e tia mau ia aˈohia, eiaha roa ïa te reira ia faarahihia. A faaohipa i te taime e au — eiaha ia rave-oioi-hia eiaha atoa hoi ia maoro roa, aore ra ia ravehia ma te paruparu aore ra ma te oioi.
14. Eaha ˈtu â vetahi mau aˈoraa e horoahia ˈtu i te feia e tia ia ratou ia horoa i te aˈoraa?
14 Teie te tahi mau aˈoraa no te feia o te tia ia horoa ˈtu i te hoê aˈo: “Eiaha e avau atu i te taata paari; e aˈo atu râ mai te mea e e metua, e te mau taata apî ra, ei taeae ïa. E te mau vahine paari mai te metua vahine, e te mau vahine apî ra ei tuahine ïa, ma te haapao maitai.” (Timoteo 1, 5:1, 2). Te taparu ra anei tatou i te taata ta tatou e aˈo atura, te rave ra anei tatou e ia ore oia ia iria mai? “E au mau taeae, ia roohia-noa-hia te hoê taata i te hapa ra, e faaora outou o tei haapao i ta te Varua ra i te reira, ma te aau mǎrû, ma te manaˈo ia oe iho, o te roohia-atoa-hia oe e te ati.” (Galatia 6:1) Te aˈo ra anei tatou ma te mǎrû, ma te papu maitai ia tatou e eaha râ to tatou iho mau huru paruparu? “E te mau mea atoa ta outou i hinaaro ia vetahi ê ra, e na reira atoa ˈtu outou ia ratou.” (Mataio 7:12). Te papu ra anei ia outou eaha ta vetahi ê e hinaaro ra e te faaite ra anei outou e te papu ra ia outou i to ratou manaˈo?
15. Eaha te huru te tia ia faaohipa no te farii i te aˈo, e eaha vetahi atu mau aˈoraa ta tatou e nehenehe e horoa i te feia e aˈohia ra?
15 Ei huru haehaa ïa no te farii i te aˈo. E aˈoraa fifi anei te reira no outou aore ra e mea tia ore anei. Eiaha e faaoti oioi i te manaˈo. A rave i te taime no te feruri. Eiaha to outou ei manaˈo hape. A tuatapapa i te mau faahaparaa e ravehia ma te manaˈo maitai. Mai te peu e e riro te reira ei mea tia ore, e mea tia paha ïa vetahi? Ei feruriraa mahorahora to outou e tia ˈi; a tuatapapa i te reira ma te manaˈo e e noaa ia outou i te tahi faahopearaa maitai. E huru ê ohie noa anei outou? E riri oioi noa anei outou? Ei taime paha ïa e noaa mai ai ia outou i te hoê manaˈo tia no nia i te aˈo. A tiai na ia ore to outou huru ê. A tapea mai i to outou arero. A tuatapapa ma te mǎrû i te mea e parauhia mai ia outou. E inoino anei outou i te taata e horoa maira i te aˈoraa e no reira hoi outou e ore ai e farii ati? Noa ˈtu e eaha, ia tapea mai na outou e ua horoahia mai te reira na roto i te hoê manaˈo maitai e eita hoi e tia ia faarue oioi noa ˈtu te reira.
16. a) Eaha te mau irava bibilia e eaha te mau uiraa te tia ia tatou ia haapao maite ia aˈohia mai tatou? b) Eaha te mau manaˈo hohonu o te papai salamo o ta tatou atoa e rave mai ia faufaahia tatou?
16 Teie vetahi mau irava o te riro ei mea maitai ia feruri hohonu ia aˈo-noa-hia mai tatou: “O tei ore e ru i te parau ra, ua noaa ia ˈna te ite; e te taata i noaa ia ˈna te ite ra e aau maitai to ˈna.” (Maseli 17:27). Te faaroo maite atura anei outou ia aˈo-noa-hia mai outou? “E mea tia te haerea o te maamaa i to ˈna iho manaˈoraa; o tei faaroo râ i te aˈo ra e paari to ˈna.” (Maseli 12:15) E manaˈo oioi noa anei outou e ua tano outou, aore ra e faaroo maite atu outou i te mea e parauhia maira? ‘Ia ru te taata atoa i te faaroo, ia haere maine i te parau, ia haere maine hoi i te riri.’ (Iakobo 1:19) Te faaohipa ra anei outou i taua mau irava nei ia aˈohia mai outou? “Eiaha ia ru noa to aau i te riri, tei te opu o te maamaa ra te riri i te vai-maite-raa.” (Koheleta 7:9) E oioi noa anei outou i te huru ê? Auê ïa te faufaa e ia hoê â to tatou manaˈo e to te papai salamo, tei parau e: “A papai mai te taata parau-tia ra ia ˈu, e mea hamani maitai ïa; e aˈo mai hoi oia ia ˈu ra, e riro ïa mai te monoˈi maitai ra, e ore tau upoo e paruparu i te reira.” — Salamo 141:5.
E faaoromai anaˈe na i te aˈo e ia rave mai na tatou i te hoê hotu hau ra
17. No te aha e e ere noa i te mea ohie ia farii i te aˈo, eaha râ hoi te mau parau i papaihia i roto i te Hebera 12:7, 11 o te tauturu mai ia tatou ia faaoromai i te reira?
17 E ere noa i te mea ohie ia farii i te aˈo. Peneiaˈe te reira i te faatupu mai i te hoê manaˈo huru ê e i te apeehia mai e te tahi mau faaheporaa. E haamauiui atoa hoi oia i te tahi taime. Ia faaoromai râ outou i taua mau huru tupuraa atoa ra e tia ˈi. E ore te reira, e o te oaoa hoi te itehia mai e outou. Ia haamanaˈo na outou e: “Te aˈohia mai na outou, mai te rave a te metua i te tamarii ra ta te Atua rave ia outou; o vai hoi ïa tamaiti aore i aˈohia e te metua ra? Aita roa hoi e aˈo e riro ei mea oaoa i reira ra, e mea oto râ; area i muri aˈe, o te maitai ra ïa o te parau-tia te tupu i taua aˈo ra, i te feia i haamatarohia i te reira.” — Hebera 12:7, 11.
18, 19. Eaha te mau manaˈo hohonu puai mau i faaitehia mai e Ieremia e te papai salamo o te tia hoi ia tatou ia rave mai no tatou ia aˈo-noa-hia mai tatou?
18 No reira, mai te peu e mea mauiui mau e te fifi atoa hoi ia faaoromai te aˈo, a tiai ia faahotu mai oia i te hotu hau. A tiai ia Iehova, mai ia Ieremia i parau e: “Eita tau varua [nephe] e ore i te manaˈo i te reira, e te topa noa nei i roto ia ˈu; teie râ ta tau aau e manaˈo nei, e teie nei, e tiaturiraa to ˈu nei.” (Te oto o Ieremia ra 3:20, 21). Ia haamanaˈo na outou e i roto i to ˈna hepohepo rahi, ua na ô aˈera te papai salamo e: “Eaha oe i taiâ ˈi, e tau varua [nephe]? eaha oi i tiarepu ai i roto ia ˈu nei? e tiaturi i te Atua: e haamaitai â vau ia ˈna, no te ora i mua i to ˈna ra aro.” — Salamo 42:5, 11; 43:5.
19 No reira, ia tiai na tatou tataitahi i te Atua ia aˈo-noa-hia mai tatou. Ia oti tatou i te faaineinehia e ana, e rave mai ïa tatou i te hoê hotu hau, oia hoi te parau-tia.
Te haamanaˈo ra anei outou?
◻ Eaha te faufaaraa o te raau o te aˈo?
◻ Eaha te tumu matamua o te aˈo? Eaha ˈtu â vetahi?
◻ Hau atu i te aˈo ma te parau, eaha te mau rave papu aˈe te tia ia ravehia i te tahi taime?
◻ A faaite mai te tahi mau faaueraa tumu te tia ia apeehia ia aˈo atu tatou i te hoê taata.
◻ Eaha te mau aˈoraa e tauturu mai ia tatou ia farii i te aˈo?
[Hohoˈa i te api 17]
E huru paari anei to outou no te “faaroo i te aˈo”?
[Hohoˈa i te api 18]
Te mau faaueraa tumu te tia ia pee atu no te aˈo i te mau tamarii e tano atoa ïa no te mau taata paari.