VAIRAA PAPAI NATIRARA Watchtower
Watchtower
VAIRAA PAPAI NATIRARA
Tahiti
ǎ,ě,ǐ,ǒ,ǔ,ˈ
  • ǎ
  • ě
  • ǐ
  • ǒ
  • ǔ
  • ˈ
  • BIBILIA
  • PAPAI
  • PUTUPUTURAA
  • w87 1/9 api 4-6
  • Te ohipa tahutahu: eaha te manaˈo o te Atua?

Aita e video no teie tuhaa.

Eiaha e inoino, te vai ra te tahi fifi e te video.

  • Te ohipa tahutahu: eaha te manaˈo o te Atua?
  • Te Pare Tiairaa te faaite ra i te Basileia o Iehova 1987
  • Upoo parau iti
  • Papai tei tuea
  • Te peu hiˈohiˈo, te mau haamauiuiraa e te pohe
  • Te ohipa tahutahu e te mau ohipa “ta te tino e rave nei”
  • E aratai te ohipa tahutahu i te pohe
  • A faaroo i te faaararaa a Isaia
  • Te mau haamaitairaa aita e hopearaa
  • Te ohipa tahutahu: no te aha te anaanatae o te mau taata no teie ohipa i rahi roa ˈi?
    Te Pare Tiairaa te faaite ra i te Basileia o Iehova 1987
  • A patoi atu i te mau mana varua iino
    Te ite e aratai i te ora mure ore
  • A farii i te tauturu a Iehova no te patoi i te mau varua ino
    Te Pare Tiairaa e faaite ra i te Basileia o Iehova (No te haapiiraa) 2019
  • A patoi i te Diabolo e ta ˈna mau ravea paari
    Rave noa i te mau mea e here mai ai te Atua
Ite hau atu â
Te Pare Tiairaa te faaite ra i te Basileia o Iehova 1987
w87 1/9 api 4-6

Te ohipa tahutahu: eaha te manaˈo o te Atua?

“TE AURAA e te au-ore-raa i te hoê â mau mea, tera te niu no te hoê faahoaraa paari maitai”, ta te taata roma tuatapapa i te aamu ra, o Salluste ïa i parau. Oia mau, te hoê hoa, o te hoê ïa taata hoê â to outou manaˈo i nia i te rahiraa o te mau tuhaa, te hoê taata ta outou e tiaturi mau. Oia atoa, e farii mai te Atua ia tatou ei mau hoa no ˈna e e faatia oia ia tatou ia haafatata ˈtu ia ˈna mai te peu e e au tatou aore ra e au ore atoa tatou i te hoê â mau mea e o ˈna iho, oia hoi, mai te peu e na to ˈna mau maitai, mai te aroha, te hau, te hamani maitai e te maitai, e faaitoito ra ia tatou e mai te peu e e tutava tatou ma te haavare ore i te pee atu i to ˈna mau huru i roto i to tatou oraraa. — Galatia 5:22, 23.

No reira, ia ite tatou mai te peu e te farii nei te Atua i te ohipa tahutahu, e tia ia tatou na mua roa ˈˈe, ia hiˈopoa i te mau faahopearaa o taua ohipa ra (Mataio 7:17, 18). Te tauturu ra anei te ohipa tahutahu i te feia e rave ra i teie peu ia faahotu i te mau maitai nehenehe mau o te Atua? Inaha, e hiˈopoa anaˈe na i na hiˈoraa e piti tei itehia e te tahi mau taata.

Te peu hiˈohiˈo, te mau haamauiuiraa e te pohe

17 matahiti to Asamaja Amelia, te hoê vahine no Suriname e faito matahiti au noa to ˈna, i to ˈna tamata-matamua-raa i te peu hiˈohiˈo, te hoê atoa ohipa tahutahu. E tano iho â ta ˈna mau tohu e mea maitai roa ta ˈna mau aˈoraa no te feia e haere mai e uiui ia ˈna; no reira oia i au-roa-hia ˈi i roto i to ˈna oire iti (hiˈo Ohipa 16:16). Teie râ, te haafifi noa ra te hoê mea i to ˈna feruriraa.

“Mea maitai roa te mau varua e paraparau ra na roto i to ˈu arai, i nia i te feia o te maimi ra i ta ratou tauturu, ta ˈna ïa e parau ra, i te hoê â râ taime, ua faaino roa ratou i to ˈu iho oraraa. I muri aˈe i te mau putuputuraa tahutahu, ua rohirohi roa ïa vau e fatata roa vau i te ore e nehenehe faahou e hauti. I te po, ua manaˈo atura vau e e nehenehe vau e faafaaea rii, aita râ te mau varua i vaiiho mai ia ˈu. Ma te faaea ore, ua haapeapea e ua paraparau noa maira ratou ia ˈu e aita hoi ratou i vaiiho ia ˈu ia taoto. Auê ahiri outou i faaroo i te mau parau ta ratou e parau mai na!” Ma te huti hoi i te aho, e hiˈo na oia i raro ma te taueue noa i to ˈna upoo no to ˈna manaˈo haafaufau. “Mea au roa na ratou e faahiti i te parau no nia i te melo taatiraa e ua onoono noa maira hoi ratou ia ˈu ia taati atu vau ia ratou i te pae tino. Mea hairiiri mau â. E vahine faaipoipo vau; aita hoi vau i hinaaro e faaturi e ua faaite atura vau ia ratou i to ˈu manaˈo. Aita râ e ravea. I te hoê mahana, ua tairi maira te hoê puai itea-ore-hia ia ˈu, ua tauahi maira ia ˈu e ua hohoni atoa maira hoi. Ua peapea roa ˈˈera vau.”

‘Te mau varua e turai i te ohipa tia ore i te pae tino! Ua rahi roa ïa te reira!’ ta outou paha ïa e parau. Ua tae roa anei te faufau o teie mau varua i tera faito?

“Mea ino roa ˈtu â! ta Izaak ïa, tei faahiti-aˈenei-hia, e parau ra. I te hoê po, ua piihia maira matou no te tauturu i te hoê vahine tei pohehia i te maˈi e ta te hoê demoni e haamauiui noa ra. Ua tamata aˈera te raatira o te pupu — oia hoi, te taata taura to ˈna hoi te varua puai roa ˈˈe — i te tiahi i te demoni i rapae i teie vahine. Hoê mahana taatoa to matou ani-onoono-noa-raa i te varua o te raatira pupu ia tauturu mai ia matou. Ua ori e ua tupaipai aˈera matou i te pahu, e ua maitai mǎrû noa maira te huru o te vahine. Ua faaue ihora te raatira i te varua ia haere i rapae, e ua faaroo atura oia. Ua oaoa roa aˈera te raatira ma te parau e: ‘Ua upootia tatou.’ Ua parahi noa ˈˈera matou no te tamǎrû ia matou.”

A paraparau noa ˈi oia, ua mau taue aˈera te rima o Izaak, tei hautiuti noa na hoi. I muri iho, ua parau faahou maira oia e: “I te hoê taime, mai te mea râ hoi mea maitai roa te mau ohipa, ua faaroohia aˈera râ te hoê auê rahi. Ua horo aˈera matou i te vahi no reira mai te auê: i mua noa mai i to ˈna fare, te taˈi ra te vahine a te raatira, ua oti roa hoi o ˈna i te mauiui. I roto i te fare, te tarava noa ra ta ˈna tamahine iti, ua pohe hoi oia. Ua taviri roa to ˈna upoo, te mata i muri! Ua ofati te hoê puai i to ˈna arapoa mai to te moa ra te huru — inaha, ua tahoo mai te varua tei tiahihia. Auê te hairiiri e! E mau taparahi taata faufau mau taua mau varua ra.”

Te ohipa tahutahu e te mau ohipa “ta te tino e rave nei”

Aita roa ˈtu e tuearaa i rotopu i te mau parau faufau, te ohipa tia ore i te pae taatiraa e te taparahi taata, tei itehia hoi i roto i na ohipa tahutahu e piti nei, e te huru o te Atua. E tauturu mai ïa te reira ia tatou ia faataa e o vai mau na teie mau varua. Noa ˈtu e te faahua parau nei ratou e e varua tonohia mai ratou e te Atua, te haapapu nei ta ratou mau ohipa hairiiri e te taparahi taata atoa hoi e o vai mau na ratou e te faaite nei te reira e te pee ra ratou i te huru o te enemi o te Atua, te taparahi taata matamua o te Tuatapaparaa, oia hoi te Diabolo o Satani (Ioane 8:44). O ˈna hoi to ratou raatira. O ratou ta ˈna mau tavini — te mau melahi ino, aore ra demoni. — Luka 11:15-20.

Teie râ, e nehenehe outou e ui mai e: ‘Mea varavara anei teie mau tapao no ô mai ia Satani ra i te itehia i roto i te ohipa tahutahu? I roto i te rahiraa o te mau tupuraa, e nehenehe anei e faatupu i te hoê taairaa e te mau varua maitatai o te tauturu i te mau taata ia haafatata ˈtu i te Atua, na roto i te arai o te ohipa tahutahu?’ Eita, te tuu nei te Bibilia i te “tahutahu” i roto i te anairaa o te tahi atu mau ohipa “ta te tino e rave nei” e tei taa ê roa hoi i te mau maitai kerisetiano. — Galatia 5:19-21.

I roto i te Apokalupo 21:8, “[te feia e rave i te peu] tahutahu ra” (“te feia e paraparau i te mau demoni”, Le Livre, Nouveau Testament), hoê â ïa to ratou huru e te feia “faaroo ore ra, e te feia faufau ra, e te taparahi taata ra, e te faaturi ra, (...) e te haamori idolo ra, e te feia haavare e hope roa ˈˈe”. Eaha te manaˈo o te Atua no nia i te feia o te rave nei, ma te opua mau hoi, i te mau peu mai te haavare, te faaturi, te taparahi taata e te tahutahu? Mea riri roa ïa na ˈna ta ratou mau peu! — Maseli 6:16-19.

No reira, te rave-tamau-raa i te ohipa tahutahu, mai te huru ra ïa e te au nei tatou i ta te Atua ra o Iehova e riri nei. Oia hoi, ua riro te reira ei patoiraa ia Iehova no te tia ˈtu i te pae o Satani, i te pae o te enemi rahi roa ˈˈe o te Atua e i te pae o ta ˈna mau tavini. A feruri na: Mea au anei na outou ia riro outou ei hoa rahi roa no te hoê taata o te turu atu i to outou mau enemi? Eita roa ˈtu ïa. E faaatea ê mai ïa outou i teie taata. Inaha, ma te papu maitai, eita e maerehia e tera atoa te huru o Iehova. Te parau nei te Maseli 15:29 e: “Tei te atea ê Iehova i te feia paieti ore.” — Hiˈo Salamo 5:4.

E aratai te ohipa tahutahu i te pohe

Hau atu, mea ataâta roa te ohipa tahutahu no te oraraa iho o te taata atoa o te tamata atu i te reira. Ua faautua na o Iehova i te utua pohe i te feia o tei rave i te ohipa tahutahu i roto i te Iseraela tahito (Levitiko 20:27; Deuteronomi 18:9-12). Eita ïa e maerehia ia taio tatou e, taua mau huru taata ra “e ore ratou e parahi i te basileia o te Atua ra”. (Galatia 5:20, 21.) Tera râ, “e tufaa ta ratou tei te roto auahi e te gopheri e ama ra”, oia hoi “te piti o te pohe ra”, te haamouraa mure ore (Apokalupo 21:8). Oia mau, i teie mahana, te farii noa ra te mau Ekalesia o te amuiraa faaroo kerisetiano i te ohipa tahutahu, aita râ te manaˈo o te Bibilia i taui.

Eaha ˈtura ïa mai te peu e ua haamata aˈena outou i te faaô ia outou i nia i te eˈa o te ohipa tahutahu? Ia oioi ïa outou i te faaea e i te otohe mai i muri. A haapao i te mau aˈoraa tei faauruahia mai e te Atua ta te peropheta Isaia i horoa ˈtu i te mau Iseraela tei rave i te mau ohipa viivii ma te manaˈo e te haamori ra ratou i te Atua, mai ta te tahi atoa hoi mau taata o to tatou nei tau e manaˈo ra. Te vai ra ïa te tahi mau haapiiraa faufaa mau e tia ia huti mai no nia i te ohipa i tupu. Tei hea mau haapiiraa?

A faaroo i te faaararaa a Isaia

Te faaite maira te pene matamua o te buka a Isaia ia tatou e, “ua faarue [te mau Iseraela] ia Iehova” e “ua taiva faafiu ratou ia ˈna”. (Isa 1 Irava 4.) Noa ˈtu e ua haere ê roa ratou, ua tamau noâ ratou i te pûpû i te mau tusia, i te haapao i te mau oroa faaroo e i te pure. Aita râ e faufaa! E ere râ na te hinaaro hohonu e faaitoito ra ia ratou ia auhia mai ratou e to ratou Poiete; no reira Iehova i parau ai ia ratou e: “E purou vau i tau mata ia outou; e ia pinepine noa ta outou pure, e ore au e faaroo atu.” Ua patoi taua mau Iseraela ra ia ˈna na roto i te raveraa mai i te mau peu viivii na ratou, e ua tae roa hoi ratou i te ‘faaî i to ratou rima i te toto’. — Isa 1 Irava 11 e tae atu i te 15.

I mua i teie mau ohipa, e farii faahou mai anei Iehova ia ratou? A hiˈo na eaha te mau titauraa ta ˈna i tuu atu i mua ia ratou i roto i te Isaia 1:16: “E horoi ia outou, e ia mâ outou.” Mai te peu e e haafaufaa tatou i teie aˈoraa, e faaea tatou aore ra e ape tatou i te rave tamau i te mau ohipa viivii, te ohipa tahutahu iho â râ, e ‘ohipa na te tino’ hoi te reira. I te mea e ua ite tatou e te maramarama ino e tapuni ra i muri i taua ohipa ra, o te Diabolo Satani ïa, e faaite ïa tatou i te au ore rahi no te ohipa tahutahu.

I muri aˈe, e tia ia tatou ia faarue i te mau huru taoˈa atoa tei taaihia i te ohipa tahutahu. Tera te ohipa ta Izaak i rave. Te faatia ra oia e: “I te hoê mahana, ua haaputu aˈera vau i mua i to ˈu fare, pauroa ta ˈu mau tauihaa tahutahu e ua faahuˈahuˈa roa ihora vau i te reira i te toˈi. Ua tuô maira te vahine e faaea ra i pihai iho noa ˈtu e e riro vau i te tatarahapa. A tuôtuô noa mai ai oia, ua manii atura vau i te mori i nia i te mau huˈahuˈa e ua tanina pauroa ˈtura vau. Aita hoê aˈe mea i toe mai.”

A 28 atura hoi matahiti te reira i te tupuraa. Ua tatarahapa anei o Izaak? Aita roa ˈtu ïa. I teie nei mahana, te tavini nei oia ia Iehova ma te oaoa, e e tavini kerisetiano oia i roto i te hoê amuiraa a te mau Ite no Iehova.

Teie â te aˈoraa a Isaia 1:17: “E haapii ra i te parau maitai.” No te na reira ra, e tia ia tatou ia haapii i te Parau a te Atua, te Bibilia, ia ite tatou eaha “taua hinaaro tia o te Atua ra, e te au, e te maitai hoi”. (Roma 12:2.) Ia faaohipahia teie ite apî, e rave rahi haamaitairaa te itehia mai. Tera mau ïa ta Asamaja i ite.

Noa ˈtu te patoiraa uˈana a to ˈna utuafare e te feia e faaea ra na pihai iho ia ˈna, ua haapii o Asamaja i te Bibilia e te mau Ite no Iehova ma te itoito, e aita i maoro, ua faaea aˈera oia i te rave i te ohipa tahutahu. I muri aˈe, ua pûpû atura oia i to ˈna ora no te Atua ra o Iehova e ua bapetizo aˈera oia ia ˈna i te hoê tairururaa. I teie nei, 12 matahiti i muri iho, te parau nei oia ma te manaˈo haamauruuru e: “Mai te taime a bapetizo ai au, aita te mau varua i haapeapea faahou mai ia ˈu.” E te faatia nei oia ma te mata ataata e: “Te po i muri noa ˈˈe i to ˈu bapetizoraa, ua taoto au i te hoê taoto hohonu e te haapeapea ore e inaha, i te poipoi aˈe, ua maorohia vau i te taeraa ˈtu i te tairururaa.”

Te mau haamaitairaa aita e hopearaa

I teie nei mahana, te turu nei o Izaak e o Asamaja ma to raua mafatu atoa i teie mau parau a te papai salamo ra o Asapha: “E mea maitai râ ia ˈu ia haafatata ˈtu i te Atua.” (Salamo 73:28). Oia mau, na roto i te haafatataraa ˈtu ia Iehova, ua haamaitaihia mai ratou i te pae tino e i te pae no te here. Na nia ˈˈe râ i te mau mea atoa, ua noaa mai ia ratou te hau no roto ia ratou iho e ua atuatu ratou i te mau taairaa fatata roa e o Iehova.

E faahopearaa maitai roa teie mau haamaitairaa no te mau mauiui e te aroraa e tia ia ravehia ia matara mai te mau fǐfǐ o te ohipa tahutahu. Teie râ, e tia i te tahi mau taata ia faaoromai i te hoê aroraa mauiui mau e tapae atu ai. E nehenehe hoi ta Lintina van Geenen, te hoê vahine no te fenua Suriname, e haapapu mai i te reira. Te faaite maira te tumu parau i mua nei e mea nafea to ˈna aroraa e rave rahi matahiti e upootia ˈtu ai oia.

[Hohoˈa i te api 5]

Te faatia nei o Asamaja Amelia e: “Ua faaino roa (...) te mau varua i to ˈu iho oraraa. (...) Auê ahiri outou i faaroo i te mau parau o ta ratou e parau mai na!”

    Papai reo Tahiti (1985-2026)
    Haere i rapae
    Haere i nia
    • Tahiti
    • Hapono
    • Ta oe e hinaaro
    • Copyright © 2026 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Parau no te faaohiparaa
    • Eita e puharahia
    • Maiti eaha te ore e puhara
    • JW.ORG
    • Haere i nia
    Hapono