Te ohipa tahutahu: no te aha te anaanatae o te mau taata no teie ohipa i rahi roa ˈi?
I ROTO i to ˈna oire, e taata itoito mau o Frans i roto i te haapaoraa porotetani. Mai te peu e te vai ra te hoê ohipa e tia ia ravehia i te fare pure, o ˈna te taata matamua o te pahono atu i te titauraa. E vahine faaroo roa atoa o Wilhelmine. “E tia ia haere i te fare pure”, ta ˈna ïa e parau ra, e e haere iho â oia. E haere tamau atoa ˈtu o Esther i te pureraa e aita e mahana e mairi eita oia e pure i ta ˈna mau pure. Te vai ra râ te hoê taairaa taa ê i rotopu i taua na taata e toru nei: e feia tâura anaˈe ratou paatoa.
E ere te hiˈoraa o teie na taata e toru nei no Suriname i te mea taa ê mau. I roto i te ao taatoa nei, te faatupu nei te ohipa tahutahu i te hoê anaanataeraa o te rahi noa ˈtura. E hiˈo anaˈe na i te mau numera: I te mau Etats-Unis anaˈe, te tuatapapa nei fatata e toru ahuru vea, tei hau atu hoi te neneiraa i te ahuru mirioni, no nia i te mau tupuraa huru ê parapsychiques atoa. I te fenua Beretane, te taiohia ra e piti mirioni taata o te anaanatae nei i te ohipa hiˈohiˈo. I te mau Pays-Bas, ua faaite mai te hoê uiuiraa manaˈo apî e, i rotopu i te feia e tiaturi nei i te mau ohipa huru ê tei puai aˈe i te mana taata nei, te vai ra te mau taata no te mau oire rarahi, te mau taata maramarama mau e te mau taurearea atoa. Hau atu, e nehenehe hoi te tahi mau taata no Afirika, no Asia e no te pae Marite Latino ma e haapapu mai i te reira, i roto e rave rahi mau fenua, ua riro te ohipa tahutahu ei ohipa matauhia i roto i te oraraa. No reira ïa o John Weldon e o Clifford Wilson i faahope ai i ta raua buka ra Choc occulte et forces parapsychiques (beretane) na roto i teie mau parau: “E rave rahi mau taata papai parau o te manaˈo nei e te ora nei tatou i te hoê anotau ruperupe apî aita i itehia aˈenei i te pae no te ohipa hiˈohiˈo.”
Oia mau, te huti nei te ohipa tahutahu e te ohipa hiˈohiˈo — noa ˈtu e e ohipa hiˈohiˈo i te mau fetia, te mau ravea no te faataoto i te taata, te parapsychologie, te perception extra-sensorielle, te mau peu hiˈohiˈo, te faataaraa i te mau moemoeâ e e rave rau atu â — i te mau taata no te mau huru totiale atoa. No te aha râ hoi?
Na mua roa ˈˈe, eita te tahi mau Ekalesia no te amuiraa faaroo kerisetiano e faahapa i te ohipa tahutahu e e tae roa hoi ratou i te farii i te reira. Te vaiiho nei ratou i te taata ia manaˈo e ua riro te tauaparauraa e te mau varua ei ravea mai te tahi atu no te haafatata ˈtu i te Atua.
E rave anaˈe na i te hiˈoraa o Izaak Amelo, te hoê taata hoo taoˈa no Suriname 70 hoi matahiti to ˈna. I roto i te hoê roaraa e hitu matahiti, ua riro oia i te hoê â taime, ei melo faaturahia no te apooraa a te mau perepitero e ei taata tahutahu tuiroo atoa. Te faatia nei oia e: “I te mau mahana maa atoa, e putuputu te taatoaraa o te mau melo apooraa perepitero i rapaeau mai i te oire iti. E uiui atu matou i te mau varua te po taatoa. I te aahiata, e hiˈohiˈo te diakono i ta ˈna uati e ia fatata anaˈe i te hora 5, e tarape mai ïa oia ia matou ia faaea matou. E hopu matou i te pape e i muri aˈe, e taui atu ai i to matou ahu e a haere atu ai i te fare pure — e tapae atu matou i reira i te hora tia no te pureraa sabati. I roto i te roaraa o taua mau matahiti ra, aita te orometua i faaite noa ˈˈe i te hoê manaˈo faahapa.”
I muri aˈe i to ˈna tuatapaparaa no nia i te taairaa e vai ra i rotopu i te ohipa tahutahu e te mau Ekalesia no Suriname, ua haapapu maira te orometua haapii horane ra o R. van Lier e e rave rahi mau taata teie e faariro nei i te ohipa tahutahu ei “haapaoraa hau atu”. I roto i te hoê tuatapaparaa neneihia aita i maoro aˈenei na te haapiiraa tuatoru no Leyde, ua faaite atoa mai oia e te hiˈohia nei te ohipa tahutahu mai “te hoê tuhaa iti no te hoê amuiraa rarahi faaroo i reira, tei nia oia i te hoê â faito e te faaroo kerisetiano.”
Peneiaˈe paha, teie te mau uiraa e puta mai i roto i to outou feruriraa: ‘I te mea e te farii nei te mau Ekalesia o te amuiraa faaroo kerisetiano i te ohipa tahutahu, te auraa anei te reira e te faatia ra te Atua i teie ohipa? Te haafatata mau ra anei tatou i te Atua ia faatupu tatou i te hoê taairaa e te mau varua? Eaha mau na ta te Bibilia e parau ra no nia i te ohipa tahutahu?’
[Hohoˈa i te api 3]
Te haamanaˈo ra o Izaak Amelo e ua amui pauroa ˈtu te mau melo apooraa perepitero, e o ˈna atoa hoi, i roto i te mau putuputuraa tahutahu.