VAIRAA PAPAI NATIRARA Watchtower
Watchtower
VAIRAA PAPAI NATIRARA
Tahiti
ǎ,ě,ǐ,ǒ,ǔ,ˈ
  • ǎ
  • ě
  • ǐ
  • ǒ
  • ǔ
  • ˈ
  • BIBILIA
  • PAPAI
  • PUTUPUTURAA
  • wcg pene 51 api 228-231
  • “Tamaiti o te tamahanahanaraa”

Aita e video no teie tuhaa.

Eiaha e inoino, te vai ra te tahi fifi e te video.

  • “Tamaiti o te tamahanahanaraa”
  • A haere ma te itoito e te Atua
  • Upoo parau iti
  • Papai tei tuea
  • A faahohonu atu â
  • A feruri i te mau haapiiraa
  • A huti mai i te haapiiraa
  • A haapii hau atu â
  • Baranaba—“Te tamaiti o te tamahanahanaraa”
    Te Pare Tiairaa te faaite ra i te Basileia o Iehova 1998
  • ‘Î i te varua moˈa e oaoa roa aˈera’
    “Faataa maitai” i te parau o te Faatereraa arii a te Atua
  • “Maoti te mana o Iehova, poro atura raua ma te taiâ ore”
    “Faataa maitai” i te parau o te Faatereraa arii a te Atua
  • Te hiˈoraa tei faauruahia mai e te Atua no nia i te ohipa mitionare Kerisetiano
    Te Pare Tiairaa te faaite ra i te Basileia o Iehova 1992
Ite hau atu â
A haere ma te itoito e te Atua
wcg pene 51 api 228-231

51 BARANABA

“Tamaiti o te tamahanahanaraa”

Papai neneihia
Papai neneihia

I TO Saulo no Tareso hoˈiraa i Ierusalema i muri aˈe e toru matahiti, ua imi oia i te mau Kerisetiano i ǒ. (Gal. 1:15-19) I teie nei, ua riro ratou ei taeae e tuahine no ˈna, no ratou râ e taata hamani ino noa â oia. E au ra e, aita te rahiraa i ite e ua taui iho â oia. Ua tauturu râ hoê taata itoito e aumihi ia Saulo, e o Baranaba to ˈna iˈoa.

Ua riaria te mau Kerisetiano no Ierusalema i te tauturu ia Saulo no Tareso, ma te itoito râ ua tauturu Baranaba ia ˈna

Ua faahiti-matamua-hia o Baranaba i roto i te Bibilia ei Kerisetiano piihia Iosepha. I te taime o te Penetekose 33 muri aˈe te tau o Iesu, ua hoo Iosepha i to ˈna fenua e ua horoa i te moni no te tauturu i to ˈna mau hoa Kerisetiano. No te mea ua matauhia oia no to ˈna hamani maitai e ineine no te tamahanahana i te tahi atu, ua pii te mau aposetolo ia ˈna Baranaba, te auraa “Tamaiti o te tamahanahanaraa.” I muri iho i 36 muri aˈe te tau o Iesu, ma te itoito ua titau manihini oia ia Saulo. Te taio ra tatou: “Tauturu atura Baranaba ia Saulo, aratai atura ia ˈna i te mau aposetolo ra.”

Te faaite ra Baranaba o vai Saulo i na aposetolo e piti, o te hiˈo ra i te mau otaro i roto i te hoê fare.

A nuu ai te tau, ua riro Baranaba e Saulo ei hoa piri. Ua poro Saulo ma te itoito rahi i Ierusalema, noa ˈtu ua hinaaro te ati Iuda e haapohe ia ˈna. Ua afai te mau taeae ia ˈna i Tareso, te vahi i reira oia i te fanauraahia. No Baranaba, fatata iva matahiti muri iho, ua tonohia oia no te tauturu i te feia tiaturi ia Iesu i Anetiohia no Suria. Te taio ra tatou: ‘E taata maitai oia, e te faaroo rahi e tei î i te varua moˈa.’ No reira, ua farii e rave rahi i te parau apî oaoa i Anetiohia e ua hinaaro Baranaba hau atu â tauturu. Ua haere oia i Tareso no te imi to ˈna hoa ra o Saulo. Ua ohipa amui raua ma te itoito i roto i te ohipa pororaa. Ua tauturu atoa raua i te mau Kerisetiano tei hinaaro i te tauturu maoti te moni e te faufaa tei horoahia ia raua.

I muri iho ua piihia Saulo, o Paulo, ua rave oia i te hoê tere mitionare e o Baranaba. Ua titauhia ia raua i te itoito no te rave i tera ohipa. I Ikonio, ua hinaaro te ati Iuda e haapohe ia raua ma te pehi i te ofai, ua faaoti ïa raua e faarue i tera oire no te haere i Lusetera. I ǒ, ua manaˈo na mua te mau taata e atua raua! Ua haere mai râ te mau taata patoi no Anetiohia e Ikonio i ǒ e ua haamata i te haavare i te nahoa. Ua riri ratou ia Paulo, ua pehi ia ˈna i te ofai e ua faarue ia ˈna ma te manaˈo e ua pohe oia i rapaeau i te oire. I to te mau Kerisetiano no Lusetera haaatiraa ia Paulo, tia ihora oia i nia e nehenehe atura oia e haere i te oire. A feruri na i te oaoa o Baranaba, i to ˈna iteraa te ora noa ra Paulo. I muri iho, ua faarue raua ia Lusetera. Aita râ i maoro ua hoˈi faahou raua i Lusetera, no te tamahanahana i te mau Kerisetiano no ǒ. Auê ïa itoito!

Ua ohipa amui Baranaba e Paulo no Iehova noa ˈtu te mau tupuraa atâta. I te hoê râ taime, ua fifihia to raua auhoaraa. Ua faaoti papu Baranaba e rave i to ˈna fetii taeae ra o Mareko ia raua no to ratou tere. Aita râ Paulo i hinaaro, i te omuaraa ua faarue hoi Mareko ia raua. Aita roa ˈtu ïa Baranaba e oia atoa Paulo i tuu, “riri roa ˈtura te tahi i te tahi e taa ê atura raua.”

Ua tamata-faahou-hia ïa te itoito o Baranaba. Ia tupu te aimârôraa i rotopu i te mau Kerisetiano, e turai te reira ia tamau aau, ia faaino i te hoê hoa Kerisetiano e oia atoa ia faaea i te apiti i te mau putuputuraa. E titauhia te itoito ia ore e haa mai te reira ia tamau râ i te faatupu i te hau e te Atua e te mau hoa Kerisetiano.

Noa ˈtu ua aimârô Baranaba e Paulo ua tamau râ raua i te tavini ia Iehova. Ua fano Baranaba e Mareko i Kupero, e ua tamau raua i te faariro i te taata ei pǐpǐ. Ua haere Paulo na muri ia Sila e ua rave atoa i te mau ohipa faahiahia ma te iˈoa o Iehova.

Ua riri noa anei Baranaba e Paulo? Aita. Ua ite tatou i te reira i to Paulo papairaa i muri iho i te mau rata na te mau amuiraa, ua parau oia i te mau mea maitai no nia ia Baranaba. Ei hiˈoraa, i to Paulo papairaa i to Korinetia ua parau oia e ua ohipa Baranaba ia noaa mai te moni ia nehenehe oia e tamau i te poro. (Kor. 1, 9:6) Aita atoa Paulo i riri noa ia Mareko, i roto hoê o ta ˈna rata, ua parau Paulo i te mau taeae e tuahine ia haapao ia Mareko “te fetii o Baranaba.” (Kol. 4:10, 11) Aita te Bibilia e parau ra e ua poro faahou anei Baranaba e Paulo, ta tatou râ i ite aita to raua auhoaraa i mutu. Ua tamau Baranaba i te poro i te parau apî oaoa i te mau taata e i te tamahanahana ia ratou. E i to ˈna ohiparaa e o Mareko, mea papu ua faaineine oia ia Mareko no te tavini atu â ia Iehova e i te mau taeae. E ite mai tatou no nia i to Mareko itoito i te pene i muri nei.

A taio i te aamu Bibilia:

  • Ohipa 4:34-37; 9:23-31; 11:19-30; 12:25–13:5, 42-52; 14:1-26; 15:35-41

A aparau:

Mea nafea to Baranaba faaiteraa i te itoito?

A faahohonu atu â

  1. 1. Aita te ati Levi i fanaˈo i te tuhaa fenua. Mea nafea ïa to te ati Levi ra o Baranaba i te riroraa ei fatu fenua? (Num. 18:20; Ohi. 4:36, 37; w98 15/4 20 par. 4, nota)

  2. 2. No te aha ua piihia Baranaba ei aposetolo? (Ohi. 14:14; it “Baranaba” par. 3)

  3. 3. I Kupero, ua poro Baranaba e Paulo i te hoê taata o Serigio Paulo te iˈoa. Ua tano anei ta Luka, te taata papai i te Ohipa, i te parauraa no Serigio Paulo “te tavana hau”? (Ohi. 13:7, 12; it “Kupero” par. 6) A

    Bank of Cyprus Cultural Foundation Collection

    Hohoˈa A: Moni huˈa mai te faatereraa o Kalaudio, ei emepera i to Baranaba e Paulo haereraa i Kupero. Te faaite atoa ra te moni huˈa “te tavana hau” o tei faatere i te motu

  4. 4. No te aha e ere i te mea maere e ua hinaaro te feia no Lusetera e farii ia Baranaba e Paulo i te mau tusia? (bt 97, tumu parau tarenihia)

A feruri i te mau haapiiraa

  • E nafea tatou e faaite ai i te aau horoa noa mai ia Baranaba?

  • E au ra e, o Baranaba na mua tei faanaho i te pororaa na muri ia Paulo. I muri iho râ, ua fanaˈo Paulo hau atu â hopoia ia Baranaba. Aita râ Baranaba i pohehae ia Paulo. E nafea tatou e pee ai i to Baranaba hiˈoraa? B

    Hohoˈa: 1. Te oaoa ra te hoê matahiapo apî i te faatere i te haapiiraa o te “Pare Tiairaa” i te Piha a te Basileia, e te oaoa atoa ra te hoê taeae apî i te taio i “Te Pare Tiairaa.” 2. Tau matahiti i muri iho, te parahi ra te matahiapo e te mau taeae e tuahine e te oaoa ra i te pee i te haapiiraa o te “Pare Tiairaa” faaterehia e te taeae apî i te putuputuraa.

    Hohoˈa B

  • I roto i teihea tuhaa e nehenehe ai oe e pee i te itoito o Baranaba i roto i to oe oraraa?

A huti mai i te haapiiraa

  • Eaha ta teie aamu e haapii mai no nia ia Iehova?

  • E nafea teie aamu e tuati ai i te opuaraa a Iehova?

  • No te aha e mauruuru ai oe e ua maitihia Baranaba no te faatere e te Mesia i nia i te raˈi?

A haapii hau atu â

Eaha to te auhoaraa o Baranaba e Paulo e haapii mai e noa ˈtu mea taa ê to te taata huru e nehenehe tatou e ohipa amui?

“E faaafaro anei oe i te mau peapea a faatupu atu ai i te hau?” (w17.06 28-32)

I roto i teie video, e nafea te mau taeae e nehenehe ai e pee i te hiˈoraa o Baranaba e Paulo ia ore anaˈe ratou e afaro.

“E titauhia ia tatou ia rave i te mea tano” (3:23)

    Papai reo Tahiti (1985-2026)
    Haere i rapae
    Haere i nia
    • Tahiti
    • Hapono
    • Ta oe e hinaaro
    • Copyright © 2026 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Parau no te faaohiparaa
    • Eita e puharahia
    • Maiti eaha te ore e puhara
    • JW.ORG
    • Haere i nia
    Hapono