50 SAULO NO TARESO
Ua taui roa oia i to ˈna oraraa
O SAULO no Tareso te taurearea apî tei ite i te ati Iuda tei haapohe ia Setephano.a Ua manaˈo oia e ohipa maitai te reira, no te mea ua papu ia ˈna tei te ati Iuda te haapaoraa mau. Te na ô ra te Bibilia, ‘ua haamǎtaˈu Saulo i te mau pǐpǐ a te Fatu a hinaaro ai e taparahi pohe ia ratou’ i Ierusalema. Ua tuu oia e rave rahi pǐpǐ a Iesu i te fare tapearaa. Ia haavahia te mau Kerisetiano, e turu Saulo i to ratou taparahiraa. No te uˈana rahi o te hamani-ino-raa, ua horo ê e rave rahi pǐpǐ a Iesu ia Ierusalema. Aita râ te reira i navai no Saulo, ua ani ïa oia i te tahuˈa rahi i te tahi mau rata ia nehenehe oia e tapea i te mau pǐpǐ a Iesu i Damaseko.
I te noaaraa ia ˈna i te mau rata, haere atura oia e te tahi atu i apatoerau i te oire no Damaseko. Aita i taa ia ˈna e te ora ra Iesu i pihai iho i to ˈna Metua i te raˈi. Ua ite Iehova e ta ˈna Tamaiti no nia ia Saulo, oia hoi to ˈna mau huru maitatai. A piri ai Saulo ia Damaseko, maramarama taue aˈera ati aˈe ia ˈna e to ˈna mau taata. Mea ‘maramarama anaana aˈe te reira i to te mahana’! Marua ihora Saulo i raro e matapo ihora.
Faaroo atura oia i te hoê reo o te parau: “Saulo, Saulo, eaha oe e hamani ino mai ai ia ˈu?” I muri iho ua faaroo oia i to te reo parauraa: “Ia patu noa oe i te patia, e pepe oe.” I mutaa iho ra, e faaohipa na te taata i te patia no te aratai i ta ratou animara. Ia patu te animara i te patia e pepe te animara. Ua taa ïa ia Saulo e ua faaau te reo ia ˈna i te hoê animara etaeta. Ani atura Saulo: “O vai oe e te Fatu?” Ua puta roa Saulo i te pahonoraa. “O Iesu, ta oe e hamani ino nei.” Parau atura Iesu ia Saulo ia tia e faaite atura i te ohipa ta ˈna e rave. E riro oia ei ite no te faaite i te parau mau no nia i ta Iesu i haapii. Ua faauehia Saulo ia tauturu i te mau taata ia taa i te parau mau no nia ia Iesu e te parau apî oaoa o te Faatereraa arii a te Atua.
Mea nafea te hoê taata hamani ino i te mau Kerisetiano, i te tauiraa i to ˈna oraraa e i te riroraa mai ei taata poro na te Mesia?
Ua faahaehaa te orama i teie taata teoteo e etaeta. No to ˈna matapo, ua arataihia oia na to ˈna mau taata i te oire, i reira oia i te faaearaa tae roa i te taime a farerei ai te hoê Kerisetiano no Damaseko ia ˈna. Aita Paulo i tamaa noa ˈˈe e inu atoa e toru mahana, peneiaˈe no te faaite i to ˈna oto no te ohipa ta ˈna i rave. Aita i ore, ua pure tamau oia ia Iehova e ua taa ia Saulo i teie nei e ua hamani ino oia i te Tamaiti here o te Atua! Ua tono Iesu i te hoê Kerisetiano o Anania te iˈoa ia Saulo. I te omuaraa ua mǎtaˈu rahi o Anania, ua haere râ oia e ua tuu i to ˈna rima i nia ia Saulo. I muri iho, “topa ihora te tahi mea e au i te poa iˈa no roto mai i to ˈna mata.” Ua nehenehe ïa Saulo e ite faahou! Ua tia Saulo tei riro ei taata haehaa e feruriraa paari e bapetizohia ˈtura oia.
Ei Kerisetiano i teie nei, haamata ˈtura Saulo i te poro. Aita o ˈna i hoˈi i Ierusalema, ua rave oia i te hoê ohipa e ere i te mea ohie. Ua haere oia i te mau sunago no Damaseko, i reira ua matau-maitai-hia o ˈna. Mea papu ua pure oia ia noaa mai te itoito. A feruri na i te huru o te feia, i to ˈna parauraa e ua hape roa oia e i teie nei e Kerisetiano o ˈna! E ua rave oia hau atu â. ‘Ua noaa noa ia ˈna te puai e ua haamamû oia i te ati Iuda e parahi ra i Damaseko, a haapapu ai oia e o Iesu te Mesia.’
I te hoê taime i to ˈna oraraa i Damaseko, ua haere Saulo i Arabia, peneiaˈe i te medebara o Suria. Aita te Bibilia e parau ra no te aha, tera râ, peneiaˈe ua hinaaro oia e rave i te taime o ˈna anaˈe, no te pure ia Iehova e no te feruri hohonu no nia i ta Iesu i ani ia ˈna ia rave e i nia atoa i ta ˈna hopoia apî, ia poro i te mau taata atoa no nia ia Iesu. Aita Saulo i faaea i te haapii e i te feruriruri no nia i te mau Papai. Ua taui roa oia i to ˈna oraraa. I muri iho, ua faaitoito oia i to ˈna mau hoa Kerisetiano i Roma ia tamau i te poro.—Roma 12:2.
Aita i moˈehia ia Paulo i te mau ohipa ino ta ˈna i rave na mua ˈˈe. Noa ˈtu te mau matahiti, ua parau oia: “E taata faaino vau i te Atua e te hamani ino i te taata e te faateitei.” (Tim. 1, 1:13) Ua faaite oia i to ˈna tatarahapa rahi no nia i te pohe o Setephano. (Ohi. 22:19-21) Ua taa râ ia Saulo: Ua faaore Iehova e Iesu i ta ˈna mau hara e ua tamau i te haamaitai ia ˈna.
Ua faaea Saulo i Damaseko e toru matahiti e ua horo ê oia i te oire no te hamani-ino-raa. I muri iho i te haapouraahia mai te aua o te oire i roto i te hoê ete, ua haere oia i Ierusalema. Mea rahi atu â ohipa e toe ra ia rave oia ei Kerisetiano.
A taio i te aamu Bibilia:
A aparau:
Mea nafea to Saulo no Tareso faaiteraa i te itoito i tera taime o to ˈna oraraa?
A faahohonu atu â
1. No te aha Saulo i parau ai “e oire matau-maitai-hia” o Tareso? (Ohi. 21:39; w99 15/5 30 par. 1) A
Todd Bolen/BiblePlaces.com
Hohoˈa A: Te haapueraa huˈahuˈa no Tareso, e te vai ra te hoê aroâ ua apǎpǎhia te ofai
2. No te aha Saulo i matau maitai ai i te peu tumu ati Iuda, Heleni e Roma? (bt 62, tumu parau tarenihia par. 1-3)
3. Eaha te auraa o ta Saulo i parau i te Korinetia 1, 15:8? (w22.09 27)
4. Eaha o te haapapu ra e mea tano ta Luka i papai i te Ohipa 9:11, 24, 25? (g03 8/2 24-26) B
Photo by ROLOC Color Slides
Hohoˈa B: Te uputa i te pae hitia o te râ i Damaseko, piihia te aroâ afaro
A feruri i te mau haapiiraa
Ma te haehaa ua farii Saulo i te tauturu no ǒ mai ia Anania e te tahi atu mau Kerisetiano. (Ohi. 9:17, 18; Kol. 4:10, 11) I roto i teihea mau tupuraa e titauhia ia tatou ia farii i te tauturu a vetahi ê?
Aita Saulo i vaiiho i te ohipa e hape ta ˈna i rave e tapea ia ˈna ia haamori ia Iehova. (Phil. 3:4-8; Tim. 1, 1:12-16) E nafea tatou e pee ai ia ˈna? C
Hohoˈa C
E nafea oe ia pee i te itoito o Saulo i roto i teie aamu?
A huti mai i te haapiiraa
Eaha ta teie aamu e haapii mai no nia ia Iehova?
E nafea teie aamu e tuati ai i te opuaraa a Iehova?
Eaha ta oe i haapii mai no nia ia Saulo i roto i teie aamu o te faaoaoa ia oe e ua maitihia o ˈna no te faatere e te Mesia i nia i te raˈi?
A haapii hau atu â
A hiˈo mea nafea te hoê taata hamani ino, mai ia Saulo, i te tauiraa i to ˈna oraraa.
E nafea te hiˈoraa o Saulo e tauturu mai ai ia tamau i te haapii, ia faatupu i te here e ia faatupu i te hoê feruriraa tano?
“A haere i mua i te pae varua ma te pee i te hiˈoraa o Paulo” (w08 1/5 27-31)
a Noa ˈtu ua piihia Saulo i muri iho Paulo, i roto râ i teie pene e piihia oia Saulo.