8 IOSEPHA
Ua patoi oia i te tamataraa
EI TANE apî, ua herehia e ua farii-maitai-hia Iosepha na Iakoba to ˈna papa e na Iehova to ˈna Atua. E ere râ te auraa e oraraa ohie to Iosepha, i te mea e ua faaruru oia i te hae o to ˈna mau taeae. I to Iakoba haafaufaaraa ia Iosepha e horoaraa i te haamaitairaa taa ê, ua hae e ua inoino atu â to Iosepha mau taeae. I to Iehova haamoemoeâraa ia ˈna ma te tohu e tipapa te utuafare i mua ia Iosepha i te hoê mahana, ua uˈana te hae o to ˈna mau taeae.
I te hoê mahana, i te 17raa o to Iosepha matahiti, ua tono Iakoba ia ˈna no te hoê tere atea no te hiˈo mea maitai anei to ˈna mau tuaana. Ua haru ratou ia ˈna e e ua taora i roto i te hoê apoo pape mǎrô. Aita roa ˈtu ratou i tâuˈa noa ˈˈe i ta ˈna mau taparuparuraa. Noa ˈtu ua opua ratou i te haapohe ia ˈna, ua faaoti râ ratou i te hoo ia ˈna i te feia hoohoo. I muri iho, ua haavare ratou ia Iakoba ma te parau e ua haapohe te hoê animara taehae ia Iosepha ta ˈna tamaiti here. Tera râ, tei te pae apatoa roa o Iosepha i Aiphiti e ua hoohia oia ei tavini na Potiphara te hoê tia mana o te faatereraa a Pharao.
E nehenehe Iosepha e hepohepo. Ua faaite râ oia i te itoito e ua tamau i te ohipa. No reira, te taio ra tatou: “Tei pihai iho Iehova ia ˈna.” E ua haamanuïa Iehova i te mau mea atoa ta Iosepha i rave. Ua faatoroa Potiphara ia ˈna i nia i ta ˈna mau faufaa atoa.
Ua tupu râ te hoê fifi. Ua tapao te vahine a Potiphara e ua ‘riro mai Iosepha ei tane pautuutu e te purotu.’ Aita o ˈna i huna i to ˈna anaanatae. Ua parau atoa o ˈna: “A taoto ia ˈu.” Eaha ta Iosepha e rave? Aita hoi to ˈna utuafare ia ˈna ra, e tavini oia o ta to ˈna mau fatu e faaue noa mai ta ratou e hinaaro. Mea papu, e mana to teie vahine no te haafifi i te oraraa o Iosepha. Ua hema anei Iosepha ia ˈna aore ra ua patoi oia ia ˈna?
Ua ite Iosepha e nehenehe te vahine a Potiphara e haafifi i to ˈna oraraa, mea nafea ïa oia i te patoiraa ia ˈna?
Te parau ra te Bibilia: “Patoi atura oia.” Ua parau Iosepha i te vahine a Potiphara, aita oia e taiva i ta ˈna tane o tei tiaturi ia ˈna. Hau atu â ua parau Iosepha: “Nahea . . . vau e nehenehe ai e rave i teie ino rahi, a hara ˈtu ai hoi i te Atua?” Ua here Iosepha i to ˈna Metua, ia Iehova, o tei horoa i te itoito no te patoi roa ia ˈna. Aita râ te vahine a Potiphara i tuu, ua onoono oia “i tera e tera mahana.” E i te tahi mahana i te taime aita e tavini i pihai iho, ua haru te vahine a Potiphara i to Iosepha ahu e ua ani: “A taoto ia ˈu!” Ua horo ê Iosepha, ua tapea râ te vahine a Potiphara i to ˈna ahu. I muri iho, ua faaite oia i te reira ia Potiphara e ua parau ua tamata Iosepha i te rave ino ia ˈna. Ma te riri ua tuu Potiphara ia Iosepha i te fare tapearaa.
I teie nei tei roto roa o ˈna i te fare tapearaa. I te hoê taime, ua taamuhia to ˈna na avae i te fifi e ua tamauhia to ˈna arapoa i te auri. (Sal. 105:17, 18) E nehenehe Iosepha e hepohepo. Ua faarue anei Iehova ia ˈna? Aita! Ua tiaturi noa Iosepha i to ˈna Atua. Ua tamau oia i te ohipa i te fare tapearaa e ua haamaitai Iehova ia ˈna. Aita i maoro, ua horoahia ia ˈna i te hoê hopoia rahi i ǒ. E ua faaitoito noa oia i te faaoromai tamau i te mau matahiti atoa.
No to Iosepha faaroo e itoito, ua faaohipa noa Iehova ia ˈna. I te hoê taime, maoti te Atua i moemoeâ ˈi Pharao e piti taime e na Iosepha i faataa i te reira. Ua parau Iosepha i te arii e hitu matahiti auhune e i muri iho e hitu matahiti oˈe. Ua maere roa Pharao, e ua maiti oia ia Iosepha no te arai i teie ati. Ua faatoroa oia ia Iosepha ei faatere i nia i te fenua, o ˈna te piti i muri mai ia Pharao. I muri iho, ua faaora mai Iosepha i te oˈe eiaha noa to Aiphiti, i to ˈna atoa utuafare. I to to ˈna mau taeae haereraa mai i Aiphiti no te maa, ua tipapa ratou i mua i to ratou taeae apî e aita ratou i ite o Iosepha. Ua tupu ïa te moemoeâ ta Iehova i horoa ia Iosepha i to ˈna apîraa. Ua faaite atoa râ to ˈna mau taeae e ua riro mai ratou ei tane maitai. Te taeae ta ratou i hae, na ˈna ïa i faaora ia ratou, to ratou papa e te nunaa atoa o Iseraela no a muri aˈe, no te mea ua faaite oia i te itoito e ua tapea i to ˈna faaroo ia Iehova.
A taio i te aamu Bibilia:
A aparau:
Mea nafea to Iosepha faaiteraa i te itoito?
A faahohonu atu â
1. Eaha te haapapuraa e ua tano teie aamu no nia i te oraraa o Iosepha i Aiphiti? (g 11/10 “Hoê buka e nehenehe e tiaturihia (Tuhaa 1)” par. 2)
2. Mea nafea Iosepha i te faaiteraa e no Iehova, te faaturi e “ohipa ino rahi” te reira? (Gen. 39:9; w22.08 26 par. 2)
3. No te aha Iehova i vaiiho ai ia Iosepha ia riro mai ei faatere hau nui i Aiphiti? (w96 1/5 10 par. 4) A
Hohoˈa A
4. Eaha o te faaite ra aita roa ˈtu te faaroo o Iosepha i taui, noa ˈtu 110 matahiti to ˈna? (Gen. 50:25, 26; w07 1/6 29 par. 10-11) B
Hohoˈa B
A feruri i te mau haapiiraa
Eaha ta te huru o Iosepha i nia i to ˈna mau taeae e haapii ra ia oe no nia i to oe huru ia haamauiui te hoê hoa Kerisetiano ia oe? (Gen. 45:4, 5; 50:19-21)
Noa ˈtu ua atea Iosepha i to ˈna utuafare, ua vai taiva ore oia ia Iehova. E nafea to ˈna hiˈoraa e tauturu mai ai . . .
i te fare haapiiraa? C
Hohoˈa C
ia ratere tatou? D
Hohoˈa D
ia faaohipa tatou i te hoê niuniu afaifai aore ra i te tahi atu matini? E
Hohoˈa E
E nafea oe ia pee i te itoito o Iosepha i roto i to oe oraraa?
A huti mai i te haapiiraa
Eaha ta teie aamu e haapii mai no nia ia Iehova?
E nafea teie aamu e tuati ai i te opuaraa a Iehova?
Eaha ta ˈu e hinaaro e ani ia Iosepha i te tia-faahou-raa?
A haapii atu â
Noa ˈtu aita Iehova i paruru ia Iosepha no to ˈna mau ati, ua tauturu oia ia Iosepha ia faaoromai tamau i te reira. A hiˈo e nafea Iehova e tauturu atoa ˈi ia oe.
E nafea te mau tamarii e pee ai i te hiˈoraa o Iosepha ia ino te tahi atu i nia ia ratou?
A rave i te maitai noa ˈtu te ohipa tano ore a vetahi ê (1:31)