7 IAKOBA
Ma te itoito ua paruru oia i to ˈna utuafare
PIRI i te hopea o to ˈna oraraa, ua maiti Iakoba e piti taˈo no te faataa i to ˈna oraraa, “mea iti” e “e mea ahoaho.” (Gen. 47:9) E rave rahi fifi ta ˈna i faaruru! Na mua ˈtu i roto i to ˈna oraraa, ua horo ê o ˈna i Harana no te mea ua hinaaro to ˈna taeae e haapohe ia ˈna. I Harana, ua here roa Iakoba ia Rahela, area râ to ˈna papa o Labana, ua punu ïa ia ˈna ma te horoa i ta ˈna tamahine matahiapo ei vahine faaipoipo na ˈna. No reira, e piti vahine ta Iakoba e aita raua i afaro. E rave rahi matahiti to Labana faaohiparaa ia Iakoba, tera râ ua punu noa oia ia ˈna. Noa ˈtu te reira, ua faaite Iakoba i te itoito, te faaroo e te faaoromai tamau faahiahia mau.
I te hoê mahana, ua parau Iehova ia Iakoba ua tae te taime no te faarue ia Harana e no te hoˈi i to ˈna fare i Kanaana. Tera râ, mea atâta roa no te mea e nounou taoˈa o Labana. Ua paraparau ïa Iakoba i to ˈna utuafare e haere atura ratou ma te ore e faaara ia Labana. I to Labana faarooraa i te reira, ua rave o ˈna i to ˈna mau taata e aˈuaˈu atura ia ratou. Noaahia mai nei ratou ia ˈna e ua parau iria ˈtura o ˈna ia Iakoba. Ua na ô Labana ma te faariaria: “E nehenehe ta ˈu e hamani ino ia oe.” Ua tia râ Iakoba i mua ia Labana ma te itoito. Ua faaite atu o ˈna i ta Labana i rave, ta ˈna mau ohipa parau-tia ore e ta ˈna punuraa ia ˈna e rave rahi matahiti te maoro. E i te hoê â taime ua faatupu Iakoba i te hau e ua haere te tahi i te tahi ma te hau.
Eaha tei tauturu ia Iakoba ia faatupu i te hau e te mau mero utuafare iria e oia atoa ia taputô e te hoê melahi puai?
Aitâ Iakoba i farerei atura i to ˈna maehaa ia Esau. E rave rahi matahiti na mua ˈtu, to Rebeka to raua mama, faaararaa ia Iakoba te hinaaro ra Esau e haapohe ia ˈna. Ua papu ia Esau, ua punu Iakoba ia ˈna no te fanaˈo i te haamaitairaa a to ˈna metua tane. I teie nei, ua hinaaro Iakoba e faatupu i te hau. Faaroo atura oia e te haere mai ra Esau e ta ˈna 400 tane ia ˈna ra e to ˈna utuafare. Ua tono Iakoba i ta ˈna mau tavini na mua ia ˈna no te farerei ia Esau, ma te horoa e rave rahi ô na ˈna. E navai anei râ te reira no te tamǎrû i to Esau riri? Te taio ra tatou: “Riaria roa ihora Iakoba e ahoaho roa ihora.” Ua tupu râ te hoê ohipa maere mau.
Hou te aahiata, ua ite Iakoba i te hoê taata ta ˈna i ore i matau. E melahi a Iehova teie, e ua haamata te melahi i te taputô e o Iakoba. Ua taa ia ˈna e fatata roa te melahi i te horoa i te haamaitairaa na ˈna, ua taputô ïa Iakoba ma te itoito e o ˈna e rave rahi hora. Aita Iakoba i tuu noa ˈtu, e 97 matahiti to ˈna, e aita iho â e ravea no te upootia mai. Ua taputô mau iho â o ˈna e ua taˈi atoa. (Hos. 12:4) Ua papu ia Iakoba, mea au aˈe ia aro no te fanaˈo i te haamaitairaa no ǒ mai ia Iehova. I te aahiata, i to te melahi taumiraa i to Iakoba huha, taa ihora te reira. Ua parau atoa te melahi ia Iakoba i te hoê parau faahiahia, teie nei to ˈna iˈoa o Iseraela. Te auraa o teie iˈoa, ua faaauhia i te taputôraa e te Atua. Mea tano tera iˈoa, no te mea aita Iakoba i tuu noa ˈˈe e ua faaohipa i to ˈna puai atoa no te fanaˈo i te haamaitairaa a Iehova.
Ua teˈiteˈi Iakoba i to ˈna hoˈiraa i to ˈna utuafare. Na te atea, te haere mai ra Esau e na 400 tane na muri ia ˈna. Area râ o Iakoba, o ˈna anaˈe to mua ia ratou pauroa. I to Iakoba faafatataraa ia Esau, ua tipapa Iakoba i raro e hitu taime. Ua horo râ Esau ia ˈna ra ma te ore e faaohipa i te mauhaa tamaˈi, ua tauahi e ua apa ia Iakoba! E o raua e piti atoa tei taˈi. No te mea ua faaite Iakoba i te haehaa e e mea rahi ô ta ˈna i afai mai na to ˈna taeae, aita Esau i riri noa ˈˈe. Peneiaˈe ua faahiahia roa o ˈna i te itoito ta Iakoba i faaite. Ua imi ïa Iakoba i te ravea no te faatupu i te hau e to ˈna taeae.
No te toea o to ˈna oraraa, mea teˈiteˈi Iakoba ia haere no to ˈna huha. E e rave rahi atu â fifi ta ˈna i faaruru. Tera râ, aita o ˈna i tatarahapa noa ˈˈe i ta ˈna faaotiraa ia auraro ia Iehova aore ra ia taputô i te melahi. E rave rahi matahiti i muri iho, ua tupu ta Iehova i fafau, ua riro mai Iseraela ei nunaa rahi. (Gen. 28:14) Hau atu â, ua parau-pinepine-hia o Iehova “te Atua o Iakoba.” (Exo. 3:6) Ua faaohipa atoa Iesu Mesia i teie parau. Ua na ô oia ‘e Atua Iehova no te feia ora, eiaha no te feia pohe, mea ora hoi ratou pauroa no ˈna.’ (Luka 20:37, 38) E a muri aˈe faahiahia ïa te tiai mai ra ia Iakoba. I roto i te ao apî, e ora o ˈna e a muri noa ˈtu e ma te oaoa!
A taio i te aamu Bibilia:
A aparau:
Mea nafea to Iakoba faaiteraa i te itoito?
A faahohonu atu â
1. No te aha ua papu ia Iehova e na Iakoba i fanaˈo i te tiaraa matahiapo eiaha râ o Esau? (brw031015 “Iakoba: Ua haafaufaa oia i te mau mea pae varua” par. 5)
2. Eaha te moemoeâ ta Iehova i horoa ia Iakoba e mea nafea te reira i te tamahanahanaraa ia ˈna? (brw031015 “Iakoba: Ua haafaufaa oia i te mau mea pae varua” par. 3-4) A
Hohoˈa A
3. No te aha ua tiaturi Iakoba e fanaˈo o ˈna i te haamaitairaa a te melahi? (brw031015 “Iakoba: Ua haafaufaa oia i te mau mea pae varua” par. 16) B
Hohoˈa B
4. Eaha ta Iakoba i rave no te paruru i to ˈna utuafare i te haerea ino o to Kanaana? (w95 15/9 21 par. 4, nota)
A feruri i te mau haapiiraa
Ua haapao maitai Iakoba i ta Labana nǎnǎ. (Gen. 31:38-40) E nafea te mau matahiapo i teie mahana, e faaite ai te haapeapea ra ratou no ta Iehova nǎnǎ: te mau taeae e tuahine? C
Hohoˈa C
I to Iakoba mǎtaˈuraa, ua pure oia ia Iehova. (Gen. 32:6-12) Eaha ta Iakoba e haapii mai ra no nia i te pure?
E nafea oe ia pee i te itoito o Iakoba i roto i to oe oraraa?
A huti mai i te haapiiraa
Eaha ta teie aamu e haapii mai no nia ia Iehova?
E nafea teie aamu e tuati ai i te opuaraa a Iehova?
Eaha ta ˈu e hinaaro e ani ia Iakoba i te tia-faahou-raa?
A haapii hau atu â
E nafea tatou ia pee i te hiˈoraa o Iakoba ia haamauiui tatou i te hoê hoa Kerisetiano?
A faaohipa i teie aamu Bibilia tahohoˈa no te haapii i to oe utuafare no nia ia Iakoba.