VAIRAA PAPAI NATIRARA Watchtower
Watchtower
VAIRAA PAPAI NATIRARA
Tahiti
ǎ,ě,ǐ,ǒ,ǔ,ˈ
  • ǎ
  • ě
  • ǐ
  • ǒ
  • ǔ
  • ˈ
  • BIBILIA
  • PAPAI
  • PUTUPUTURAA
  • hb api 22-26
  • Te toto o te faaora mau â i te ora

Aita e video no teie tuhaa.

Eiaha e inoino, te vai ra te tahi fifi e te video.

  • Te toto o te faaora mau â i te ora
  • Nafea te toto ia faaora i to outou ora?
  • Upoo parau iti
  • Papai tei tuea
  • HOÊ ANAˈE TOTO TE NEHENEHE E FAAORA I TE TAATA
  • E FANAˈO ANAˈE NA I TE ORA I FAAORAHIA E TE TOTO
  • Te faaoraraa i te taata e te toto—Nafea?
    Te Pare Tiairaa te faaite ra i te Basileia o Iehova 1991
  • A haafaufaa maitai i to outou ora, te hoê ô
    Te Pare Tiairaa e faaite ra i te Basileia o Iehova 2004
  • Te toto—Mea titauhia no te ora
    Nafea te toto ia faaora i to outou ora?
  • Toto
    Haaferuriraa i nia i te mau Papai
Ite hau atu â
Nafea te toto ia faaora i to outou ora?
hb api 22-26

Te toto o te faaora mau â i te ora

Ia au i ta tatou i tuatapapa aˈenei, e nehenehe tatou e huti mai i te tahi mau manaˈo. Noa ˈtu e e rave rahi mau taata teie e manaˈo nei e e faaora te reira i te taata, mea atâata roa te mau pâmuraa toto. Oia mau, i te mau matahiti atoa, e mau tausani feia maˈi teie e pohe nei i muri aˈe i te hoê pâmuraa toto e e rave rahi atu â mau taata o te roohia nei i te mau maˈi ino mau o te nehenehe e vaiiho i te mau pepe. No reira, ia rave-noa-hia te hiˈoraa o te taata nei, mea paari mau â ia pee i te aˈoraa bibilia e ia ‘haapae i te toto’. — Ohipa 15:28, 29.

Ia ani te feia maˈi i te hoê rapaauraa o te ore e faaohipa i te toto, e ape ïa ratou e rave rahi mau fifi. Hau atu, mai ta te mau faataaraa parau e rave rau i te pae rapaauraa e faaite ra, ua noaa mai i te mau taote tâpû maitatai e farii nei i te rave i teie mau ravea rapaauraa fifi mau i nia i te mau Ite no Iehova, i te aravihi papu o te manuïa. Aita teie mau taote, e horoa nei i te mau aupururaa maitatai ma te ore e faaohipa i te pâmuraa toto, e ofati nei i te mau faaueraa tumu faufaa mau a te toroa rapaauraa. Te faaite noa nei ratou i te faatura no te tiaraa e vai ra i te taata maˈi oia hoi te iteraa i te mau vahi maitai e te mau fifi o te hoê ravea rapaauraa, ia nehenehe oia — inaha hoi, e ere anei to ˈna iho ora te haafifihia ra? — e maiti ma te taa maitai i te ohipa o ta ˈna e rave ra e eaha te rapaauraa o te ravehia i nia i to ˈna tino.

Oia mau, eita iho â ïa tatou e tiaturi ohie noa e e farii te mau taata atoa i teie tuatapaparaa parau. E haava manaˈo to te mau taata atoa, te tahi mau faaueraa tumu e te mau manaˈo taa ê no nia i te toroa rapaauraa. No reira, e riro paha e mea fifi roa na vetahi mau taata, e tae noa ˈtu te mau taote, ia farii e e patoi te hoê taata maˈi i te hoê pâmuraa toto. Teie ta te hoê taote tâpû no New York i papai: “Eita roa ˈtu e moehia ia ˈu i te ohipa i tupu a 15 matahiti i teie nei, e taote apî roa ïa vau i taua tau ra, e te tia noa ra vau i pihai iho i te roi o te hoê Ite no Iehova i roohia i te aai o te vahi i pihai iho i te aau. Ua pau rahi roa to ˈna toto e ua pohe oia. Ua faatura matou i to ˈna hinaaro: aita matou i pâmu i te toto; tera râ, ua mau roa i roto i to ˈu feruriraa i teie manaˈo hohonu o te faufaa ore e te riri rahi o ta ˈu i ite i taua taime ra na nia i to ˈu tiaraa taote.”

Ua manaˈo paha teie taote e e ora mai teie taata maˈi ahiri e ua pâmuhia oia i te toto. Teie râ, i te matahiti i muri aˈe i to ˈna faahitiraa i teie parau, teie tei taiohia i roto i te The British Journal of Surgery (atopa 1986) e na mua ˈˈe te faaohiparaahia te pâmuraa toto, ua naea-noa-hia “te faito o te feia pohe” i te taheraa toto no roto i te maˈi aau, “i te 2,5 %”. Mai te tau mai â i riro mai ai te pâmuraa toto ei peu matauhia, ‘te faaite ra te rahiraa o te mau maimiraa rahi i te hoê faito o te feia pohe i nia i te 10 %’. No te aha teie maraaraa e maha taime hau atu? Teie te tatararaa e horoahia ra e teie nei maimiraa: “Ia rave-oioi-hia oia, mai te mea ra e e faataui te pâmuraa toto i te haapaariraa o te toto ia tahe anaˈe te toto, o te faarahi faahou â i te taheraa toto.” No reira, ia ore anaˈe te hoê Ite tei roohia i te hoê aai faatahe toto e farii i te pâmuraa toto, e rahi atu â paha te manuïaraa ia ora mai oia.

Te na ô faahou ra teie taote tâpû e: “I roto i te roaraa o te tau e i muri aˈe i te rapaauraa e rave rahi feia maˈi, ua taui rii to ˈu huru hiˈoraa i te mau ohipa. I teie mahana, te manaˈo nei au e mea faufaa roa ˈtu â te tiaturi e vai ra i rotopu i te taata maˈi e ta ˈna taote, e te hopoia ia faatura i te hinaaro o te taata maˈi, i te ravea apî i te pae rapaauraa e haaati ra ia tatou. (...) I te tahi atu pae, ua monohia te manaˈo faufaa ore e te riri o tei tupu mai i roto ia ˈu i taua tau ra, e te hoê faatura hohonu no te faaroo aueue ore o taua taata maˈi ra.” Te faaoti ra oia na roto i teie mau parau: ‘E faahaamanaˈo te reira ia ˈu e, noa ˈtu eaha to ˈu nei manaˈo aore ra te mau faahopearaa o te hoê maitiraa i te pae rapaauraa, e tia ia ˈu ia faatura noa i te hinaaro e te mau tiaturiraa o ta ˈu mau taata maˈi.’

Ua taa atoa paha ia outou i te mea ta te mau taote e rave rahi i taa “i roto i te roaraa o te tau e i muri aˈe i te rapaauraa e rave rahi feia maˈi”. Noa ˈtu te mau rapaauraa faahiahia roa ˈˈe e horoahia i roto i te mau fare maˈi faahiahia roa ˈˈe, i te hoê mahana, e pohe iho â tatou. Noa ˈtu e e pamûhia te toto aore ra eita, e pohe te taata. Oia mau, te ruau paatoa nei tatou e te fatata ˈtu nei tatou i te hopea. E ere te reira i te manaˈo haaparuparu, inaha, e parau mau te reira. E tupuraa matauhia te pohe i roto i te oraraa.

Te faaite ra te mau ohipa e tupu nei e e roohia iho â te rahiraa o te feia o te ore e haapao i te ture a te Atua no nia i te toto, i te hoê mahana, i te mau faahopearaa o ta ratou ohipa i rave. E riro atoa hoi vetahi i te pohe; area te tahi pae ra, e hope to ratou oraraa i te hoê mahana. No reira, eita te mau pâmuraa toto e faaora i te taata e a muri noa ˈtu.

Te feia e patoi nei i te pâmuraa toto, no te mau tumu i te pae faaroo aore ra i te pae rapaauraa, o te farii nei râ i te mau ravea monoraa i te pae rapaauraa, mea maitai roa ïa ratou. E nehenehe ratou e faaroa ˈtu â i to ratou oraraa te tahi tau matahiti. Eiaha râ e a muri noa ˈtu.

Mea tia ore anaˈe te mau taata atoa e te pohe mǎrû nei ratou. E aratai teie nei manaˈo ia tatou ia farii i te hoê parau mau faufaa roa, tei riro ei parau tumu no te parau a te Bibilia e faaite ra no nia i te toto. Mai te peu e e taa ia tatou teie parau mau e ia horoa ˈtu tatou i te faufaaraa e titauhia, e ite ïa tatou e mea nafea te toto ia faaora i te mau ora, e tae noa ˈtu i to tatou nei, e te reira, e a muri noa ˈtu.

HOÊ ANAˈE TOTO TE NEHENEHE E FAAORA I TE TAATA

Mai ta tatou i parau iho nei, ua faaue te Atua i te huitaata paatoa eiaha ia “amu” i te toto. No te aha? No te mea te toto, o te ora ïa (Genese 9:3-6). I muri iho, ua tatara oia i teie manaˈo i roto i te Ture o ta ˈna i horoa ˈtu na Iseraela. I te anotau i haamanahia ˈi taua haapueraa ture ra, e faatahehia na te toto o te mau animala i faatusiahia i nia i te hoê fata (Exodo 24:3-8). Ua haamauhia hoi teie mau ture huru rau ia au i te huru tia ore — hara, ia au i te parau a te Bibilia — o te mau taata atoa. Ua faaite te Atua i te mau ati Iseraela e ia pûpû ratou i te mau tusia animala na ˈna, e nehenehe ratou e faaite e te farii ra ratou i te hoê mea: e tia ia faaorehia ta ratou mau hara (Levitiko 4:4-7, 13-18, 22-30). Te reira mau ta te Atua e ani ra i te feia e haamori mau ra ia ˈna i taua tau ra, e ere râ te reira ta ˈna e ani nei i teie mahana. Teie râ, mea faufaa roa teie mau ohipa atoa no tatou nei.

Ua faataa mai te Atua iho i te ture tei riro ei tumu no teie mau tusia: “Tei te toto hoi te maa ora [aore ra te ora] e ora ˈi te mau mea atoa ra, i haapao ai au i te reira e o ta outou ïa e hopoi i nia i te fata ei taraehara na outou iho, o te toto hoi tei riro ei taraehara no te taata: i parau ai au i te tamarii a Iseraela e, eiaha roa te hoê o outou e amu i te toto.” — Levitiko 17:11, 12.

I roto ia Iseraela tahito, ia tupu te oroa parauhia te Mahana o te Taraehara, e tomo na te tahuˈa rahi i roto i te tuhaa moˈa roa ˈˈe o te hiero, te vahi teitei o te haamoriraa a te Atua, ma te hopoi i te tahi toto o te mau animala i faatusiahia. Na roto i teie ohipa taipe, te ani ra oia i te Atua ia faaore i te mau hara a te nunaa (Levitiko 16:3-6, 11-16) Aita taua mau tusia ra e faaore ra i te mau hara atoa, no reira, te titauhia ra e na nia iho faahou i te mau matahiti atoa. Teie râ, te horoa maira teie faaohiparaa i te toto i te hoê hohoˈa faufaa mau.

Ia au i te hoê o te mau haapiiraa tumu a te Bibilia, e pûpû te Atua, i te hoê mahana, i te hoê tusia tia roa o te riro ei taraehara no te mau hara a te feia faaroo atoa. O te hoo ïa, i taaihia i te tusia o te Mesia i tǎpǔhia mai.

Te faaau ra te Bibilia i te tiaraa o te Mesia i te ohipa e tupu na i te Mahana o te Taraehara: “O te Mesia râ i tae maira ei tahuˈa rahi no te mau mea maitatai a muri nei, i roto i te sekene [aore ra hiero] rahi maitai roa ra, aore i hamanihia e te rima ra, (...) i te tomoraa hoê i roto i te vahi moˈa roa ra [te mau raˈi], e ma te ora mure ore te noaaraa no tatou. E aita rea hoi e mea toe i te tamâhia i te toto i ta te ture ra; e aore e toto i faatahehia ra, aita roa e faaoreraa hara.” — Hebera 9:11, 12, 22.

Te taa ra ïa ia tatou e no te aha râ e mea titauhia ia rave mai i te manaˈo o te Atua no nia i te toto. I te mea e o ˈna te Poiete o te mau mea atoa, ua tano mau â oia i to ˈna taotiaraa i te faaohiparaa o te toto. Ia haapae anaˈe ratou i te toto animala aore ra i te toto taata nei, e nehenehe ïa te mau Iseraela o te tau tahito e paruru i to ratou oraora-maitai-raa, tera râ, e ere te reira te tuhaa faufaa roa ˈˈe (Isaia 48:17). Mai te peu e eita e tia ia atuatu ratou i to ratou ora na roto i te toto, e ere noa ïa no te mea e fifihia ˈtu ratou i te pae tino, no te mea râ e riro te reira ei ohipa faufau roa i mua i te aro o te Atua. E tia ia ratou ia haapae i te toto, eiaha no te mea mea viivii oia, tera râ, no te mea e ravea faufaa rahi te reira e noaa mai ai te tatarahapa.

Teie ta Paulo i faataa no nia i te hoo: “No ˈna [te Mesia] i noaa ˈi te ora ia tatou i to ˈna ra toto, i te hara i faaorehia nei no te rahi o to ˈna ra aroha mau.” (Ephesia 1:7). Ua huri-maitai-hia te parau heleni tumu na roto i te parau ra “toto”, area vetahi mau tatararaa o te Bibilia ra, te tuu nei ïa ratou i te parau ra “pohe”, e ua hape roa ïa ratou. Oia mau, e nehenehe ïa te taata taio e ore e tâuˈa i te faufaaraa ta te Poiete e horoa ra no te toto e tae noa ˈtu i te faufaa o te tusia o ta ˈna e faatuati ra e te toto.

Ua pohe te Mesia, tusia taraehara tia roa, teie râ, aita o ˈna i vai noa i roto i te pohe: ua tapaohia te Bibilia taatoa i teie nei ohipa. Ia au i te hohoˈa o ta te Atua i horoa mai na roto i te faatupuraa i te Mahana o te Taraehara, ua faateiteihia ˈtura o Iesu i nia i te raˈi “ia faaite oia ia ˈna iho i mua i te aro o te Atua no tatou”. I reira to ˈna pûpûraa ˈtu i te faufaa o to ˈna toto i maniihia ei tusia (Hebera 9:24). Te haapapu ra te Bibilia e e tia ia tatou ia ape i te tahi haerea e riro ai tatou i te ‘taataahi i te Tamaiti a te Atua i raro aˈe i to tatou avae e ia haafaufaa ore i to ˈna toto mai te hoê taoˈa moˈa ore ra’. I reira noa tatou e nehenehe ai e atuatu i te mau auraa maitatai e te Atua e e vai hau noa e o ˈna ra. — Hebera 10:29; Kolosa 1:20.

E FANAˈO ANAˈE NA I TE ORA I FAAORAHIA E TE TOTO

Ia taa tatou i ta te Atua e parau ra no nia i te toto, e î roa ïa tatou i te faatura rahi no to ˈna faufaa faaora. Te faahiti nei te mau Papai ia Iesu mai “tei aroha mai ia tatou nei, e ua tamâ ia tatou i ta tatou hara i to ˈna ihora toto”. (Apokalupo 1:5; Ioane 3:16.) Oia mau, na roto i te arai o te toto o Iesu, e nehenehe e noaa ia tatou i te tatarahapa no ta tatou mau hara atoa e a muri noa ˈtu. Teie ta te aposetolo Paulo i papai: “E teie nei, ua tiahia tatou i to ˈna ra toto, e rahi atu ïa to tatou ora ia ˈna ra i te pohe.” Teie ïa te ravea e nehenehe ai te ora e faaorahia e a muri noa ˈtu na roto i te toto. — Roma 5:9; Hebera 9:14.

Mea maoro i teie nei, ua haapapu mai te Atua ra o Iehova e, na roto i te arai o te Mesia, ‘e maitai te mau fenua atoa o te ao nei’. (Genese 22:18.) Hoê o teie mau haamaitairaa, o te faariroraa ïa i te fenua ei paradaiso. I reira, eita te huitaata auraro e haamauiui-faahou-hia e te maˈi, te ruhiruhiaraa, e tae noa ˈtu i te pohe; e fanaˈo oia i te mau haamaitairaa hau roa ˈtu â i te tauturu no te hoê taime poto ta te toroa rapaauraa e nehenehe e horoa mai i teie mahana. Te vai nei ia tatou nei i teie parau tǎpǔ faahiahia mau ra: “E na te Atua e horoi i to ratou roimata atoa; e e ore roa te pohe, e te oto, e te mihi, e te mauiui, e ore atoa ïa, no te mea ua mou te mau mea tahito ra.” — Apokalupo 21:4.

No reira, mea tano roa ia auraro i te mau faaueraa atoa a te Atua, te faaueraa iho â râ no nia i te toto. Eita tatou e hinaaro e faaohipa hape i te toto, e tae noa ˈtu i te pae rapaauraa, e e ora no teie noa taime. Teie râ, te hinaaro nei tatou e haafaufaa rahi i te ora, ma te tapea i to tatou tiaturiraa e ora e a muri noa ˈtu i roto i te huru taata tia roa.

[Tumu parau tarenihia i te api 25]

Mai te peu e aita te mau tavini o te Atua i farii i te faaora ia ratou na roto i te ravea o te toto, e ere no te mea e e fifihia to ratou oraora-maitai-raa, no te mea râ e e ohipa faufau mau te reira; e ere no te mea e ua viiviihia te toto, no te mea râ e e taoˈa faufaa rahi te reira.

[Hohoˈa i te api 24]

“No ˈna [Iesu] i noaa ˈi te ora ia tatou i to ˈna ra toto, i te hara i faaorehia nei no te rahi o to ˈna ra aroha mau.” — Ephesia 1:7

[Hohoˈa i te api 26]

E nehenehe te ora i faaorahia maoti te toto o Iesu e vai noa mai e a muri noa ˈtu i nia i te fenua nei tei riro ei paradaiso i reira te mau taata e fanaˈo ai i te oraora-maitai-raa tia roa.

    Papai reo Tahiti (1985-2026)
    Haere i rapae
    Haere i nia
    • Tahiti
    • Hapono
    • Ta oe e hinaaro
    • Copyright © 2026 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Parau no te faaohiparaa
    • Eita e puharahia
    • Maiti eaha te ore e puhara
    • JW.ORG
    • Haere i nia
    Hapono