VAIRAA PAPAI NATIRARA Watchtower
Watchtower
VAIRAA PAPAI NATIRARA
Tahiti
ǎ,ě,ǐ,ǒ,ǔ,ˈ
  • ǎ
  • ě
  • ǐ
  • ǒ
  • ǔ
  • ˈ
  • BIBILIA
  • PAPAI
  • PUTUPUTURAA
  • hb api 13-17
  • Te mau ravea monoraa maitatai

Aita e video no teie tuhaa.

Eiaha e inoino, te vai ra te tahi fifi e te video.

  • Te mau ravea monoraa maitatai
  • Nafea te toto ia faaora i to outou ora?
  • Upoo parau iti
  • Papai tei tuea
  • EAHA TA TE TAOTE E NEHENEHE E RAVE?
  • E FARIIHIA TE TÂPÛRAA, EIAHA RÂ TE PÂMURAA TOTO
  • Te mau pâmuraa toto—Mea titau-mau-hia anei?
    A ara mai na! 1990
  • Te faaoraraa i te taata e te toto—Nafea?
    Te Pare Tiairaa te faaite ra i te Basileia o Iehova 1991
  • Ua farii au i te manaˈo o te Atua no nia i te toto
    A ara mai na! 2003
  • Mea atâata ore anei te mau pâmuraa toto?
    Nafea te toto ia faaora i to outou ora?
Ite hau atu â
Nafea te toto ia faaora i to outou ora?
hb api 13-17

Te mau ravea monoraa maitatai

Te ani ra paha outou e: ‘Mea atâata roa te mau pâmuraa toto, tera râ, te vai ra anei te mau ravea monoraa maitatai?’ Tera te hoê uiraa anaanatae mau; hau atu, te haapapu nei matou i te parau ra “maitatai”.

Te hinaaro nei te mau taata atoa, e tae noa ˈtu te mau Ite no Iehova, e fanaˈo i te mau rapaauraa maitatai roa. Te faataa ra te taote Grant Steffen e piti manaˈo tumu. Te na ô ra oia e: “Te hoê ravea rapaauraa maitai, o te hoê ïa ravea rapaauraa o te faatura i te mau tapao i te pae rapaauraa e te mau tapao tia e ere no te pae rapaauraa.” (Journal of the American Medical Association, 1 no tiurai 1988). I roto i teie mau tapao “e ere no te pae rapaauraa”, te titauhia ra te hoê mea: eiaha e faahepo i te haava manaˈo o te taata maˈi, tei haapiihia e te mau Papai. — Ohipa 15:28, 29.

Te vai ra anei te mau ravea tia e te aravihi no te rapaau i te mau tupuraa ino mau i te pae rapaauraa ma te ore e faaohipa i te toto? E, te vai ra.

I te hoê tau, ua parau te rahiraa o te mau taote tâpû e e rave ratou i te pâmuraa toto mai te peu noa e mea titauhia, e ua faaiti roa ratou i te faaohiparaa i teie ravea i muri aˈe i te faraa mai te maˈi pee SIDA. Ua faaite te hoê tumu parau a te Mayo Clinic Proceedings (Setepa 1988) no nia i te “hoê o te mau maitai varavara roa o te maˈi pee”, e “maoti teie maˈi, ua imi te feia maˈi e te mau taote i te mau ravea huru rau ia ore te pâmuraa toto e faaohipahia”. Teie ta te hoê taata haapao i te hoê fare vairaa toto e faataa ra: “Te ohipa i taui, o te uˈanaraa ïa o te poroi, te farii maitai o te mau taote tuatapapa maˈi i teie poroi (maoti hoi te taa-maitai-raa i te mau fifi e nehenehe e tupu mai), e te titauraa e ia opuahia te mau ravea monoraa i te pae rapaauraa.” — Transfusion Medicine Reviews, atopa 1989.

Ua taio maitai outou: te vai ra te mau ravea monoraa i te pae rapaauraa! E taa-maitai-hia teie parau ia hiˈopoahia te tumu no reira e ravehia ˈi te mau pâmuraa toto.

E faauta te taoˈa hémoglobine e vai ra i roto i te mau toropuru ura i te mataˈi ora e titauhia no te oraora-maitai-raa e te ora. Mai te peu e ua pau te hoê faito toto rahi o te hoê taata, e tia mau â ïa ia mono i teie rahiraa toto. I roto i te hoê taata, te vai ra 14 aore ra 15 tarame hémoglobine i roto e 100 mililitera (1 dl) toto. (Te tahi atu ravea no te faito i te rahiraa hémoglobine, o te hématocrite ïa, oia hoi i roto i te faito e 45 %.) Te “ture” i fariihia i mutaa ihora oia hoi e pâmuhia te toto i roto i te hoê taata maˈi, hou oia e tâpûhia ˈi, mai te peu e tei raro mai to ˈna faito hémoglobine i te 10 g/dl (aore ra 30 % no te hématocrite). Te haapapu ra te vea helevetia ra Vox Sanguinis (mati 1987) e “e 65 % o [te mau taote faataoto] o te ani nei ia naeahia te faito hémoglobine o te taata maˈi i te 10 g/dl hou e ravehia ˈi te hoê tâpûraa faaineinehia”.

Teie râ, i roto i te hoê apooraa no nia i te pâmuraa toto i tupu i te matahiti 1988, ua ani te taote Howard L. Zauder i teie uiraa: “I hea roa to tatou iteraa mai i teie ‘numera semeio’?” Mea papu roa ta ˈna pahonoraa: “Te niu o teie titauraa: e tia ia naeahia i te hoê taata maˈi i te faito e 10 tarame hémoglobine (Hb) hou oia e faataotohia ˈi, ua moe ê roa ïa teie parau i roto i te hoê peu tahito taa-ore-hia e aita roa ˈtu i niuhia i nia i te hoê haapapuraa tamatahia i nia i te taata maˈi aore ra i nia i te tahi tamataraa.” A feruri na i te mau tausani e te mau tausani taata o tei pâmuhia i te toto e te tumu, o te hoê ïa ‘peu tahito taa-ore-hia tei ore roa ˈtu i haapapuhia’!

Teie râ, e nehenehe e ani e no te aha râ te faito hémoglobine tano noa i naeahia ˈi i te 14 g/dl e inaha, e navai noa hoi te hoê faito iti aˈe. Te tumu, oia hoi, ia naeahia te faito 14, e nehenehe ta te toto e faauta i te hoê faito mataˈi ora rahi, e titau hoi te tino i te reira no te rave i te hoê ohipa faaetaetaraa tino aore ra te hoê tutavaraa puai. Ua faaite mai râ te mau maimiraa i ravehia i nia i te feia maˈi anemia (ravai ore i te toropuru ura) e “mea fifi roa ia itea mai i te hoê toparaa o te itoito o te tino, noa ˈtu e e topa roa te faito hémoglobine i nia i te 7 g/dl. Ua ite mai vetahi i te hoê toparaa iti roa”. — Contemporary Transfusion Practice, 1987.

E nehenehe ïa te feia paari e faaoromai i te hoê faito hémoglobine raro roa; teie râ, hoê â huru anei no te mau tamarii? Te faaite ra te taote James Stockman e: “Taa ê atu i te tahi mau tupuraa taa ê roa, e topa te faito hémoglobine i roto i te mau aiû fanau apî aita i tia te avae, mai te avae matamua e tae atu i te toru o te avae (...). I roto i te mau vahi haapaoraa tamarii, aita te mau tapao o te pâmuraa toto i papu maitai atura. Inaha, mai te huru ra e te faaoromai maitai ra e rave rahi mau tamarii i te mau faito hémoglobine raro roa, e aita hoi e fifi e tupu ra i te pae rapaauraa.” — Pediatric Clinics of North America, febuare 1986.

E ere ïa te auraa e e eiaha e rave i te tahi ohipa mai te peu e e pau rahi te toto o te hoê taata i muri aˈe i te hoê ati aore ra ia tâpûhia oia. Mai te peu e e tahe oioi te hoê faito toto rahi, e topa roa te neˈiraa toto o teie taata, e e nehenehe oia e roohia i te hoê tupuraa taue. Te ohipa matamua te tia ia rave oia hoi te tapearaa i te taheraa o te toto e te monoraa i te faito toto. E arai teie mau ravea i te tupuraa taue, e maoti te reira, e tere noa te mau toropuru ura e te tahi atu mau tuhaa e toe ra.

E nehenehe e mono i te faito toto ma te ore e faaohipa i te toto taatoa aore ra i te pape toto (plasma)a. E rave rahi mau pape e ere i te toto o te tano maitai no teie ohipa. Te pape ohie roa ˈˈe o te pape tamiti ïa, mea mama roa e e tano oia i te mau huru toto atoa. Te vai atoa ra te tahi atu mau pape taa ê roa, mai te dextran, te Hémacel e te pape Ringer lactate. Te vai ra te hoê mono i te faito toto apî oia hoi te Hetastarch (HES, aitâ i hoohia ˈtura i Farani), e “e nehenehe e faaauhia i te mau taata maˈi atoa [i papaa] o te patoi i te mau taoˈa e toto to roto”. (Journal of Burn Care & Rehabilitation, tenuare/febuare 1989.) Mea maitai roa teie mau huru pape. “E ere teie mau huru pape parauhia cristalloïdes oia hoi o te nehenehe e haere atu na roto i te iri rairai [mai te pape tamiti matauhia e te pape Ringer lactate], te dextran e te HES i te mea taero aore ra i te mea moni rahi, mea ohie roa ia noaa mai, e nehenehe e faahereherehia i te hoê anuvera au noa, eita ratou e titau i te mau raveraa no te hiˈopoa i te tuearaa e e ere ratou i te mea atâata i te pae no te parareraa i te maˈi na roto i te mau pâmuraa toto.” — Blood Transfusion Therapy — A Physician’s Handbook, 1989.

Teie râ, e ani paha outou e: ‘I te mea e te titau ra vau i te mau toropuru ura ia noaa te mataˈi ora i to ˈu tino, no te aha te mau pape mono e ere i te toto e manuïa ˈi?’ Mai tei faahitihia i nia ˈtu, e nehenehe to outou toto e faauta i te hoê faito mataˈi ora rahi atu â i tei matauhia e to outou tino. Mai te peu e e pau to outou toto, e haamata te tahi mau ravea monoraa faahiahia roa i te ohipa. E pâmu to outou mafatu i te hoê faito toto rahi aˈe i te mau otuituiraa mafatu atoa. Ia monohia te toto i pau na roto i te hoê pape e tano, e tere maitai aˈe ïa te toto tei tarapape i teie nei, e tae noa ˈtu i roto i te mau uaua iti. Maoti te mau tauiraa taa ê e tupu, e rahi atu ïa te faito mataˈi ora e tere atu na roto i te mau vaehaa o te tino. Mea aravihi roa teie mau tauiraa, e no reira, mai te peu e te afaraa noa o to outou mau toropuru ura e toe ra, e nehenehe te mataˈi ora e faautahia i roto i te faito e 75 % o tei matauhia. Inaha, e faaohipa noa te taata ohipa ore e 25 % o te mataˈi ora e vai ra i roto i to ˈna toto. Hau atu, te faaiti roa nei te rahiraa o te mau ravea faataoto taatoa i te mau hinaaro o te tino i te mataˈi ora.

EAHA TA TE TAOTE E NEHENEHE E RAVE?

E nehenehe te taote aravihi e tauturu i te hoê taata ua pau to ˈna toto e ua iti mai to ˈna mau toropuru ura. Ia faahoˈi-anaˈe-hia te faito toto, e nehenehe oia e horoa i te mataˈi ora puai roa. Mea rahi roa ïa te mataˈi ora e haere atu i roto i te tino, e mea pinepine mea faahiahia roa te mau faahopearaa. Ua faaohipa te mau taote beretane i teie ravea i nia i te hoê vahine tei pau rahi roa to ˈna toto e inaha “ua topa roa to ˈna faito hémoglobine i nia i te 1,8 g/dl. Ua rapaauhia o ˈna ma te manuïa (...) [maoti] te mau faito mataˈi ora puai i hutihia e te mau pâmuraa i te mau faito rahi o te pape gélatines [Hémacel]”. (Anaesthesia, tenuare 1987.) Te haapapu atoa ra te faataaraa parau e ua rapaau-atoa-hia te tahi atu feia maˈi o tei roohia i te mau pauraa toto rahi ma te manuïa maoti te ravea rapaauraa na roto i te faito mataˈi ora puai.

E nehenehe atoa te taote e tauturu i te taata maˈi ia hamani faarahi i te mau toropuru ura. Nafea? Na roto i te patiaraa ˈtu, na roto i te iˈo paari aore ra te uaua, i te mau pape faaineinehia e te auri o te tauturu i te tino ia hamani i te mau toropuru ura e toru e tae atu i te maha taime oioi aˈe i tei matauhia. Ua itehia mai te tahi atu ravea aita i maoro aˈenei. Te hamani nei te mau mape i te tahi oromona, te érythropoïétine (EPO), o te faaitoito i te puo ivi ia hamani i te mau toropuru ura. Te vai ra te hoê EPO hamanihia (na roto i te anoiraahia te tahi mau taoˈa). E nehenehe te taote e horoa ˈtu i teie taoˈa na te tahi feia maˈi anemia ia faatupu oioi noa ratou i te mau toropuru ura.

I roto atoa i te hoê tâpûraa, e nehenehe te mau taote tâpû e te mau taote faataoto aravihi o te haapao maitai i ta ratou ohipa, e tauturu i te taata maˈi na roto i te faaohiparaa i te mau ravea maitatai no te faaherehere i te toto. Te faaitoitohia nei ia faaohipa i te mau ravea tâpûraa e haapao maitai i te mau mea rii atoa, mai te haapaapaaraa i te iri e te uira, no te faaiti i te mau taheraa toto. I te tahi taime, e nehenehe te toto i roto i te pepe e hutihia mai, e titiahia e e faahoˈi-faahou-hia i roto i te tereraa toto o te taata maˈi.b

Ia taai-anaˈe-hia te hoê taata maˈi i te hoê matini mafatu-mahaha e faaterehia e te hoê pape e ere i te toto, e nehenehe te tapaperaa i te toto e faatupuhia e haamaitai i to ˈna huru, no te mea mea iti aˈe te mau toropuru ura e pau.

Te vai ra te tahi atu mau ravea no te tauturu i te taata maˈi. E nehenehe e faatopa roa i te anuvera o to ˈna tino, no te faaiti i to ˈna mau hinaaro i te mataˈi ora i roto i te area taime o te tâpûraa; e rave i te hoê faataotoraa na roto i te faatoparaa i te neˈiraa toto; e haamaitai i te paariraa o te toto na roto i te hoê ravea rapaauraa e tano; te raveraa i te Desmopressine (DDAVP) no te faaiti i te taime taheraa toto; e faaohipa i te mau “mauhaa tâpû” laser. E roa ˈtu â te tabula ia imi anaˈe te mau taote e te feia maˈi e tapitapi nei no to ratou oraora-maitai-raa e e patoi nei i te pâmuraa toto, i te mau ravea. Maitai pai e eita outou e erehia i te hoê faito toto rahi; tera râ, ia tupu noa ˈtu teie fifi i te hoê mahana, mea papu maitai e e nehenehe te mau taote aravihi e rapaau ia outou ma te ore e faaohipa i te pâmuraa toto, e ravea atâata roa hoi teie.

E FARIIHIA TE TÂPÛRAA, EIAHA RÂ TE PÂMURAA TOTO

I teie mahana, e rave rahi mau taata o te patoi nei e ia pâmuhia ratou i te toto. No te tahi mau tumu i te pae no te oraora-maitai-raa, te titau nei ratou i te mea ta te mau Ite no Iehova e ani nei na mua roa ˈˈe no te tahi mau tumu i te pae faaroo: oia hoi te mau rapaauraa maitatai maoti te mau ravea monoraa o te ore e faaohipa i te toto. Mai ta matou i faaite i nia ˈtu, e nehenehe te mau tâpûraa rahi e ravehia ia au i teie manaˈo. Mai te peu e te feaa noa râ to outou manaˈo, e ore paha ïa ia ite outou i te tahi atu mau haapapuraa no roto mai i te mau vea a te toroa rapaauraa.

Te faahiti ra te tumu parau “E maha monoraa rahi i te puoiraa ivi i nia i te hoê Ite no Iehova” (Orthopaedic Review, atete 1986) i te parau no te hoê taata maˈi anemia “ua pepe ino roa to ˈna turi e to ˈna mau tauupu”. Ua faaohipahia te auri dextran na mua ˈˈe e i muri aˈe i te tâpûraa i ravehia e rave rahi taime, e ua manuïa teie tâpûraa. Te faataa ra te British Journal of Anaesthesia (1982) i te hiˈoraa o te hoê Ite e 52 matahiti — te hoê vahine — ua topa roa to ˈna faito hémoglobine i raro mai i te 10. Maoti te faataotoraa na roto i te faatoparaa i te neˈiraa toto no te faaiti i te mau pauraa toto, ua monohia ˈtura to ˈna tauupu e to ˈna tapono taatoa e te tahi melo haavare. Ua faaohipa atoa te hoê pǔpǔ tâpû no te fare haapiiraa tuatoru no Arkansas, i te Fenua Marite, i teie ravea no te rave i te tahi tau hanere monoraa tauupu e te melo haavare, i nia i te mau Ite, e ua ora mai ratou paatoa. Ua parau te raatira ohipa a teie pǔpǔ e: “Te faaohipa nei matou i te mea o ta matou i haapii i nia i teie mau taata maˈi (te mau Ite), i nia i te feia atoa o ta matou e tamau ra i te mau melo tauupu taatoa haavare.”

Te faatia nei te haava manaˈo o te tahi mau Ite ia ratou ia farii i te hoê tauiraa i te tahi melo o te tino, mai te peu e eita te toto e faaohipahia. Teie te faaotiraa a te hoê faataaraa parau no nia e 13 monoraa mape: “Ia hiˈohia te rahiraa o te mau faahopearaa i noaa mai, mai te huru ra ïa e e nehenehe te monoraa i te mape e ravehia ma te atâata ore e ma te manuïa i nia i te rahiraa o te mau Ite no Iehova.” (Transplantation, tiunu 1988). Oia atoa, aita te patoiraa i te toto i haafifi i te tere-maitai-raa o te mau tâpûraa mai te mau monoraa mafatu.

Te vai ra anei te tahi atu mau tuhaa i reira e ravehia ˈi te tâpûraa ma te ore e faaohipa i te pâmuraa toto? Te faataa ra te vea Medical Hotline (eperera/me 1983) i te tâpûraa i ravehia i nia i “te mau Ite no Iehova o tei faaruru i te mau tâpûraa rahi i nia i te vahine e i te pae no te fanauraa [i te Fare haapiiraa tuatoru a te Hau Wayne, i te Fenua Marite] ma te ore e faaohipa i te pâmuraa toto”. Te na ô faahou ra teie vea e: “Aita te feia pohe aore ra te mau fifi i hau atu ia faaauhia i te mau vahine tei tâpûhia ma te faaohipa i te pâmuraa toto.” Teie te hiˈopoaraa e faataahia ra i muri iho: “Maoti te mau faahopearaa i noaa mai na roto i teie maimiraa, e hiˈopoa-faahou-hia paha te faaohiparaa i te toto i rotopu i te mau vahine atoa e titau ra e ia tâpûhia ratou no te tahi mau fifi o te vahine e te pae no te fanauraa.”

I te fare maˈi a te Fare haapiiraa tuatoru Göttingen, i Helemani, ua tâpûhia e 30 feia maˈi o tei patoi i te pâmuraa toto. “Aita hoê fifi tei tupu o tei ore i nehenehe e tupu i nia i te feia o tei farii i te pâmuraa toto. (...) E ere no te mea e eita e nehenehe e faaohipa i te toto, mea peapea roa ïa e e aratai te reira ia tatou ia haapae i te hoê tâpûraa e titauhia, e e tano iho â i te pae no te tâpûraa.” — Risiko in der Chirurgie, 1987.

Te rave-atoa-hia nei te mau tâpûraa i nia i te roro ma te ore e faaohipa i te toto i nia e rave rahi feia paari e te mau tamarii, ei hiˈoraa, i te New York University Medical Center. I te matahiti 1989, ua papai te taote Joseph Ransohoff, faatere no te mau tâpûraa i te pae no te uaua uira, e: “Mea papu maitai e i roto i te rahiraa o te mau tupuraa i reira te taata maˈi e patoi ai i te faaohiparaa i te mau taoˈa e toto to roto no te mau tumu i te pae faaroo, e nehenehe e haapae i teie mau taoˈa ma te atâataraa haihai roa, mai te peu iho â râ e e nehenehe te tâpûraa e rave-oioi-hia e i roto i te hoê taime tâpûraa poto. Hau atu, e e tia mau â ia haapao i te reira, mea pinepine i te moehia ia ˈu e e Ite no Iehova te taata maˈi e tae roa ˈtu i te taime oia e faarue ai i te fare maˈi e e haamauruuru ai oia ia ˈu i to ˈu faaturaraa i to ˈna mau tiaturiraa i te pae faaroo.”

I te pae hopea, e nehenehe anei te mau tâpûraa fifi roa i nia i te mafatu e te mau uaua e ravehia ma te ore e faaohipa i te toto i nia i te mau taata paari e te mau tamarii? Ua riro te taote Denton A. Cooley ei taata matamua i rave i te reira. No nia i teie parau, te faataa ra te tumu parau rapaauraa i neneihia i roto i te tuhaa hau (api 27 e tae atu i te 29) i te hoê tuatapaparaa i ravehia na e te taote Cooley e o tei turai ia ˈna ia faaoti e: “I ǒ te mau Ite no Iehova, aita te atâataraa i te pae no te tâpûraa i hau atu i ǒ te tahi atu mau taata e tâpûhia”. I teie mahana, i muri aˈe i to ˈna raveraa e 1 106 tâpûraa mai teie te huru, teie ta ˈna i papai: “I roto i te mau huru tupuraa atoa, mea papu maitai ta mâua faaauraa e te taata maˈi”, oia hoi, aita te taote Cooley e faaohipa ra i te toto.

Ua ite atoa te mau taote tâpû i te tahi atu tapao a te mau Ite no Iehova: to ratou farii maitai. “Mea faahiahia roa te huru feruriraa o teie mau taata maˈi, o ta te taote Cooley ïa i papai i te avae atopa 1989. Aita ratou e mǎtaˈu nei, mai te rahiraa o te feia maˈi, i te mau fifi e tupu mai e tae noa ˈtu i te pohe. Te faaitoitohia ra ratou e te hoê faaroo hohonu e te vai tamau i roto i ta ratou mau tiaturiraa e i roto i to ratou Atua.”

E ere ïa te auraa e te titau ra ratou i te tahi “tiaraa ia pohe”. Teie râ hoi, te imi nei ratou i te ravea ia rapaau-maitai-hia ratou, no te mea te hinaaro nei ratou e vai oraora maitai. Tera râ, te tiaturi mau nei ratou e mea faufaa roa ia auraro i te ture a te Atua no nia i te toto, e e haamaitai teie huru hiˈoraa i te mau tâpûraa e ravehia nei i nia ia ratou.

Teie ta te orometua haapii V. Schlosser, taote tâpû i te fare maˈi a te fare haapiiraa tuatoru no Fribourg, i Helemani, i papai: “I rotopu i teie mau taata maˈi, aita te pinepineraa o te taheraa toto i roto i te taime na mua ˈtu aore ra i muri aˈe i te tâpûraa i hau atu; e mea iti aˈe te mau fifi i tupu mai a muri aˈe. Te huru hiˈoraa taa ê mau a te mau Ite no Iehova no nia i te maˈi, ua haamaitai mau â te reira i te tereraa o te tâpûraa.” — Herz Kreislauf, atete 1987.

[Nota i raro i te api]

a Aita te mau Ite no Iehova e farii ra i te mau pâmuraa toto taatoa, te mau toropuru ura aore ra uouo, te mau taoˈa tahi o te haapaari i te toto (plaquettes) aore ra te pape toto (plasma). No nia i te mau tuhaa toto mai te immunoglobuline [taoˈa e vai ra i roto i te pape toto e ohipa mai te hoê taoˈa paruru tino], a hiˈo i Te Pare Tiairaa o te 1 no tiunu 1990, mau api 30 e te 31.

b Te tuatapapa ra Te Pare Tiairaa o te 1 no mati 1989, api 30 e 31, i te mau faaueraa tumu a te Bibilia e tia ia haapaohia ia rave-anaˈe-hia te mau ravea faaherehereraa i te toto e te mau matini no te faahaere i te toto na rapae au i te tino.

[Tumu parau tarenihia i te api 13]

“E tia ia tatou ia faaoti e i teie nei taime, e rave rahi feia maˈi e farii nei i te mau taoˈa o te toto, aita roa ˈtu ïa e manuïaraa ia maitai aˈe to ratou huru (inaha, aita ratou e titau ra i te toto); teie râ, te vai ra te hoê atâataraa ino mau ia roohia ratou i te mau faahopearaa au ore. Aita hoê taote e opua maite e horoa ˈtu na te hoê taata maˈi i te hoê ravea rapaauraa o te faaino ia ˈna; tera râ, o te ohipa ïa e tupu ra ia pâmuhia oia i te toto ma te faufaa ore.” — “Transfusion-Transmitted Viral Diseases,” 1987.

[Tumu parau tarenihia i te api 14]

“Ia au i te tahi feia papai, e nehenehe te hoê faito hémoglobine mai te 2 e tae atu i te 2,5 g/dl e fariihia. (...) E nehenehe te hoê taata oraora maitai e faaoromai i te hoê toparaa e 50 % o to ˈna mau toropuru ura e aita hoê tapao e iteahia mai mai te peu e e tupu te taheraa toto i roto i te hoê area taime roa.” — “Techniques of Blood Transfusion,” 1982.

[Tumu parau tarenihia i te api 15]

“Te tuuhia nei te mau manaˈo tahito no nia i te faautaraa o te mataˈi ora i roto i te mau vaehaa o te tino, no nia i te oraraa te pepe e te ‘faufaa faaamu’ o te toto, i te hiti. Te haapapu ra te ite i noaa mai e te mau Ite no Iehova e e faaoromai-maitai-hia te hoê anemia ino mau.” — “The Annals of Thoracic Surgery,” Mati 1989.

[Tumu parau tarenihia i te api 16]

Ahuru ma maha Ite no Iehova paniora tei roohia i te mau pepe o te mafatu mai to ratou fanauraa mai â aore ra a muri aˈe, o tei tâpûhia ma te manuïa. Ua faaoti aˈera te mau taote tâpû e, “ia faaohipahia te tereraa toto e na rapae au atu i te tino, e nehenehe e tâpû ma te manuïa i te mau vahi hape o te mafatu i nia i te hoê faito rahi o teie feia maˈi, e ia ore anaˈe e faaohipahia te pâmuraa toto, eita ïa te reira e faatupu i te hoê maraaraa o te feia pohe”. — Revista Española de Cardiologia, setepa-atopa 1981.

[Hohoˈa i te api 15]

Ua riro mau â te matini mafatu-mahaha ei tauturu rahi i te pae no te tâpûraa i te mafatu, i nia i te feia maˈi o te ore e hinaaro i te toto.

    Papai reo Tahiti (1985-2026)
    Haere i rapae
    Haere i nia
    • Tahiti
    • Hapono
    • Ta oe e hinaaro
    • Copyright © 2026 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Parau no te faaohiparaa
    • Eita e puharahia
    • Maiti eaha te ore e puhara
    • JW.ORG
    • Haere i nia
    Hapono