Te haapii mau ra anei te Bibilia i te Toru Tahi?
MAI TE peu e te vai mau ra te Toru Tahi, e haapapu maitai mai ïa te mau Papai i te reira. No te aha? No te mea, mai ta te mau aposetolo i haapapu, ua riro te Bibilia ei ravea e faaite ai te Atua e o vai ra o ˈna. I te tahi aˈe pae, mai te peu e e hinaaro tatou e haamori i te Atua mai ta ˈna e titau ra, e tia ia tatou ia ite ia ˈna; e nehenehe atura ïa tatou e tiaturi e e parau mai te Bibilia, ma te papu maitai, o vai ra o ˈna.
Ua farii na te mau taata tiaturi o te senekele matamua, i roto i te mau Papai, i te faaiteraa mau a te Atua. O te reira te niu o to ratou faaroo, te mana teitei. No reira, a poro ai o Paulo i te feia no Berea, “ua farii noa hoi ratou i te parau ma te aau mahora, e te imiraa i te parau i papaihia ra i te mau mahana atoa hoi i taua parau ra.” — Ohipa 17:10, 11.
Eaha te haapiiraa, i taua tau ra, o tei mana mai i nia i te mau kerisetiano o tei riro ei mau taata tiaraa teitei a te Atua? Na te Ohipa 17:2, 3 e tauturu ia tatou ia pahono: “O ta ˈna ïa peu, (...) i te parauraa ˈtu ia ratou i te parau i papaihia ra, i te haamahorahoraraa i taua parau ra, e te faaite-papu-raa ˈtu [na roto i te mau parau no roto mai i te mau Papai...]”
O Iesu iho tei horoa i te hiˈoraa, no te mea ua niuhia ta ˈna haapiiraa i nia i te Parau a te Atua. Ua parau pinepine oia e: “Ua papaihia.” E taio-atoa-hia ra e, i te hoê taime, ua “faaite maira oia (...) i te auraa i te mau parau no ˈna iho i roto i te mau parau atoa i papaihia ra.” — Mataio 4:4, 7; Luka 24:27.
Ma te papu maitai, ua niu o Iesu, o Paulo e te mau kerisetiano no te senekele I i ta ratou haapiiraa i nia i te mau Papai. Ua ite ratou e “te mau parau moˈa atoa i papaihia ra e mea faaurua mai ïa e te Atua, e e mea maitai ei haapiiraa, ei aˈoraa, ei faaiteraa hapa, ei faaite mai i te parau-tia ra; ia au roa te taata no te Atua i te mau ohipa maitatai atoa ra.” — Timoteo 2, 3:16, 17; hiˈo Korinetia 1, 4:6; Tesalonia 1, 2:13; Petero 2, 1:20, 21.
I te mea e e nehenehe te Bibilia ‘e faaite i te hapa’, e faaite papu mai ïa oia i te parau mau no nia i te Toru Tahi, te hoê haapiiraa tumu ia au i te parau a te feia e turu ra i te reira. Teie râ, eaha ïa te manaˈo o te feia e tuatapapa ra i te parau faaroo e o te feia e tuatapapa ra i te aamu? Te haapapu ra anei ratou e te haapii nei te Bibilia ma te papu i te Toru Tahi?
Te vai ra anei te parau “Toru Tahi” i roto i te Bibilia?
TEIE TE nehenehe e taiohia i roto i te hoê buka a te mau porotetani: “Aita te parau Toru Tahi e itehia i roto i te Bibilia (...). Ua faaôhia mai to ˈna parau i roto i te titionare i te pae faaroo a te Ekalesia i te IVraa noa o te senekele.” (Titionare bibilia faahohoˈahia, beretane.). Te haapapu ra te Buka parau paari katolika Apî (beretane), i to ˈna aˈe pae, e “e ere [te Toru Tahi] ei haapiiraa papu e no roto roa mai i te parau a te Atua”.
Te parau nei te Buka parau paari katolika (beretane) no taua parau ra e: “Tae roa mai i teie nei, aita i itehia i roto i te Papai i te hoê parau taa ê o te haapapu nei i taua na Taata atua Tootoru ra. E itehia te parau τρίας [triʹas] (oia hoi trinitas o te tatararaa latino ïa) i te taime matamua i ǒ Théophile d’Antioche i te matahiti 180 i muri aˈe ia Iesu Mesia. (...) I muri noa iho, ua fa mai oia na roto i to ˈna huru latino, trinitas, i roto i te mau papai a Tertullien.”
Teie râ, eita e nehenehe e faaoti e te haapii nei o Tertullien i te Toru Tahi. Te faahiˈo nei te hoê buka katolika, Trinitas: Buka parau paari e tuatapapa ra i te parau faaroo o te Toru Tahi Moˈa (beretane), e ua ravehia mai vetahi o te mau parau i faaohipahia e Tertullien e te tahi mau taata papai, no te faataa i te Toru Tahi. Teie nei râ, te horoa nei taua buka ra i teie faaararaa: “Eita e tia e ia faaoti-oioi-hia no nia i taua raveraa ra, no te mea aita [o Tertullien] e tuu nei i teie mau parau i roto i te haapiiraa e tuatapapa ra i te Toru Tahi.”
Te faaiteraa a te mau Papai hebera
MAI te peu e aita tatou e ite ra i te parau “Toru Tahi” i roto i te Bibilia, e nehenehe anei e parau e te haapiihia ra te manaˈo o te Toru Tahi ma te papu? Eaha ta te mau Papai hebera e haapii nei ia tatou no taua parau ra (te “Faufaa Tahito”)?
Te farii nei Te Buka parau paari a te mau haapaoraa (beretane) i teie parau mau: “Te faatano nei te feia e tuatapapa ra i te parau faaroo no to tatou nei tau, i te parauraa e aita te haapiiraa no nia i te Toru Tahi e itehia ra i roto i te Bibilia hebera.” E nehenehe atoa e taiohia i roto i te Buka parau paari Apî katolika e: “Aita e haapiihia te haapiiraa o te Toru Tahi Moˈa i roto i te F[aufaa] T[ahito].”
Oia atoa, te parau ra te jésuite o Edmund Fortman, i roto i te buka ra Te Atua tootoru (beretane), e: “Aita te Faufaa Tahito e parau ra, ma te faahiti noa aore ra ma te haapapu, no nia i te hoê Atua tootoru o te Metua, te Tamaiti e te Varua Moˈa ïa. (...) Aita hoê aˈe haapapuraa e faaite ra e ua manaˈo noa ˈˈe te hoê i rotopu i te mau taata papai moˈa e te vai ra te hoê [Toru Tahi] i roto i te Atua. (...) Te iteraa i roto i [te “Faufaa Tahito”], i te tahi noa haaferuriraa, te tahi mau manaˈo aore ra te tahi mau ‘tapao huna’ no nia i te hoê Toru Tahi taata, o te haereraa ïa na nia roa i te mau parau e te mau hinaaro o te feia i papai i te buka moˈa.” — Na matou e haapapu nei.
Te haapapu nei te hoê hiˈopoaraa i te mau Papai hebera i taua mau faahitiraa ra. No reira, aita te Toru Tahi i haapii-maramarama-maitai-hia i roto i te hoê noa ˈˈe o na 39 buka matamua o te Bibilia o tei riro ei haapueraa buka mau o te mau Papai hebera i faauruahia mai.
Te faaiteraa a te mau Papai heleni
AREA te mau Papai heleni kerisetiano (te “Faufaa Apî”), te parau maramarama ra anei oia no nia i te Toru Tahi?
Te parau nei Te Buka parau paari a te mau haapaoraa no taua tumu parau e: “Ua tahoê te manaˈo o te feia e tuatapapa ra i te parau faaroo no te farii e aita atoa e vai ra i roto i te Faufaa Apî i te hoê noa ˈˈe parau no nia i te haapiiraa e haapapu maitai ra i te Toru Tahi.”
Te parau nei o Edmund Fortman, tei faahitihia i nia nei, e: “Aita te feia i papai i te Faufaa Apî (...) e faahiti noa ˈˈe i te haapiiraa fariihia o te Toru Tahi, e aita ratou e horoa ra i te hoê noa ˈˈe haapiiraa papu no nia i te vai-mau-raa o te hoê Atua i roto e toru taata hoê â to ratou puai. (...) Aita e itehia i te hoê noa ˈˈe vahi i te haapiiraa Toru Tahi no nia e toru taata taa ê, te vai ra to ratou ora e ta ratou ohipa mai to te Atua, e tei faatahoêhia i roto i te hoê â Atua.”
Teie ta tatou e nehenehe e taio i roto i te Buka parau paari Apî beretane: “Aita e itehia i te parau Toru Tahi i roto i te Faufaa Apî. Aita i faahiti-papu-hia te haapiiraa ta te reira e faaite ra i roto.”
I roto i te buka ra Te hoê aamu poto roa no nia i te haapiiraa kerisetiano (beretane), te parau nei o Bernhard Lohse e: “No nia i te Faufaa Apî, aita e itehia i te hoê noa ˈˈe haapiiraa mau no nia i te Toru Tahi.”
Te parau atoa ra te Titionare Apî no te ao atoa nei e tuatapapa ra i te parau faaroo o te Faufaa Apî (beretane) e: “Aita i faahitihia te haapiiraa tei hamanihia no nia i te Toru Tahi, i roto i te F[aufaa] A[pî]. [Ia au i te mau parau a te taata porotetani tuatapapa i te parau faaroo, o Karl Barth,] ‘aita e itehia i roto i te Bibilia i te faahitiraa e haapapu mai e hoê â ïa te Metua, te Tamaiti, e te Varua Moˈa’.”
Ua haapapu o E. Hopkins, orometua no te Haapiiraa tuatoru no Yale, i to ˈna aˈe pae, e: “Mai te huru ra ïa e aita o Iesu e o Paulo i ite i te haapiiraa no nia i te toru tahi; (...) aita hoê aore ra te tahi i faahiti noa ˈˈe i te reira.” — Tumu e tupuraa o te mau haapaoraa (beretane).
Te faahiˈo nei te taata tuatapapa aamu ra o Arthur Weigall e: “Eiaha ia moehia e aita o Iesu i faahiti noa ˈˈe i taua huru manaˈo ra, e aita taua parau ra ‘Toru Tahi’ i ite-noa ˈˈe-hia i roto i te Faufaa Apî, e taua manaˈo ra, no ǒ roa mai ïa i te mau etene, ua faariihia ïa e te Ekalesia a 300 matahiti i muri aˈe i te pohe o to Tatou Fatu.” — Te mau mea etene tei ora mai i roto i te ao kerisetiano.
No reira, aita na 39 buka a te mau Papai hebera e na anairaa buka e 27 i faauruahia mai, tei riro ei mau Papai heleni kerisetiano, e haapii ra i te Toru Tahi.
Ua haapiihia anei te reira e te mau kerisetiano matamua?
UA HAAPII anei te mau kerisetiano matamua i te Toru Tahi? E hiˈo na tatou eaha ta te mau taata papai aamu e ta te mau taata e tuatapapa ra i te parau faaroo e parau ra:
“Aita te kerisetianoraa matamua i haapapu i te hoê haapiiraa no nia i te Toru Tahi hoê â huru e tei faanahohia i roto i te mau Haapueraa ture no muri mai.” — Titionare Apî no te ao atoa nei e tuatapapa ra i te parau faaroo o te Faufaa Apî (beretane).
“Aita râ te mau kerisetiano matamua i faatuati i taua haapiiraa [te Toru Tahi] i nia i to ratou iho faaroo. Ua haamori ratou i te Atua te Metua e ia Iesu Mesia, te Tamaiti a te Atua, e ua farii ratou (...) i [te] Varua Moˈa. Aita râ ratou i manaˈo ia faariro i taua na taata e toru ra ei amuiraa mau.” — Te mau mea etene tei ora mai i roto i te ao kerisetiano.
“I te omuaraa, aita te faaroo kerisetiano i farii i te Toru Tahi (...). Aita, mai ta te F[aufaa] A[pî] e ta te tahi atu mau papai o te kerisetianoraa matamua e faaite ra, e ere mai te reira te huru i te mau tau a te mau aposetolo e no te mau tau na mua ˈˈe i te mau aposetolo.” — Buka parau paari o te haapaoraa e te ite aravihi i te pae o te morare (beretane).
“Aita te faataaraa parau, oia hoi ‘te hoê Atua i roto e toru taata’, i haamau-paari-maitai-hia, aita atoa i faaôhia i roto i to ˈna taatoaraa i roto i te oraraa kerisetiano e i roto i to ˈna faaiteraa i te faaroo, na mua ˈˈe i te hopearaa o te senekele IV. (...) I ǒ te mau Metua a te mau aposetolo, aita e itehia i te hoê noa ˈˈe mea o te faahaamanaˈo i taua huru manaˈo ra.” — Buka parau paari Apî katolika.
Eaha ta te mau Metua no te tau hou te apooraa no Nicée i haapii?
TE FARIIHIA nei e, i rotopu i te mau Metua na mua ˈˈe i te apooraa no Nicée, ua rahi roa te mana o te tahi mau upoo faatere haapaoraa, o tei mana mai i roto i te roaraa o te senekele matamua na muri mai i te fanauraahia mai o te Mesia. Mea anaanatae mau ta ratou haapiiraa.
Ua farii o Justin (tei pohe i te area matahiti 165 o to tatou nei tau) e hou o Iesu i haere mai ai i nia i te fenua nei, e melahi oia i nia i te raˈi, e ua poitehia oia, e “ua taa ê oia i te Atua tei poiete i te mau mea atoa”. Ua parau oia e tei raro aˈe o Iesu i te Atua e “aita oia i rave i te hoê aˈe mea o ta te Poiete noa (...) i hinaaro e i parau ia rave”.
Ua parau o Irénée (tei pohe i te area matahiti 200 o to tatou nei tau) e hou oia i riro mai ai ei taata, ua ora o Iesu i te hoê oraraa tei tuea i te oraraa o te Atua e tei raro aˈe râ oia i te Atua. Ua faaite oia e aita o Iesu i tuea i “te Atua hoê mau ra”, e tei nia aˈe oia i te taatoa e aita ˈtu hoi taata i pihaiiho ia ˈna”.
Ua parau o Clément d’Alexandrie (o tei pohe i te area matahiti 215 o to tatou nei tau) no Iesu, no nia i to ˈna oraraa na mua ˈˈe oia i riro mai ai ei taata, mai “te hoê poieteraa”, area o te Atua e “Atua mau hoê roa ïa o tei ore i poietehia e o te ore e pohe”. Ua parau oia e no ô mai te Tamaiti “no muri noa iho i te Metua, o ˈna anaˈe te teitei”, aita râ oia i tuea i te Atua.
Ua haapii o Tertullien (tei pohe i te area matahiti 230 o to tatou nei tau) no nia i te mana teitei o te Atua. Ua parau oia e: “Ua taa ê te Metua i te Tamaiti (e taata ê ïa) i te mea e mea teitei aˈe oia; mai te mea e ua taa ê tei fanau i tei fanauhia; mea taa ê tei tono i tei tonohia.” Ua parau atoa oia e: “I vai na te hoê tau e aita te Tamaiti. (...) Hou te mau mea atoa, ua vai te Atua o ˈna anaˈe iho.”
Ua parau o Hippolyte (tei pohe i te area matahiti 235 o to tatou nei tau) e ua riro te Atua “ei Atua otahi, te matamua e O ˈna anaˈe, te Poiete e te Fatu o te mau mea atoa”, aita hoê aˈe mea “i vai i to ˈna ra tau [i te hoê â matahiti] (...). Hoê anaˈe râ o ˈna e o ˈna anaˈe; no te mea ua hinaaro oia, o tei hamani i te mau mea aita i itehia na mua ˈˈe”, mai ia Iesu, o tei poietehia hou oia i haere mai ai i nia i te fenua nei.
Ua parau o Origène (tei pohe i te area matahiti 250 o to tatou nei tau) e “e piti huru te Metua e te Tamaiti (...), e piti mea ia au i to raua huru”, e “ia faaauhia i te Metua e maramarama iti ïa to [te Tamaiti]”.
Ma te faataa i te taatoaraa o te mau haapapuraa no nia i te aamu, ua papai o Alvan Lamson i roto i ta ˈna buka ra Te Ekalesia o na senekele matamua e toru (beretane) e: “Aita te haapiiraa no teie nei tau e tei fariihia e te nunaa no nia i te Toru Tahi (...) e huti ra to ˈna niu i nia i te mau parau a Justin, e taua haapapuraa ra e nehenehe ïa e tano no te mau Metua atoa na mua ˈˈe i te apooraa no Nicée; oia hoi i te mau taata papai kerisetiano atoa o na senekele e toru i muri aˈe i te fanauraahia mai o te Mesia. Te parau nei ratou ma te papu no nia i te Metua e o te Tamaiti e o te (...) Varua moˈa, eiaha râ mai te mau taata hoê â to ratou puai, eiaha atoa mai te mau taata hoê â to ratou huru, ia parau atoa no nia i te numera, eiaha atoa e Toru i roto i te Hoê, i roto i te hoê noa ˈˈe auraa i horoahia e te feia e turu ra i te Toru Tahi. Ia huri-anaˈe-hia te auraa, o te reira te parau mau.”
No reira, te faaite maitai ra te mau haapapuraa a te Bibilia e a te Aamu e aita te Toru Tahi i itehia i roto i te roaraa o te mau tau bibilia e aita atoa i itehia e rave rahi senekele i muri iho.
[Parau iti faaôhia i te api 7]
“Aita hoê aˈe haapapuraa e faaite ra e ua manaˈo noa ˈˈe te hoê i rotopu i te mau taata papai moˈa e te vai ra te hoê [Toru Tahi] i roto i te Atua.” — Te Atua Toru Tahi.