VAIRAA PAPAI NATIRARA Watchtower
Watchtower
VAIRAA PAPAI NATIRARA
Tahiti
ǎ,ě,ǐ,ǒ,ǔ,ˈ
  • ǎ
  • ě
  • ǐ
  • ǒ
  • ǔ
  • ˈ
  • BIBILIA
  • PAPAI
  • PUTUPUTURAA
  • rs api 360-364
  • Satauro

Aita e video no teie tuhaa.

Eiaha e inoino, te vai ra te tahi fifi e te video.

  • Satauro
  • Haaferuriraa i nia i te mau Papai
  • Papai tei tuea
  • Ua pohe iho â anei Iesu i nia i te satauro?
    Te Pare Tiairaa e faaite ra i te Basileia o Iehova 2011
  • Te auraa o te parau ra e hinaaro i te Atua
    Te Pare Tiairaa te faaite ra i te Basileia o Iehova 1989
  • Te tumu e ore ai te mau Kerisetiano mau e faaohipa i te satauro i roto i te haamoriraa
    Eaha ta te Bibilia e haapii mau ra?
  • Ua pohe anei Iesu i nia i te satauro?
    Te pahono ra te Bibilia
Ite hau atu â
Haaferuriraa i nia i te mau Papai
rs api 360-364

Satauro

Auraa: Te haapii nei te rahiraa o te mau ekalesia o te Amuiraa faaroo Kerisetiano e te mauhaa haamauiuiraa i reira to Iesu Mesia haapoheraahia, o te hoê ïa satauro (Farani, croix). No roto mai te taˈo Farani i te taˈo Latino ra crux.

No te aha te mau papai a te Taiete Watch Tower e faaite ai ia Iesu i nia i te hoê pou, e to ˈna mau rima i nia ˈˈe i to ˈna upoo, eiaha râ i nia i te satauro matauhia?

Te taˈo Heleni i hurihia na roto i te taˈo “satauro” i roto e rave rahi huriraa apî o te Bibilia (“pou haamauiuiraa” i roto i te MN), o stau·rosʹ ïa. I roto i te reo Heleni tumu, te auraa o teie taˈo, o te hoê ïa pou tia noa, aore ra patia. I muri aˈe, ua faaohipa-atoa-hia ei pou haapoheraa e ua tamauhia i nia iho te hoê raau tarava. O ta The Imperial Bible-Dictionary e farii ra, i te na ôraa e: “I te tanoraa mau, te auraa o te taˈo Heleni no satauro, [stau·rosʹ], o te hoê ïa pou, o te hoê ïa pou tia noa, aore ra patia aua, i reira e nehenehe ai e faatarerehia te tahi mea, aore ra o te faaohipahia no te aua i te hoê fenua. . . . I rotopu atoa i to Roma, e au ra e i te omuaraa, te crux . . . , o te hoê ïa pou tia noa.”—Neneihia e P. Fairbairn (Lonedona, 1874), Buka I, api 376.

Eaha te mauhaa i faaohipahia no te haapohe i te Tamaiti a te Atua? E tapao tatou ma te anaanatae e te faataa ra te Bibilia i te tahi taime i te reira na roto i te taˈo xyʹlon, ta te buka taˈo Heleni-Beretane (A Greek-English Lexicon a Liddell e Scott) e tatara ra, oia hoi: “Raau i tâpûhia e ua ineine no te faaohiparaa, vahie, raau paturaa, e te vai ra ˈtu â . . . tâpû raau, amaa raau, raofare, patia . . . too ponapona, raau tairi . . . pou i reira te feia taparahi taata e patiahia ˈi na raro . . . raau tanuhia, tumu raau.” Te na ô atoa ra oia e “i roto i te Faufaa Apî, satauro,” e te faahiti ra oia i te hiˈoraa o te Ohipa 5:30 e 10:39. (Oxford, 1968, mau api 1191, 1192) Teie râ, i roto i teie mau irava te iriti nei te mau huriraa TOB, Md, Da e Sg i te taˈo xyʹlon na roto i te taˈo “raau.” (A faaau i teie huriraa e te Galatia 3:13; Deuteronomi 21:22, 23.)

Ua papai o J. D. Parsons e: “I roto i te reo Heleni tumu, aita hoê noa ˈˈe pereota o te mau buka e rave rahi a te Faufaa Apî e haapapu ra e e taoˈa ê atu te stauros i faaohipahia no Iesu i te hoê stauros matauhia; hau atu â ïa, aita e haapapuraa e te vai ra, eiaha hoê noa raau, e piti râ raau i patitihia ia noaa mai te hohoˈa o te hoê satauro. . . . E ere i te hoê ohipa faufaa ore e ia haavare ta tatou mau orometua ia huri ratou i te taˈo ra stauros e ‘satauro,’ ma te tatara i te mau papai Heleni a te Ekalesia na roto i to tatou reo tumu, e ia na nia iho faahou ratou na roto i te faatanoraa i te taˈo ‘satauro’ i te taˈo stauros i roto i ta tatou mau titionare o te reo, ma te ore e faataa maitai mai e e ere roa ˈtu te reira te auraa matamua o teie parau i te tau o te mau aposetolo, e aita i riro ei auraa matamua hou te hoê tau maoro, e i reira noa te noaaraa mai teie auraa, e te reira atoa no te mea aita e mau haapapuraa mau, ua manaˈo-noa-hia no te tahi tumu e tera te hohoˈa taa ê o te stauros i reira to Iesu haapoheraahia.”—The Non-Christian Cross (Lonedona, 1896), mau api 23, 24; hiˈo atoa The Companion Bible (Thetford, 1974), Tuhaa hau no 162.

Inaha, e rave rahi haapapuraa e faaite ra e ua pohe o Iesu i nia i te hoê pou tia noa, eiaha râ i nia i te satauro a te peu tutuu.

Nohea mai te aamu o te satauro?

“E rave rahi taoˈa, tapaohia e te mau satauro hohoˈa taa ê, no ǒ roa mai i te mau anotau hou te anotau Kerisetiano, o tei itehia mai i roto fatata i te mau tuhaa atoa o te ao tahito. Ua horoa paatoa o Inidia, Suria, Peresia e Aiphiti i te mau hiˈoraa e rave rahi o teie mau huru taoˈa . . . E nehenehe e manaˈo e ua parare te faaohiparaa i te satauro ei taipe faaroo i te mau tau hou te Kerisetianoraa e i rotopu i te mau nunaa e ere i te Kerisetiano, na te ao atoa nei, e, i roto e rave rahi tupuraa, ua taaihia e te tahi huru haamoriraa i te natura.”—Encyclopædia Britannica (1946), Buka 6, api 753.

“No ǒ mai te hohoˈa o te [satauro, e piti raau hoê mea tarava] i te fenua Kaladaio tahito, ua faaohipahia ei taipe no te atua Tamuza (mai te hohoˈa o te taˈo Tau miterio, te leta matamua o to ˈna iˈoa) i roto i taua fenua ra e i roto i te mau fenua tapiri mai, e o Aiphiti atoa. I te afaraa o te senekele 3 T.T., ua atea ê te mau ekalesia i te tahi mau haapiiraa a te faaroo Kerisetiano, aore ra ua ruri ê oia ia ratou. No te faarahi i te hanahana o te faanahoraa ekalesiatiko apotata, e farii na te mau ekalesia i te mau etene i rotopu ia ratou, noa ˈtu e aita ratou i taui i to ratou faaroo, e e faatiahia na ratou ia tapea noa, i te pae rahi, i ta ratou mau tapao e mau taipe etene. No reira, ua ravehia mai te Tau aore ra T, ia au i to ˈna hohoˈa faaohipa-roa ˈˈe-hia, e te raau tarava faahaehaahia, no te faahohoˈa i te satauro o te Mesia.”—An Expository Dictionary of New Testament Words (Lonedona, 1962) a W. E. Vine, api 256.

“E tupuraa maere o te ore e tia ia patoihia, i roto i te mau senekele hou te fanauraahia te Mesia, e mai reira mai, i roto i te mau fenua tei ore i naeahia i te haapiiraa a te Ekalesia, ua faaohipahia te Satauro ei taipe moˈa. . . . Ua faataipe te feia haamori ia Bacchus i Heleni, ia Tamuza i Turia, ia Bel i Kaladaio, e Odin i Norevetia i teie mau atua taitahi na roto i te hoê hohoˈa satauro.”—The Cross in Ritual, Architecture, and Art (Lonedona, 1900) a G. S. Tyack, api 1.

“Te tapea ra . . . te mau tahuˈa no Aiphiti e te mau tahuˈa no Roma i te satauro e au i te hohoˈa o te ‘Crux Ansata’ ei taipe no to ratou tiaraa tahuˈa a te atua Mahana e ua parauhia e ‘Tapao o te Ora.’”—The Worship of the Dead (Lonedona, 1904) a te tapao pae J. Garnier, api 226.

“E faaunaunahia te mau patu haamanaˈoraa e te mau menema no Aiphiti e e rave rau mau hohoˈa o te satauro. Te faariro nei e rave rahi feia ite i te reira mai te mau taipe o te phallus [taipe o te melo taatiraa tane] aore ra o te taatiraa iho. . . . I roto i te mau menema no Aiphiti, te itehia ra te crux ansata [satauro e menemeneraa aore ra e tapearaa to nia mai] i pihai iho i te phallus.”—A Short History of Sex-Worship (Lonedona, 1940) a H. Cutner, mau api 16, 17; hiˈo atoa The Non-Christian Cross, api 183.

“Te faataipe ra teie mau satauro i te atua mahana no Babulonia, [See book], e ua ite-matamua-hia i nia i te hoê moni a Jules César (100-44 H.T.T.), i muri iho i nia i te hoê moni nanaˈohia e to ˈna mono (Auguste) i te matahiti 20 H.T.T. I nia i te mau moni o te tau o Constantin, te itehia ra te taipe [See book], te ite-atoa-hia nei râ i teie â taipe aita râ te reni menemene e na amaa tuea e maha e tarava ra i te ropuraa; te haamorihia ra oia mai te ‘Huira o te Mahana.’ E tia hoi ia parau e e taata haamori o Constantin i te atua mahana, e ua ô mai te reira i roto i te ‘Ekalesia’ fatata e 25 matahiti noa i muri aˈe i to ˈna iteraa i te orama o te satauro i nia i te mau raˈi.”—The Companion Bible, Tuhaa hau no 162; hiˈo atoa The Non-Christian Cross, mau api 133-141.

Te faahanahanaraa i te satauro, e peu anei no roto mai i te Bibilia?

Kor. 1, 10:14: “E au mau here e, e maue ê atu i te haamori idolo.” (Te hoê idolo, o te hoê ïa hohoˈa aore ra te hoê taipe e faataehia ˈtu te paieti, te faahanahanaraa, aore ra te haamoriraa rahi.)

Exo. 20:4, 5: “Eiaha roa oe e hamani i te idolo tarai no oe, e te hohoˈa no te hoê mea i nia i te raˈi ra, e no te hoê mea i raro i te fenua nei, e no te hoê mea o te moana i raro aˈe i te fenua ra: eiaha roa oe e piˈo i raro ia ratou, eiaha hoi e tavini ia ratou.” (A tapao na e te faaue ra te Atua e ia ore roa ˈtu to ˈna nunaa ia hamani i te hoê hohoˈa ta te taata e tipapa ˈtu i mua.)

Mea anaanatae teie faaiteraa a te New Catholic Encyclopedia, e: “Aita te faahohoˈaraa o te pohe taraehara o te Mesia i Golagota e itehia ra i roto i te hohoˈa papai taipe a te mau senekele Kerisetiano matamua. Ma te arataihia e te opaniraa a te Faufaa Tahito no nia i te mau hohoˈa tarai, aita te mau Kerisetiano matamua i farii i te hamani i te hohoˈa o te mauhaa Haamauiuiraa a te Fatu.”—(1967), Buka IV, api 486.

No nia i te mau Kerisetiano o te senekele matamua, te parau ra te History of the Christian Church, e: “Aita ratou i faaohipa i te satauro aore ra te tahi atu taoˈa hohoˈa o te satauro.”—(New York, 1897) a J. F. Hurst, Buka I, api 366.

E tia anei ia faahapa i te hoê taata e poihere ra i te satauro, aita râ e haamori ra i te reira?

Eaha to oe huru ia haapohehia te hoê hoa herehia e oe na nia i te mau pariraa haavare? E hamani anei oe i te hoê hohoˈa o te mauhaa tei haapohe ia ˈna? E poihere anei oe i te reira aore ra e haapae anei oe?

I Iseraela tahito, ua taˈi te mau ati Iuda taiva i te poheraa te atua haavare ra o Tamuza. Ua faariro o Iehova i to ratou haerea ei ohipa “faufau.” (Ezek. 8:13, 14) Te faaite ra hoi te tuatapaparaa e e atua o Tamuza no Babulonia e o te satauro to ˈna taipe. Mai to ˈna haamauraahia i te tau o Nimeroda, ua riro o Babulonia ei enemi no Iehova e no te haamoriraa mau. (Gen. 10:8-10; Ier. 50:29) No reira, te faahanahana ra te taata e poihere ra i te satauro i te taipe o te hoê haamoriraa o te patoi ra i te Atua mau.

Mai tei faahitihia i roto i te Ezekiela 8:17, ua “tuu” te mau ati Iuda apotata ‘i te amaa raau i raro aˈe i te ihu o Iehova.’ Ua ‘faariri’ teie haerea “faufau” ia ˈna. No te aha? Ia au i te tahi feia tatara, teie “amaa raau” o te hohoˈa ïa o te melo taatiraa tane, tei faaohipahia i roto i te haamoriraa i teie melo. I teie nei, eaha ïa te manaˈo o Iehova no nia i te satauro, mai ta tatou i ite ihora, i tahito ra, e taipe taaihia ïa i te haamoriraa i te melo taatiraa tane?

    Papai reo Tahiti (1985-2026)
    Haere i rapae
    Haere i nia
    • Tahiti
    • Hapono
    • Ta oe e hinaaro
    • Copyright © 2026 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Parau no te faaohiparaa
    • Eita e puharahia
    • Maiti eaha te ore e puhara
    • JW.ORG
    • Haere i nia
    Hapono