Satani te Diabolo
Auraa: Varua poietehia; enemi matamua o te Atua ra o Iehova e o te feia atoa e haamori ra i te Atua mau. Ua mairihia o ˈna i te iˈoa Satani no to ˈna orure hau i te Atua. E pii-atoa-hia o Satani e Diabolo no te mea o ˈna te pari haavare matamua ia Iehova. Ia faahitihia o ˈna mai te ophi tahito, papu maitai no te mea ua faaohipa o ˈna i te hoê ophi no te haavare ia Eva i te ô i Edene ra, e no reira te taˈo ra “ophi” i horoahia ˈi te auraa e “haavare.” I roto i te buka Apokalupo, ua faahohoˈa-atoa-hia o Satani mai te hoê teni taehae.
Nafea tatou e ite ai e te vai mau ra anei teie ihotaata varua?
Te vai ra te faaiteraa a te Bibilia o te faataa ra e rave rahi taime i teie varua na roto i to ˈna iˈoa (Satani: 52 taime; Diabolo: 33 taime). Te vai atoa ra i roto i teie buka te hoê haapapuraa no nia i te vai-mau-raa o Satani faaitehia e te hoê taata o tei ite ia ˈna. O vai ïa? O Iesu Mesia, o tei ora i roto i te mau raˈi na mua ˈˈe a haere mai ai i te fenua nei e o tei faataa pinepine i teie varua ino na roto i to ˈna iˈoa.—Luka 22:31; 10:18; Mat. 25:41.
E mea tano ta te Bibilia e parau ra no nia i te Diabolo. Te ino e farereihia ra e te huitaata, ua hau roa ïa i te huru ino iho o te feia e fifihia ra. E tauturu te mau haamaramaramaraa o te Bibilia no nia i te tumu e te mau ohipa a Satani ia taa ia tatou no te aha, noa ˈtu te hinaaro o te rahiraa e ora ma te hau, te roohia nei te huitaata i te riri rahi, te haavîraa uˈana e te mau tamaˈi e mau tausani matahiti i teie nei, e no te aha hoi i naeahia ˈi te hoê otia e i teie nei e nehenehe te huitaata taatoa e mou.
Ahiri e aita mau e Diabolo, eita ïa te feia e haapao ra i te mau haapiiraa o te Bibilia no nia ia ˈna e huti mai i te hoê noa ˈˈe haamaitairaa tamau. Inaha, mea pinepine, te faatia ra te feia i rave i te peu hiˈohiˈo aore ra i amui atu i te mau pǔpǔ tahutahu i mutaa ihora e ua ahoaho roa ratou no te mea e faaroo na ratou i te tahi “mau reo” no ǒ mai i te vahi itea-ore-hia aore ra ua “uruhia” ratou i te mau mea ora hau aˈe i te taata nei. Ua noaa ia ratou te hoê tamǎrûraa mau i to ratou iteraa i ta te Bibilia e parau ra no nia ia Satani e ta ˈna mau demoni, i to ratou faaohiparaa i te aˈoraa Bibilia e titau ra ia ratou ia faarue i te ohipa tahutahu e ia imi i te tauturu a Iehova na roto i te pure.—Hiˈo i te mau api 364-368, i te tumu parau “Tahutahu.”
Te tiaturiraa e te vai mau ra o Satani, e ere ïa te auraa e te faahohoˈa ra tatou ia ˈna e te mau tara, te hoê aero oeoe e te hoê patia, aore ra o te tanina ra i te taata i roto i te po auahi. Aita te Bibilia e horoa ra i teie huru faataaraa no te Diabolo. No roto mai te reira i te manaˈo o te taata aravihi o te tau tahito e ua arataihia to ratou feruriraa e te mau faahohoˈaraa o te hoê atua o te aai Heleni, Pan, e te buka o te hoê rohipehe no Italia Dante Alighieri, oia hoi te Inferno. Ma te ore roa e turu i te tiaturiraa o te hoê po auahi, te haapapu maitai ra te Bibilia e ‘aita a te feia i pohe ra e parau itea.’—Koh. 9:5.
E ere anei o Satani te ino e vai ra i roto i te taata taitahi?
Te faahiti ra te mau irava i roto i te Ioba 1:6-12 e 2:1-7 i te mau tauaparauraa i rotopu ia Iehova e o Satani. Ahiri e o Satani te ino i roto i te taata, tei roto ïa te ino i te Atua. Tera râ, e patoi roa te reira i te faaiteraa Bibilia e parau ra e “aore roa e parau-tia ore” i roto ia Iehova. (Sal. 92:15; Apo. 4:8) Mea tano ia tapao e i roto i te faatiaraa a Ioba, te faaohipa ra te papai Hebera i te taˈo has·Sa·tanʹ (te Satani), o te haapapu ra e o o ˈna mau te enemi matamua o te Atua i faahitihia i ǒ nei.—Hiˈo atoa Zekaria 3:1, 2, nota i raro i te api i roto i te MN, neneiraa ma te mau faahororaa.
Te faatia ra te Luka 4:1-13 e ua turai te Diabolo ia Iesu e auraro ia ˈna. Te faaite ra teie papai i te mau parau a te Diabolo e te mau pahonoraa a Iesu. Inaha, ua tamatahia anei o Iesu e te ino e vai ra i roto ia ˈna? Te patoi ra teie tatararaa i te mau faaiteraa Bibilia oia hoi aita e hara ta Iesu. (Heb. 7:26; Pet. 1, 2:22) Noa ˈtu e te faaohipahia ra te taˈo Heleni di·aʹbo·losʹ i roto i te Ioane 6:70 no te faataa i te haerea ino o tei tupu i roto ia Iuda Isakariota, te itehia ra i roto i te Luka 4:3 te taˈo ho di·aʹbo·losʹ (te Diabolo) o te faataa ra i te hoê ihotaata taa ê.
Aita anei e faahapa-noa-hia ra te Diabolo no te tuu i nia ia ˈna te hopoia o te mau huru tupuraa iino o te ao nei?
Te faahapa nei vetahi mau taata i te Diabolo no te ohipa ta ratou iho e rave nei. Te faaite nei râ te Bibilia e mea pinepine o te mau taata te tia ia faahapahia no te ino ta ratou e faaruru nei, i te rima o vetahi atu mau taata aore ra ei faahopearaa no to ratou iho haerea. (Koh. 8:9; Gal. 6:7) Teie râ, aita te Bibilia e huna ra i te vai-mau-raa e te mau huru raveraa haavarevare a to tatou enemi hau aˈe i te taata, tei riro ei tumu no te mau mauiui o te taata. Te faataa ra oia nafea tatou e tiamâ mai ai i to ˈna mana.
Nohea mai o Satani?
Mea tia roa te mau ohipa atoa a Iehova; e ere te Atua te tumu o te parau-tia ore; no reira aita o ˈna i poiete i te hoê noa ˈˈe ihotaata ei mea ino. (Deut. 32:4; Sal. 5:4) E tamaiti varua tia roa na te Atua i te omuaraa te varua o tei riro ei Satani. I to ˈna parauraa e “aore [te Diabolo] i haapao i te parau mau,” ua hinaaro o Iesu e parau e ua vai teie varua i te hoê taime i roto “i te parau mau.” (Ioa. 8:44) Tera râ, ua horoahia i teie tamaiti varua te tiamâraa no te maiti e oia atoa no te mau mea ora maramarama atoa a te Atua. Ua faaohipa oia ma te tano ore i teie ravea e ua vaiiho i te hoê manaˈo faateitei e tupu i roto i to ˈna mafatu; ua haamata oia i te nounou i te haamoriraa e tia ia horoa-noa-hia i te Atua e ua turai oia ia Adamu e ia Eva ia auraro ia ˈna eiaha râ i to raua Atua Poiete. Inaha, na roto i ta ˈna huru raveraa ua faariro oia ia ˈna iho ei Satani, te auraa ïa “enemi.”—Iak. 1:14, 15; hiˈo atoa i te api 157, i te tumu parau “Hara.”
No te aha te Atua i ore ai i haamou ia Satani i muri noa ˈˈe i to ˈna orureraa hau?
Ua faahiti o Satani i te tahi mau tumu parau faufaa: (1) Te parau-tia e te tia o te mana arii o Iehova. Ua faaere anei te Atua i te huitaata i te tahi tiamâraa o te faaoaoa ia ˈna? Tei te huru mau anei o to ˈna auraroraa i to ˈna Atua Poiete te aravihi o te taata no te faatere ia ˈna iho ma te manuïa e te neheneheraa oia e ora e a muri noa ˈtu? Ua erehia anei o Iehova i te parau-tia i to ˈna faaotiraa i te hoê ture oia hoi e pohe ïa te faahopearaa o te faaroo-ore-raa? (Gen. 2:16, 17; 3:3-5) No reira, e tiaraa mau anei to Iehova no te faatere i te taata? (2) Te haapao maitai o te mau mea ora maramarama ia Iehova. I muri aˈe i te taivaraa o Adamu e o Eva, teie ïa te uiraa: Te auraro mau ra anei te mau tavini a te Atua ia ˈna ma te here, aore ra e tae i te hoê taime e faarue pauroa ratou ia ˈna a pee atu ai i te hiˈoraa o te Diabolo? I muri aˈe, ua tuatapapa â o Satani i teie uiraa hopea i te tau o Ioba. (Gen. 3:6; Ioba 1:8-11; 2:3-5; hiˈo atoa Luka 22:31.) Eita teie mau tumu parau e faatitiaifarohia ahiri e ua haamou te Atua i te feia orure hau.
E ere no te mea e ua hinaaro te Atua e haapapu i te tahi mea ia ˈna iho. Tera râ, ia ore teie mau tumu parau e haafifi faahou i te hau e te maitai o ta ˈna mau mea i poietehia, ua vaiiho o Iehova i te taime e titauhia no te faatitiaifaro roa i teie mau tumu parau. Ua haapapu te mau tupuraa e ua aratai iho â te faaroo-ore-raa o Adamu e o Eva i te pohe. (Gen. 5:5) Tera râ, te vai ra vetahi atu â mau mea o te ô mai. No reira te Atua i faatia ˈi ia Satani e i te mau taata ia tamata i te mau huru faatereraa atoa ta ratou e nehenehe e haamau. Aita hoê aˈe i afai mai i te oaoaraa tamau. Ua faatia te Atua i te taata ia faaô roa i roto i te hoê huru oraraa o te ore roa e haapao i ta ˈna mau titauraa tia. Na te mau hotu iho o teie haerea e faaite ra i te tupuraa. Te parau maitai ra hoi te Bibilia e: “E ere hoi tei taua taata e haere ra i te haapao i to ˈna taahiraa.” (Ier. 10:23) I te hoê â taime, te pûpû ra o Iehova i ta ˈna mau tavini te ravea no te faaite i to ratou haapao maitai ma te auraro ia ˈna ma te here, e noa ˈtu te mau tamataraa e te mau hamani-ino-raa a Satani. Te faaitoito ra Iehova i ta ˈna mau tavini taitahi i te na ôraa e: “E tau tamaiti, ia paari hoi oe, ia oaoa tau aau, ia tia ia ˈu ia patoi atu i tei faaino mai ia ˈu nei.” (Mas. 27:11) Te fanaˈo nei te feia e faaite ra i to ratou haapao maitai i teie nei iho â e rave rahi haamaitairaa, e te tiaturi nei ratou e ora e a muri noa ˈtu i roto i te tia-roa-raa. E pûpû ïa ratou i to ratou oraraa no te rave i te hinaaro o Iehova, te Atua ta ratou e here hohonu nei no to ˈna huru iho e ta ˈna mau eˈa.
Te faaohipa ra anei o Satani i te hoê mana rahi i nia i teie nei ao?
Ia au i te parau a Iesu, o te Diabolo “te arii o teie nei ao,” ta te rahiraa o te taata e auraro nei, na roto i to ˈna umeraa ia ratou, ia patoi atu i te mau titauraa a te Atua. (Ioa. 14:30; Eph. 2:2) Te pii atoa ra te Bibilia ia ˈna e “te atua o teie nei ao,” te faahanahana ra te feia e turu nei i teie ao ia ˈna na roto i ta ratou mau peu faaroo.—Kor. 2, 4:4; Kor. 1, 10:20.
I to ˈna tamataraa ia Iesu Mesia, “ua aratai atura te diabolo ia ˈna i nia i te hoê mouˈa teitei, e ua faaite maira ia ˈna i reira ra i te mau basileia atoa o te ao nei. Ua parau maira te diabolo ia ˈna, E horoa ˈtu vau i te hau, e te hinuhinu i teie nei mau fenua ia oe, ua pûpûhia mai hoi tei ia ˈu, e na ˈu e horoa ˈtu na ta ˈu taata i hinaaro. E teie nei, ia tia ia oe i te tahopu mai ia ˈu nei, na oe anaˈe ïa.” (Luka 4:5-7) Te faataa ra te Apokalupo 13:1, 2 e te horoa ra o Satani i ‘te puai, te terono e te mana rahi’ i te faanahoraa politita o te ao nei. Te haapii maira te Daniela 10:13, 20 e ua haamau o Satani i te mau demoni ei hui arii i nia i te mau basileia rarahi o te fenua. Te faahohoˈa ra te Ephesia 6:12 ia ratou i te “feia hau atoa râ, e te mana, e te mau tavana o teie nei ao pouri, e te mau varua iino i te reva nei.”
E ere ïa i te mea maere te parau a te Ioane 1, 5:19: “Te vai noa nei to te ao atoa i raro aˈe i taua varua ino ra.” Teie râ, te faaohipa ra oia i to ˈna mana no te hoê noa taime taotiahia e no te mea noa na Iehova, te Atua Mana hope, e faatia ra ia na reira oia.
E faatiahia o Satani ia haavare i te taata ehiâ rahiraa taime?
E ite outou i te mau haapapuraa e te ora nei tatou i teie nei i te mau mahana hopea o te faanahoraa ino a Satani i te mau api 371-374, i te tumu parau “Taio mahana,” e te tumu parau “Mahana hopea.”
Ua faataa-taipe-hia te huru o te mau taata e faaorahia ˈi i te mana ino o Satani na roto i teie mau parau: “Ite atura vau i te hoê melahi i te pouraa mai mai te raˈi mai, e tei ia ˈna te taviri o te abuso ra, e e fifi rahi auri tei tana rima. Ua haru ihora oia i te teni ra, i taua ophi tahito ra, oia hoi te diabolo ra, o Satani, ua ruuruu ihora ia ˈna e ia hoê tausani i te matahiti. Ua huri atura ia ˈna i raro i te abuso ra, ua opani atura i te opani ia ˈna, tuu ihora oia i te tapao i nia ihora, ia ore oia ia haavare faahou i te mau fenua, e ia hope roa taua na matahiti hoê tausani ra: e i muri aˈe i te reira; ia tuu-iti-noa-hia ˈˈe oia e tia ˈi.” (Apo. 20:1-3) Eaha te ohipa e tupu i muri iho? “E i hurihia ˈtura te diabolo i haavare ia ratou ra i roto i te roto auahi e te gopheri ra.” (Apo. 20:10) Eaha ïa te auraa? Te pahono ra te Apokalupo 21:8 e: “Oia te piti o te pohe ra.” Inaha, e haamouhia o Satani e a muri noa ˈtu!
Teie anei te auraa e e ‘hurihia’ o Satani “i raro i te abuso” e e tapeahia o ˈna i nia i te hoê fenua ano e eita o ˈna e nehenehe e faahema i te hoê noa ˈˈe taata 1 000 matahiti noa ˈtu?
Te rave nei vetahi mau taata i te Apokalupo 20:3 (faahitihia i te api 358) no te turu i teie manaˈo. Te parau nei ratou e te faahohoˈa ra te “abuso” aore ra te “apoo aita e hopea” (KJ) i te fenua faaanohia. Mai te reira mau anei? Te parauhia ra i roto i te Apokalupo 12:7-9, 12 e ua “hurihia” o Satani i rapae i te mau raˈi i nia iho i te fenua, e rahi atura te mau ati o te taata. No reira, ia parau te Apokalupo 20:3 e e ‘hurihia’ o Satani “i raro i te abuso,” e ere roa ˈtu ïa te auraa e ua tapeahia o ˈna i te vahi tei reira aˈena oia, ei varua itea-ore-hia e te mata, oia hoi na te hiti o te fenua. I te tupuraa mau, e tiavaruhia o ˈna i te hoê vahi atea roa o te fenua “ia ore oia ia haavare faahou i te mau fenua, e ia hope roa taua na matahiti hoê tausani ra.” A tapao na e i te hopea o na tausani matahiti, ia au i te Apokalupo 20:3, o Satani, eiaha râ te mau nunaa, o te tuuhia mai roto mai i te abuso. I tera taime, e vai aˈena ïa i nia i te fenua nei te mau taata no roto mai i teie mau nunaa i mutaa ihora.
Te faahitihia ra i te tahi taime te Isaia 24:1-6 e Ieremia 4:23-29 no te haapapu i teie manaˈo. Te parau ra oia e: “Inaha, te haapau nei Iehova i te fenua, e ia pau roa . . . E hurepaapaa roa te fenua, e ia ino roa; o ta Iehova hoi teie parau.” “Hiˈo atura vau i te fenua, e inaha! te vai uruuru noa ra e te ano! . . . Hiˈo ihora vau, e inaha! aore e taata . . . Te na ô maira hoi Iehova, E riro te fenua atoa i te ano . . . E hope te mau oire atoa ra i te faaruehia, e aore roa e taata e parahi i roto.” Eaha te auraa o teie mau parau tohu? Ua tupu matamua te reira i Ierusalema e i nia i te fenua o Iuda. No te faatupu i ta ˈna mau haavaraa, ua faatia o Iehova e ia haru te feia no Babulonia i te fenua. I te pae hopea, ua vai ano e aita e taata faahou. (Hiˈo Ieremia 36:29.) I tera râ tau, aita te Atua i faaore i te mau taata i nia i te fenua taatoa, e eita oia e na reira i teie mahana. (Hiˈo i te mau api 135-138, i te tumu parau “Fenua” e te tumu parau “Raˈi.”) Teie râ, e haamou taatoa o Iehova ia Ierusalema taiva no teie tau, te Amuiraa faaroo Kerisetiano, o te faaino ra i to ˈna iˈoa na roto i to ˈna haerea paieti ore, e te toea o te faanahonahoraa ite-mata-hia a Satani.
I te roaraa o te Faatereraa Tausani Matahiti a te Mesia e i te taime e vai ai o Satani i roto i te abuso, e faarirohia te fenua tei ore roa i vai ano noa ei paradaiso. (Hiˈo i te tumu parau “Paradaiso.”)