Tahutahu
Auraa: Tiaturiraa e e ora te hoê tuhaa varua o te taata i te poheraa o te tino e e nehenehe oia e paraparau i te feia ora, na roto iho â râ i te arai o te hoê taata taura. Ua papu ia vetahi e e varua to roto i te taoˈa materia atoa aore ra te tupuraa natura atoa. Te peu a te tahuˈa, o te faaohiparaa ïa i te hoê mana ta te pae rahi e parau nei e no ǒ mai oia i te mau varua iino. Te opani etaeta ra te Bibilia i te mau peu tahutahu huru rau atoa.
E nehenehe mau anei te hoê taata e paraparau i te “varua” o te hoê taata pohe herehia e ana?
Koh. 9:5, 6, 10: “Ua ite te feia e ora nei, e pohe ratou, aita râ a te feia i pohe ra e parau itea . . . To ratou aroha e to ratou riri, e to ratou feii, ua mou anaˈe ïa; aita hoi a ratou e tufaa e a muri noa ˈtu i te mau mea atoa e ravehia i raro aˈe i te mahana nei. O tei itea ia oe ta to rima e rave ra, a rave ma to puai atoa ra; aore hoi e ohipa, aore e imiraa, aore hoi e ite, aore hoi e paari, i te apoo ta oe e haere na.”
Ezek. 18:4, 20; MN: “O [te nephe] tei rave i te hara ra, o te pohe ïa.” (E ere ïa te nephe i te hoê mea o te ora mai ia pohe te tino e ta te feia ora e nehenehe e paraparau atu i muri iho.)
Sal. 146:4: “Te reva nei hoi to ˈna varua, te hoˈi nei oia i to ˈna ra repo; mou roa ˈtura ta ˈna i opua i taua mahana ra.” (Ia parauhia e “te reva nei” te varua i rapaeau i te tino, te auraa noa ïa e e pohe roa te puai ohipa. No reira, ia pohe te hoê taata, eita to ˈna varua e ora noa i raro aˈe i te hoê huru itea-ore-hia o te nehenehe e manaˈo e e faatupu i te mau opuaraa ma te tino ore. E ere i te hoê mea ta te feia ora e nehenehe e paraparau atu ia pohe te taata.)
Hiˈo atoa i te mau api 313, 314, i te tumu parau “Pohe.”
Aita anei te Bibilia e faaite ra e ua paraparau te arii ra o Saula i te peropheta Samuela i muri aˈe i to ˈna poheraa?
Tei roto te faatiaraa o teie tupuraa i te Samuela 1, 28:3-20. Ia au i te mau irava 13, 14, aita o Saula i ite mata roa ia Samuela, ia au râ i te faataaraa a te vahine taura, ua faaoti oia e o te peropheta iho â oia. Ua hinaaro mau o Saula e tiaturi e o Samuela iho â e ua haavarehia ïa oia. Te haapapu ra te irava 3 e ua pohe te peropheta e ua hunahia oia. Te faataa maitai ra te mau irava ta tatou i hiˈopoa i nia ˈtu e aita hoê noa ˈˈe mea i roto ia Samuela o tei nehenehe e paraparau ia Saula mai te hoê ao ê atu. Te reo o te faahua parau ra e o Samuela oia, no te hoê varua haavare ïa.
O vai mau ta te feia e tutava ra i te paraparau i te feia pohe, e tauaparau ra?
Ua faataa-maitai-hia te parau mau no nia i te huru o te feia pohe i roto i te Bibilia. O vai tei tamata i te haavare i nau taata matamua no nia i te pohe? Ua patoi o Satani i te faaararaa a te Atua e e faatupu te faaroo ore i te pohe. (Gen. 3:4; Apo. 12:9) Papu maitai, i te pae hopea ua pohe iho â te taata, mai ta te Atua i parau. Inaha, o vai tei haavare e eita te taata e pohe mau e e ora mai te hoê tuhaa varua ia pohe to ˈna tino? Tera te huru haavare ta Satani e nehenehe e faaohipa, ta Iesu i parau, te ‘metua no te haavare.’ (Ioa. 8:44; hiˈo atoa Tesalonia 2, 2:9, 10.) Aita te tiaturiraa e e ora te feia pohe i roto i te hoê ao ê atu e e nehenehe tatou e paraparau atu ia ratou, i haamaitai i te huitaata. Area râ, te faataa ra te Apokalupo 18:23 e “ua vare te mau fenua atoa” i te mau ohipa tahutahu a Babulonia Rahi. Ua riro te ‘paraparauraa i te feia pohe’ ei haavare mau o te nehenehe e taai i te taata i te mau demoni (te mau melahi o tei orure ma te miimii i te Atua), e faaroo pinepine oia i te mau reo au ore e e haapeapeahia oia e te mau varua iino.
Mea atâta anei ia imi i te faaoraraa aore ra te paruru na roto i te mau ravea tahutahu?
Gal. 5:19-21: “E teie nei, o ta te tino e rave nei, ua itea ïa, oia hoi te faaturi, te poreneia, te mau peu faufau ra, te taiata, te haamori idolo, te tahutahu . . . O ta ˈu e faaite atea noa ˈtu ia outou i teie nei, mai ta ˈu â hoi i faaite ia outou i mutaa ihora, e te feia e rave i te reira ra mau peu, e ore ratou e parahi i te basileia o te Atua ra.” (Ia fariu atu te hoê taata i nia i te peu tahutahu, te tiaturi ra ïa oia i te haavare a te Diabolo no nia i te pohe; te ani ra oia i te aˈoraa i te feia e imi nei i te turu a Satani e a ta ˈna mau demoni. Te faataa ra oia ia ˈna iho ei enemi no te Atua ra o Iehova. Maoti i te tauturu-mau-hia, e roohia te taata atoa e tamau noa i nia i taua eˈa ra, i te mauiui vai maoro.)
Luka 9:24: “O tei hinaaro i te tapea i to ˈna ora, ua ere ïa i te ora: e o tei tia ia ˈna i te tuu i to ˈna ora ia ˈu nei [no te mea e pǐpǐ oia na Iesu Mesia], e ora ïa to ˈna.” (Ia ofati te hoê taata ma te hinaaro mau i te mau faaueraa papu maitai o te Parau a te Atua no te faaora i to ˈna ora no teie nei, e erehia o ˈna i te tiaturiraa o te ora mure ore. Auê ïa haerea maamaa e!)
Kor. 2, 11:14, 15: “O Satani hoi tei faahua melahi atoa ia ˈna iho no te maramarama. E ere hoi i te mea maere rahi, ia faahua tavini tana mau tavini no te parau-tia.” (No reira, eiaha tatou ia vare i te mau ravea tahutahu e au ra e te horoa ra te reira i te mau haamaitairaa poto.)
Hiˈo atoa i te mau api 105-109, i te tumu parau “Faaoraraa maˈi.”
Mea paari anei ia fariu atu i nia i te mau ravea tahutahu no te faataa i te tau no a muri aˈe aore ra no te haamanuïa i te hoê opuaraa?
Isa. 8:19: “Ia parau mai ratou ia outou e, E imi tia i te taura e te hiˈohiˈo; i te feia tei roto te parauraa ra, o tei mutamuta ra; eiaha te taata e imi i to ratou iho Atua?”
Lev. 19:31: “Eiaha outou e haapao i te feia varua ino ra, e eiaha e imi i te taata hiˈohiˈo ia viivii outou i te reira: o vau o to outou Atua ra o Iehova.”
Arii 2, 21:6: “Ua haapao hoi [te arii ra o Manase] i te ata, e te hiˈo, e te varua ino, e te idone: e hamani ino rahi to ˈna i te aro o Iehova, ia riri oia.” (Inaha, ua titau teie mau ohipa tahutahu i te tauturu a Satani e a ta ˈna mau demoni. Eiaha ïa e maere e e mea “ino rahi” te reira “i te aro o Iehova” o tei faautua ino mau ia Manase no te reira. I to te arii râ tatarahaparaa e i to ˈna haapaeraa i teie mau ohipa iino, ua haamaitai o Iehova ia ˈna.)
Eaha te ino ia apiti atu i roto i te hoê hauti taaihia i te hoê peu hiˈohiˈo aore ra ia imi i te auraa o te hoê mea e au i te hoê tohu maitai?
Deut. 18:10-12: “Eiaha roa te hoê i roto ia outou . . . ei pifao, e te hiˈo ata, e tei imi i te tapao, e te hiˈohiˈo, e te hebere, e te feia imi i te varua ino, e te taura, e te feia uiui i tei pohe ra. O te feia atoa hoi i rave i te reira ra mau peu, e feia faufau ïa na Iehova.” (Te imi ra te peu hiˈohiˈo i te ite i te mea i hunahia aore ra i te tohu i te mau tupuraa, eiaha na roto i te mau maimiraa, na roto râ i te tatararaa i te mau tohu aore ra te mau mana tei hau aˈe i te natura. Te opani ra Iehova i ta ˈna mau tavini ia rave i taua mau peu ra. No te aha? No te mea ua riro te reira ei titauraa no te paraparau i te mau varua viivii, aore ra te mau demoni, aore ra no te auraro ia ratou. E haerea taiva rahi te reira i mua ia Iehova.)
Ohi. 16:16-18: “E te haere atura matou i te pureraa, ua farerei maira ia matou te hoê potii varua tairoiro, e taoˈa rahi ta to ˈna ra mau fatu i noaa ia ˈna i te tairoiro.” (Papu maitai e eita e tia i te mau hoa atoa o te parau-tia ia haere e farerei i taua pu haamaramaramaraa ra, ma te papu anei aore ra ma te hauti noa. I te mea e ua fiu roa o Paulo i ta ˈna mau tuô, ua faaue oia i te varua ia haere i rapaeau ia ˈna.)
E nehenehe anei te mau varua iino e rave i te hoê tino taata?
I te tau o Noa, ua rave iho â te mau melahi faaroo ore i te tino taata. Ua faaipoipo atoa ratou e ua fanau i te tamarii. (Gen. 6:1-4) Teie râ, i te Diluvi, ua tia ia ratou ia hoˈi atu i roto i te mau ao varua. No nia ia ratou, te parau ra te Iuda 6 e: “E te mau melahi atoa o tei ore i haapao i to ratou iho toroa ra, faarue ihora râ i to ratou parahiraa, o tei tapeahia ïa e ana i te fifi matara ore i raro aˈe i te pouri, e tae noa ˈtu i te haavaraa i te mahana rahi ra.” Aita noa te Atua i tatara i ta ratou mau haamaitairaa taa ê tahito i nia i te raˈi e i huri atu ia ratou i roto i te pouri taotao ia faaauhia i ta ˈna mau opuaraa, ua taotia râ oia ia ratou, te auraa ïa o te parau ra fifi. Eaha ta ˈna e opani ra ia ratou? Oia hoi, te raveraa i te mau tino iˈo ia nehenehe ratou e taati i te pae tino e te mau vahine, mai ta ratou i rave na mua ˈˈe i te Diluvi. Te faaite ra te Bibilia e e tae roa ˈtu i te senekele matamua T.T. ua rave te mau melahi haapao maitai i te tino taata, ei afai parau a te Atua, no te amo i ta ratou hopoia. I muri aˈe râ i te Diluvi, ua erehia i teie mau melahi o tei faaohipa hape i ta ratou mau ô i te nehenehe-faahou-raa e rave i te hoê tino taata.
Mea tano râ ia tapao e e nehenehe te mau demoni e horoa i te mau orama i te mau taata, e e nehenehe e manaˈohia e te ite ra ratou i te mea mau. I to te Diabolo faahemaraa ia Iesu, ua faaohipa oia i teie mau ravea no te faaite atu ia ˈna i “te mau basileia atoa i te ao nei e to ratou hinuhinu.”—Mat. 4:8.
Nafea te hoê taata ia tiamâ mai i te mana o te peu tahutahu?
Mas. 18:10: “Te iˈoa o Iehova ra, e pare etaeta ïa; te horo nei te parau-tia i reira e ua ora ihora.” (E ere ïa te auraa e ua riro te iˈoa o Iehova ei taˈo tahutahu o te paruru i te ino. To ˈna “iˈoa” o Iehova o to ˈna ïa Ihotaata. E paruruhia tatou ia noaa ia tatou te ite no nia ia ˈna e ia tiaturi taatoa tatou ia ˈna, ia auraro tatou i ta ˈna faatereraa e ia faaroo tatou i ta ˈna mau faaueraa. Ia na reira tatou, ia tiaoro tatou i ta ˈna tauturu ma te faaohipa i to ˈna iho iˈoa, e paruru oia ia tatou mai ta ta ˈna Parau e tǎpǔ ra.)
Mat. 6:9-13: “E na ô outou ia pure: . . . Eiaha e faarue ia matou ia roohia-noa-hia e te ati, e faaora râ ia matou i te ino.” E tia atoa ia “tamau uˈana maite â i te pure.” (Roma 12:12) (Te faaroo ra te Atua i te mau pure a te feia e hinaaro mau ra e ite i te parau mau e e haamori ia ˈna ia au i to ˈna hinaaro.)
Kor. 1, 10:21: “Eita e tia ia outou ia amu i te amuraa a te Fatu [Iehova] ra, e te amuraa a te mau demoni.” (E tia i te feia e imi ra i te auhoaraa o Iehova e ta ˈna paruru ia faaea i te apiti atu i roto i te mau putuputuraa tahutahu. Ia au i te hiˈoraa horoahia i roto i te Ohipa 19:19, mea faufaa atoa ia haamou i te taoˈa atoa e vai ra ia tatou e taai ra e te peu tahutahu aore ra ia faarue i te reira ma te tano.)
Iak. 4:7: “E tena na, e auraro atu outou i te Atua. E patoi atu i te Diabolo, e na ˈna e maue ê atu.” (No te rave i te reira, a tutava maite i te haapii i te hinaaro o te Atua e i te faaohipa i te reira i roto i to oe oraraa. A tauturu ai to oe here i te Atua eiaha ia mǎtaˈu i te taata, a patoi ma te papu i te apiti atu i roto i te mau peu tahutahu aore ra i te haapao i te mau ture haamauhia e te hoê taata tahutahu.)
A ahu i “te haana tamaˈi atoa a te Atua” faataahia i roto i te Ephesia 6:10-18 e a ara maite ia vai maitai noa to ˈna mau tuhaa atoa.