VAIRAA PAPAI NATIRARA Watchtower
Watchtower
VAIRAA PAPAI NATIRARA
Tahiti
ǎ,ě,ǐ,ǒ,ǔ,ˈ
  • ǎ
  • ě
  • ǐ
  • ǒ
  • ǔ
  • ˈ
  • BIBILIA
  • PAPAI
  • PUTUPUTURAA
  • rs api 58-63
  • Babulonia Rahi

Aita e video no teie tuhaa.

Eiaha e inoino, te vai ra te tahi fifi e te video.

  • Babulonia Rahi
  • Haaferuriraa i nia i te mau Papai
  • Papai tei tuea
  • O vai o Babulonia rahi?
    Te pahono ra te Bibilia
  • Babulonia Rahi — To ˈna toparaa e to ˈna haavaraahia
    Te Pare Tiairaa te faaite ra i te Basileia o Iehova 1989
  • Te faaanoraahia te oire rahi
    Apokalupo—Tatararaa hopea
  • Ua tae i “te hora faautuaraa”
    E ara!
Ite hau atu â
Haaferuriraa i nia i te mau Papai
rs api 58-63

Babulonia Rahi

Auraa: Te hau emepera o te mau haapaoraa hape na te ao nei, tei roto te mau haapaoraa atoa aita ta ratou mau haapiiraa e ta ratou mau peu e tuea ra e te haamoriraa viivii ore a Iehova, te Atua mau hoê ra. Ua haamata te haamoriraa hape i Babela (tei mairihia i muri iho i te iˈoa ra Babulonia), i muri noa ˈˈe i te Diluvi. (Gen. 10:8-10; 11:4-9) I muri aˈe, ua purara mǎrû noa te mau tiaturiraa e te mau peu a te haapaoraa no Babulonia na te mau fenua e rave rahi. No reira, ua tano maitai ïa te iˈoa Babulonia Rahi i nia i te mau haapaoraa hape ravehia i roto i to ratou taatoaraa.

Nafea tatou e ite ai o vai o Babulonia Rahi, te oire e faahitihia ra i roto i te buka Apokalupo?

E ere ïa te oire tahito no Babulonia. Ua papaihia te Apokalupo i te hopea o te senekele matamua T.T. e te faataa ra oia i te mau ohipa o te tupu e tae roa mai i to tatou nei tau. Te faaite ra The Encyclopedia Americana e: “Ua haruhia te oire [Babulonia] e to Peresia i raro aˈe i te aratairaa a Kuro Rahi i te matahiti 539 H.T.T. I muri iho, ua opua aˈera o Alexandre le Grand e faariro ia ˈna ei oire pu no ta ˈna hau emepera no te pae hitia o te râ, tera râ, i muri aˈe i to ˈna poheraa, ua ere-mǎrû-hia ˈtura oia i to ˈna tiaraa faufaa.” (1956, Buka III, api 7) I teie mahana, te vai noa nei te mau toetoea ano o taua oire ra.

Ia au i te faataiperaa a te Apokalupo, te faahohoˈahia ra o Babulonia Rahi i te hoê “oire rahi,” te hoê “hau” e mana ra i nia i te tahi atu mau arii. (Apo. 17:18) Mai te hoê oire, e rave rahi faanahonahoraa i roto ia ˈna, e mai te hoê hau o te faatere ra i nia i te tahi atu mau arii, e mana to ˈna na te ao atoa nei. Ia au i te faataaraa e horoahia maira, te atuatu nei oia i te mau taairaa e te mau tia politita e te tauturu rahi nei oia i te feia hoo taoˈa ia haaputu i te mau faufaa; oia atoa iho te toru o te tuhaa o tei riro ei “parahiraa demoni” e o te hamani ino nei i ‘te mau peropheta e te feia moˈa.’—Apo. 18:2, 9-17, 24.

Ua tui te roo o Babulonia tahito no ta ˈna haapaoraa e to ˈna haavahavaharaa ia Iehova

Gen. 10:8-10: “E taata rahi haharu hoi [o Nimeroda] i mua i te aro o Iehova. . . . E te tupuraa o to ˈna ra basileia, o Babela ïa [tei mairihia i muri iho i te iˈoa ra o Babulonia].”

Dan. 5:22, 23: “E o oe hoi [o Belesazara, arii no Babulonia] . . . ua faateitei râ oe ia oe iho i te Fatu o te raˈi ra; . . . e ua haamaitai oe i te mau atua ario, e te auro, e te veo, e te auri, e te raau, e te ofai, e te ore e tia ia hiˈo, aore hoi i faaroo, aore hoi i ite: e te Atua tei roto i tana rima to aho, e o te tia ia faaau noa ˈtu i to oe atoa ra mau haerea ia ˈna, aita oe i faateitei ia ˈna.”

Te faatia ra te hoê tapaopaoraa tahito papai cunéiforme e i vai na i Babulonia “e 53 hiero no te mau atua rarahi, e 55 fare pure iti a Mardouk, e 300 fare pure na te mau atua o te fenua, e 600 na te mau atua o te raˈi, 180 fata na te ruahine ra o Ishtar, 180 na te mau atua ra o Nergal e o Adad, e 12 na te tahi atu mau atua.”—Faahitiraa no roto i te buka La Bible arrachée aux sables (Paris, 1962) a W. Keller, api 256.

Teie ta The Encyclopedia Americana e faaite ra: “Tei raro aˈe te nunaa no Sumer [e tuhaa hoi o Sumer no te fenua Babulonia] i te faatereraa a te mau tahuˈa. Ei upoo o te Hau, te vai ra te lugal (oia hoi ‘te taata rahi’) aore ra te tia o te mau atua.”—(1977), Buka 3, api 9.

E nehenehe atura ïa e faaoti e e tano te parau ra Babulonia Rahi i roto i te Apokalupo i te hoê faanahoraa faaroo. I te mea e te faaauhia ra oia i te hoê oire aore ra i te hoê hau emepera, aita oia e faataa ra i te hoê anaˈe pǔpǔ haapaoraa, i te mau haapaoraa atoa râ o te patoi ra ia Iehova, te Atua mau.

Te itehia ra te mau tiaturiraa e te mau peu faaroo a Babulonia tahito i roto i te mau haapaoraa na te ao atoa nei

“Ua roohia o Aiphiti, o Peresia e o Heleni i te mana o te haapaoraa no Babulonia . . . I te mea e te farii ra e rave rahi feia ite i te anoiraa rahi o te mau tuhaa no te mau pae ati Sema i roto i te mau aai Heleni tahito e i roto i te mau haamoriraa Heleni, aita ïa e faufaa faahou ia tataˈu rahi. I nia i te hoê faito rahi, no Babulonia mai iho â râ teie mau tuhaa no te mau pae ati Sema ma.”—The Religion of Babylonia and Assyria (Boston, 1898) a M. Jastrow, Jr., mau api 699, 700.

To ˈna mau atua: E haamori na to Babulonia i te mau atua toru tahi; e faahohoˈa na vetahi o to ratou mau atua i te mau puai taa ê o te natura aore ra e manaˈohia na e e mana taa ê to ratou i nia i te mau ohipa a te taata nei. (Babylonian and Assyrian Religion, Norman, Hau Amui, 1963, a S. H. Hooke, mau api 14-40) “Te toru tahi a Platon, tei riro noa hoi ei faatanoraa, ei faanahoraa apî, o te mau toru tahi tahito aˈe a te mau nunaa na mua ˈtu, o te hoê ïa toru tahi philosopho, e au i te feruriraa, oia hoi te toru tahi o te mau ateributi o tei horoa mai i na melo tootoru aore ra te mau taata atua e haapiihia ra e te mau ekalesia Kerisetiano. . . . Te itehia ra teie tatararaa o te atua toru tahi a te philosopho Heleni ra o [Platon] . . . i roto i te mau haapaoraa [etene] tahito atoa.”—Nouveau dictionnaire universel (Paris, 1865-1870), neneihia e M. Lachâtre, Buka 2, api 1467.

Te faaohiparaa i te mau hohoˈa: “[I roto i te haapaoraa no Mesopotamia], e tuhaa faufaa roa to te hohoˈa faaroo i roto i te haamoriraa, ta te huiraatira aore ra ta te taata taitahi, mai te haapapuhia ra e te rahiraa hohoˈa mâmâ o taua mau idolo ra. Na mua roa, e tiaturihia na e tei roto te atua i te hohoˈa mai te peu e te vai ra i nia iho te tahi o to ˈna mau huru aore ra te tahi o ta ˈna mau faaunaunaraa, e e faaturahia na oia mai tei au.”—Ancient Mesopotamia—Portrait of a Dead Civilization (Chicago, 1964) a A. L. Oppenheim, api 184.

Te mau tiaturiraa no nia i te pohe: “[I Babulonia], aita te nunaa e te mau tia haapaoraa i tiaturi e e nehenehe te mea i ora mai e pohe roa i te hoê mahana. Ua faariro ratou i te pohe mai te uputa e tomo atu ai i roto i te tahi atu huru oraraa.”—The Religion of Babylonia and Assyria, api 556.

Te tiaraa autahuˈa: “Ua riro te faataa-ê-raa i te mau tahuˈa e te feia faaroo ei tapao o teie haapaoraa [Babulonia].”—Encyclopædia Britannica (1948), Buka 2, api 861.

Te peu hiˈo fetia, te hiˈohiˈo, te tahutahu e te peu a te tahuˈa tahutahu: Ua papai te taata tuatapapa ra o A. H. Sayce e: “[I roto i] te haapaoraa no Babulonia tahito . . . e manaˈohia na e e zi aore ra e varua to te taoˈa aore ra to te puai o te natura taitahi, e e mana to te Shaman, aore ra tahuˈa, i nia iho na roto i ta ˈna mau tatairaa demoni.” (The History of Nations, New York, 1928, Buka I, api 96) “Ua haere roa to Kaladaio [to Babulonia] i mua i te pae no te tuatapaparaa i te ao o te reva maoti to ratou tutavaraa i te tohu i te tau a muri aˈe na roto i te mau fetia. Te parau nei tatou i teie peu te ‘hiˈo fetia.’”—The Dawn of Civilization and Life in the Ancient East (Chicago, 1938) a R. M. Engberg, api 230.

Ua faaauhia o Babulonia Rahi i te hoê vahine faaturi viivii e oraraa moni rahi faufau to ˈna

Apo. 17:1-5: “A haere mai na i ǒ nei; e faaite au ia oe i te utua a te vahine faaturi rahi, o tei parahi i nia iho i te pape e rave rahi [o te mau nunaa]; o tei faaturihia e te hui arii [te mau tia politita] o te ao nei; e o tei taero to te ao nei i te uaina ra o ta ˈna ra faaturi. . . . E iˈoa tei papaihia i nia iho i to ˈna rae, e mea aro, o Babulonia Rahi, o te metua vahine o te mau faaturi, e no te mau mea faufau o te ao nei.” Te parau faahou ra te Apokalupo 18:7 e “e mai ia ˈna i faaahaaha ia ˈna iho, e ua parahi ma te faatate rahi.”

E ere anei i te parau mau e e mea pinepine ua afaro maitai te mau faanahonahoraa faaroo rarahi e te mau tia politita no te vahi i te mana e te mau faufaa, noa ˈtu e e mauiui te huiraatira? Oia atoa, aita anei te mau pǔpǔ ekalesiatiko e parahi nei i nia i te mau tiaraa teitei, e ora ra ma te moni rahi, noa ˈtu e e haaveve te reira e rave rahi o te feia e tia hoi ia ratou ia tavini atu?

No te aha e nehenehe ai e parau e no roto atoa te mau haapaoraa e faahua Kerisetiano nei ia Babulonia Rahi mai te mau haapaoraa o tei ore i ite i te Atua o te Bibilia?

Iak. 4:4: “E te mau faaturi vahine, aore outou i ite e, o te hinaaro i teie nei ao, o taua au ore ïa i te Atua ra? E teie nei, o tei titau e ei taua oia no teie nei ao, ua taa maite ïa oia, e e enemi ïa no te Atua.” (Noa ˈtu e ua ite teie mau haapaoraa eaha ta te Bibilia e haapii ra no nia i te Atua, ia maiti ratou i te faahoa ˈtu e teie nei ao e e pee i to ˈna mau eˈa, e riro ïa ratou ei enemi no te Atua.)

Kor. 2, 4:4; 11:14, 15: “Oia te feia i haapourihia to ratou aau faaroo ore e te atua o teie nei ao ra, ia ore te maramarama o te evanelia hanahana o te Mesia, o te hohoˈa o te Atua ra, ia anaana mai i roto ia ratou.” “O Satani hoi tei faahua melahi atoa ia ˈna iho no te maramarama. E ere hoi i te mea maere rahi, ia faahua tavini tana mau tavini no te parau-tia; e faaauhia to ratou hopea i ta ratou ohipa.” (Te feia atoa o te ore e haamori nei i te Atua mau mai ta ˈna e titau ra, noa ˈtu e e faahua Kerisetiano ratou, te haamori nei ïa ratou i to ˈna enemi matamua, te Diabolo. Hiˈo atoa Korinetia 1, 10:20.)

Mat. 7:21-23: “E ore te feia e parau mai ia ˈu ra [ia Iesu Mesia] e, E te Fatu, e te Fatu, e hope paatoa i te tae i te basileia ra o te ao, o te taata râ i haapao i te hinaaro o tau Metua i te ao ra. E rave rahi te parau mai ia ˈu ia tae i taua mahana ra, E te Fatu, e te Fatu, e ere anei ua haapii matou ma to oe iˈoa, e ua tatai i te mau demoni i to oe iˈoa, e ua rave i te semeio e rave rahi i to oe iˈoa? O ta ˈu ïa e parau atu, Aita roâ vau i ite ia outou. E haere ê atu outou, e te feia rave parau ino.”

No te aha e mea ru ia haere mai i rapae ia Babulonia Rahi?

Apo. 18:4: “A haere ê mai na outou i rapae, e au mau taata e, ia ore outou ia riro ei rave atoa i ta ˈna ra mau hara, ia ore outou ia pohe atoa i to ˈna ra mau pohe.”

Apo. 18:21: “Ua rave ihora te hoê melahi puai i te tahi ofai rahi mai te ofai mule te huru, e ua taora taue atura i raro i te tai, na ô aˈera, Mai te reira atoa te oire rahi ra o Babulonia i te huri-uˈana-hia i raro, e e ore roa e itea-faahou-hia ˈtu.”

Luka 21:36: “E ara outou, tamau maite â i te pure, ia au ia outou te ora i teie nei mau mea iino e fatata mai nei, e ia tia maite outou i mua i te aro o te Tamaiti a te taata nei.”

Eaha ïa no te mau taata no tahito ra o tei ore i ite i te mau parau mau Bibilia, o tei ora e o tei pohe i roto ia Babulonia Rahi?

Ohi. 17:30: “Aita ˈtura te Atua i haapao i taua mau anotau ite ore ra, teie nei râ, te aˈo mai nei oia i te taata atoa e tatarahapa, eiaha ei vahi toe.”

Ohi. 24:15: “E tia-faahou-raa to tei pohe, te feia parau-tia e te feia parau-tia ore.” (O vai ma “te feia parau-tia ore” o te faatiahia mai, na te Atua ïa e faaoti i te reira.)

Ioba 34:12; MN: “E ore mau te Atua e rave i te parau ino, e ore hoi te Puaihope e ruri ê i te [haavaraa] ra.”

    Papai reo Tahiti (1985-2026)
    Haere i rapae
    Haere i nia
    • Tahiti
    • Hapono
    • Ta oe e hinaaro
    • Copyright © 2026 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Parau no te faaohiparaa
    • Eita e puharahia
    • Maiti eaha te ore e puhara
    • JW.ORG
    • Haere i nia
    Hapono