VAIRAA PAPAI NATIRARA Watchtower
Watchtower
VAIRAA PAPAI NATIRARA
Tahiti
ǎ,ě,ǐ,ǒ,ǔ,ˈ
  • ǎ
  • ě
  • ǐ
  • ǒ
  • ǔ
  • ˈ
  • BIBILIA
  • PAPAI
  • PUTUPUTURAA
  • rs api 63-67
  • Bapetizoraa

Aita e video no teie tuhaa.

Eiaha e inoino, te vai ra te tahi fifi e te video.

  • Bapetizoraa
  • Haaferuriraa i nia i te mau Papai
  • Papai tei tuea
  • Te auraa o to outou bapetizoraa
    Tahoêhia i roto i te haamoriraa o te Atua mau hoê roa
  • Eaha te bapetizoraa?
    Te pahono ra te Bibilia
  • Eaha te mea e tapea ra ia outou ia bapetizo ia outou?
    Te Pare Tiairaa te faaite ra i te Basileia o Iehova 1989
  • No te aha e farii ai i te bapetizoraa?
    Te Pare Tiairaa e faaite ra i te Basileia o Iehova 2002
Ite hau atu â
Haaferuriraa i nia i te mau Papai
rs api 63-67

Bapetizoraa

Auraa: No roto mai te ihoparau “bapetizo” i te parau Heleni ra ba·ptiʹzein oia hoi te auraa “e taumi i raro, e hopu i raro, e tapoˈi i te pape.” (Dictionnaire grec-français a A. Bailly) Te faaite ra te Kerisetiano o te bapetizohia ra i roto i te pape i mua i te taata e ua pûpû oia ia ˈna, na roto i te arai o Iesu Mesia, no te rave taatoa e ma te faaherehere ore i te hinaaro o Iehova. Te faahiti ra te mau Papai i te mau huru bapetizoraa ê atu: ta Ioane, te bapetizoraa i te varua moˈa, te bapetizoraa i te auahi, no te faahiti noa i te reira.

E tia anei i te feia o te tiaturi mau ra i te Parau a te Atua ia haamarirau i te bapetizo ia ratou?

Mat. 28:19, 20: “E teie nei, e haere outou e faariro i te mau fenua atoa ei pǐpǐ, a bapetizo atu ai ia ratou i roto i te iˈoa o te Metua, e no te Tamaiti, e no te [varua moˈa]; ma te haapii atu ia ratou i te haapao i te mau mea atoa ta ˈu i parau atu ia outou na.”

Ohi. 2:41: “E te feia atoa i farii maite i ta ˈna ra parau, bapetizohia ihora ïa.”

Ohi. 8:12: “Ia faaroo râ ratou ia Philipa i te parauraa i te parau maitai o te basileia o te Atua, e te iˈoa hoi o Iesu Mesia, bapetizohia ihora hoi ratou te tane e te vahine atoa.”

Ohi. 8:36-38: “E te haere ra raua na te aratia ra, e tae atura raua i te hoê pape, ua parau maira te eunuka [Etiopia], Inaha teie e pape, eaha te mea e ore e tia ˈi ia bapetizo ia ˈu? . . . Ua parau atura oia i taua pereoo ra e faaea . . . e bapetizo atura [Philipa] ia ˈna.”

E ravehia anei te bapetizoraa Kerisetiano na roto i te pîpîraa i te pape aore ra te faahopuraa i raro i te pape?

Mar. 1:9, 10: “Ua . . . bapetizohia ihora [“faahopuhia i raro i te pape,” GL, Ch] [Iesu] e Ioane i Ioridana. E tei te haerea mai oia i nia mai te pape maira, ite aˈera oia i te raˈi i te haearaa.”

Ohi. 8:38: “Haere atura raua i raro i te pape, o Philipa e te eunuka atoa ra, e bapetizo atura oia ia ˈna [“faahopu atura ia ˈna i raro i te pape,” GL; “faahopu ia ˈna i raro i te pape,” Ch].”

Ua bapetizo anei te mau Kerisetiano matamua i te mau aiû?

Mat. 28:19: “E teie nei, e haere outou e faariro i te mau fenua atoa ei pǐpǐ, a bapetizo atu ai ia ratou.”

Ohi. 8:12: “Ia faaroo râ ratou ia Philipa . . . bapetizohia ihora hoi ratou te tane e te vahine atoa.”

I muri aˈe râ, ua papai o Origène (185-254 T.T.) e: “E peu matauhia e te ekalesia ia bapetizo atoa i te mau aiû fanau apî.” (Selections From the Commentaries and Homilies of Origen, Madras, Inidia; 1929, api 211) Ua haamana te hoê Apooraa no Carthage (area 252 T.T.) i teie peu.

Ua faaite te taata tuatapapa faaroo ra o Augustus Neander e: “E haere apipiti noa na te faaroo e te bapetizoraa. Eita ïa e ore e . . . aita te bapetizoraa i te aiû i matauhia i taua tau ra [i te senekele matamua]. . . . I te mea e ua fariihia te reira no te taime matamua ei tutuu na te mau aposetolo i te senekele toru ra, te patoi ra ïa te reira maoti hoi i te turu i te manaˈo e no ǒ mai oia i te mau aposetolo ra.”—History of the Planting and Training of the Christian Church by the Apostles (New York, 1864), api 162.

E faaore anei te bapetizoraa Kerisetiano i roto i te pape i te mau hara?

Ioa. 1, 1:7: “Ia haere râ tatou na te maramarama, mai ia ˈna i roto i te maramarama ra, . . . te mâ nei tatou i ta tatou mau hara atoa i te toto o ta ˈna Tamaiti, o Iesu Mesia ra.” (E ere atura ïa na te pape o te bapetizoraa, na te toto râ o Iesu e tamâ ia tatou i ta tatou mau hara.)

Mat. 3:11: “O vau nei [Ioane Bapetizo], te bapetizo nei ïa ia outou i te pape ia tatarahapa outou, oia râ o te haere mai i muri iho ia ˈu nei [o Iesu Mesia], e mana rahi to ˈna i to ˈu, e ore au e au ia hopoi i to ˈna tamaa.” (Te faaite ra te mau irava 5 e 6 e te Ohipa 13:24 e aita o Ioane i haere atu i te mau taata atoa ra, i te mau ati Iuda anaˈe râ. No te aha? No te mea ua ofati ratou i te faufaa o te Ture e ua titauhia e ia faaineinehia ratou no te farii i te Mesia.)

Ohi. 2:38: “E tatarahapa, e ia bapetizohia outou atoa i roto i te iˈoa o Iesu Mesia ia matara te hara.” (Na te bapetizoraa mau anei e haamatara i te hara? A haamanaˈo e ua faataehia teie mau parau i te mau ati Iuda e hopoia atoa ta ratou i roto i te poheraa o Iesu. [Hiˈo i te mau irava 22 e 23.] Eaha ïa ta to ratou bapetizoraa e haapapu? E te faaohipa ra ratou i teie nei i te faaroo ia Iesu, ma te faariro ia ˈna ei Mesia. I reira noa ta ratou mau hara e faaorehia ˈi. [Ohi. 4:12; 5:30, 31])

Ohi. 22:16: “A tia, ia bapetizohia oe, e horoi ê atu i ta oe mau hara i te tauraa ˈtu i te iˈoa o te Fatu.” (Hiˈo atoa Ohipa 10:43.)

O vai te bapetizohia i te varua moˈa?

Kor. 1, 1:2; 12:13, 27: “[Ia outou] tei haamoˈahia i roto i te Mesia ra ia Iesu, i haapaohia ei feia moˈa . . . I bapetizohia hoi tatou e te [v]arua hoê i roto i te tino hoê ra, te ati Iuda, e te Heleni, te tavini e te tiamâ, e ua faainuhia tatou i ta te [v]arua hoê ra. E teie nei, o te tino outou no te Mesia.” (Mai ta te Daniela 7:13, 14, 27 e faaite ra, e tufaa atoa ta te “feia moˈa” i roto i te Basileia a te Tamaiti a te taata, o Iesu Mesia.)

Ioa. 3:5: “Ia ore te taata ia fanau i te pape e te varua, e ore oia e ô i te basileia o te Atua ra.” (E ‘fanauhia’ te hoê taata ‘i te varua’ i te taime oia e bapetizohia ˈi i taua varua ra. Te faaite ra te Luka 12:32 e o te hoê anaˈe “nǎnǎ iti” te fanaˈo i teie haamaitairaa taa ê. Hiˈo atoa Apokalupo 14:1-3.)

E paraparau anei te feia atoa e bapetizohia i teie varua na roto i te mau reo ěê e e mana anei to ratou no te faaora i te maˈi?

Kor. 1, 12:13, 29, 30: “I bapetizohia hoi tatou e te [v]arua hoê i roto i te tino hoê ra . . . E aposetolo anaˈe anei? . . . e rave tapao anaˈe anei? Ua ite paatoa anei i te faaora maˈi? e parau paatoa anei i te parau ěê?”

Hiˈo atoa i te mau tumu parau “Faaoraraa maˈi” e “Reo ěê, Parauraa i te.”

Eaha te ‘bapetizoraa no te feia pohe’?

Kor. 1, 15:29: “Aore ra, eaha ihora te feia i bapetizohia no te feia i pohe ra, ia ore roa te feia i pohe ra ia tia faahou? eaha ihora ratou i bapetizohia ˈi no tei pohe ra?”

Te auraa o te parau na mua iˈoa Heleni ra hy·perʹ, iritihia i ǒ nei e te parau “no” ma te auraa e “i te parahiraa o,” oia atoa hoi “i nia,” “na nia i,” oia atoa râ “no” ma te auraa “no te tumu e,” e te vai ra ˈtu â. (A Greek-English Lexicon a Liddell e Scott) Eaha to ˈna auraa i roto i teie irava? Ua faaau anei o Paulo ia bapetizohia te feia ora i te parahiraa o te feia pohe o tei ore i bapetizohia?

Te tahi atu mau irava i reira anaˈe e faahitihia ˈi te parau o te pohe taaihia i te bapetizoraa, e tano ïa i te hoê bapetizoraa e ravehia i nia i te taata iho. Eita oia e bapetizohia i te parahiraa o te hoê taata pohe

Roma 6:3: “Aitâ outou i ite o tatou atoa tei bapetizohia i roto i te Mesia ra ia Iesu, ua bapetizohia ïa i roto i to ˈna ra pohe?” (Hiˈo atoa Mareko 10:38, 39.)

Kol. 2:12: “I tanu-atoa-hia outou [te mau melo e ora noa ra o te amuiraa no Kolosa] e oia atoa i te bapetizoraa ra, e i faatia-atoa-hia hoi i reira i te faaroo i te ravea puai rahi a te Atua, o tei faatia mai ia ˈna mai te pohe maira.”

Ua tano te huriraa a te “Traduction du monde nouveau” i te Korinetia 1, 15:29 ia au i te tarame e te tuea ra oia e na irava e piti na mua ˈtu

Kor. 1, 15:29; MN: “Aore ra, eaha ihora te feia [e bapetizohia ra no te riro ei feia pohe], ia ore roa te feia i pohe ra ia tia faahou? eaha ihora ratou i bapetizohia ˈi no [te riro ei feia pohe]?” (Ua bapetizohia ïa ratou aore ra ua faahopuhia ratou i raro i te hoê huru oraraa ma te vai taiva ore e tae noa ˈtu i te pohe, mai to te Mesia te huru, e i muri iho, e faatiahia mai ratou no te oraraa varua mai ia ˈna ra.)

Eaha te mau faahopearaa o te bapetizoraa i te auahi?

Luka 3:16, 17: “Na ˈna [Iesu Mesia] e bapetizo ia outou i . . . te auahi: tei to ˈna rima ta ˈna tahiri, e tamâ maite oia i tana papairaa sitona . . . Area te ota e tutui oia i te reira i te auahi pohe ore.” (E haamouraa mure ore teie.)

Mat. 13:49, 50; MN: “Oia atoa ia tae i te hopea o [te faanahoraa o te mau mea]; o te mau melahi te haere mai e haru i te feia parau ino no roto i te feia parau-tia, a huri atu ai i roto i te umu auahi ra.”

Luka 17:29, 30: “Ia tae râ i te mahana i faarue ai Lota i Sodoma, ua mairi maira te auahi e te gopheri no nia i te raˈi, hope roa aˈera ratou i te pohe. Oia atoa ia tae i te mahana e fa mai ai te Tamaiti a te taata nei.”

E mea taa ê i te bapetizoraa i te varua moˈa tei fanaˈohia e te mau pǐpǐ

Ohi. 1:5: “Ua bapetizo â hoi Ioane i te pape, e bapetizohia râ outou [te mau aposetolo haapao maitai a Iesu] i te [varua moˈa] i eie nei pue mahana.”

Ohi. 2:2-4: “E aore i mahia, o te haruru maira no nia mai i te raˈi mai te mataˈi rahi uˈana ra, i roa aˈera te fare i parahihia e ratou ra. Ua fa maira te arero maa ia ratou ra mai te ahi ra te huru, e faaea ihora i nia iho ia ratou atoa ra [aita râ i puohu e ia tapoˈi-roa-hia ratou], e î aˈera ratou atoa i te [varua moˈa], e ua parau ihora i te parau ěê, i ta te [v]arua i horoa mai i te parau ia ratou ra.”

    Papai reo Tahiti (1985-2026)
    Haere i rapae
    Haere i nia
    • Tahiti
    • Hapono
    • Ta oe e hinaaro
    • Copyright © 2026 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Parau no te faaohiparaa
    • Eita e puharahia
    • Maiti eaha te ore e puhara
    • JW.ORG
    • Haere i nia
    Hapono