VAIRAA PAPAI NATIRARA Watchtower
Watchtower
VAIRAA PAPAI NATIRARA
Tahiti
ǎ,ě,ǐ,ǒ,ǔ,ˈ
  • ǎ
  • ě
  • ǐ
  • ǒ
  • ǔ
  • ˈ
  • BIBILIA
  • PAPAI
  • PUTUPUTURAA
  • g98 8/10 api 7-10
  • Te hoê oraraa papu mure ore

Aita e video no teie tuhaa.

Eiaha e inoino, te vai ra te tahi fifi e te video.

  • Te hoê oraraa papu mure ore
  • A ara mai na! 1998
  • Upoo parau iti
  • Papai tei tuea
  • Te oreraa te oraraa papu
  • A tuu i te mau tumu parau pae varua i te parahiraa matamua
  • ‘A pii i to outou Atua ra ia Iehova’
  • Te parau-tia, te peapea ore e te oraraa papu
  • Te ino ore mau—I teie nei e a muri noa ˈtu
    Te Pare Tiairaa te faaite ra i te Basileia o Iehova 1996
  • Te imiraa i te hoê oraraa papu
    A ara mai na! 1998
  • Te huru aau hohonu panaˈonaˈo ore i teie nei—Te oraraa panaˈonaˈo ore e a muri noa ˈtu
    Te Pare Tiairaa e faaite ra i te Basileia o Iehova 2002
  • Te titau nei te ao i te hau e te ino ore
    Te ino ore no te ao atoa nei i raro aˈe i te Faatereraa a te ‘Tamaiti hui arii no te hau’
Ite hau atu â
A ara mai na! 1998
g98 8/10 api 7-10

Te hoê oraraa papu mure ore

MAI te peu e e fiva to outou, peneiaˈe e rave outou i te hoê raau huero no te tamǎrû i te mauiui upoo e peneiaˈe i te hoê pute pape paari no te faaiti mai i te ǎhu. Noa ˈtu râ e e mǎrû mai te mau tapao o te maˈi i te raau huero e te pute pape paari, eita te reira e tinai i te tumu o to outou fiva. E mai te peu e mea ino to outou maˈi, e hinaaro outou i te rapaauraa a te hoê taote aravihi.

Te roohia nei te huitaata i te hoê fiva tamau o te papu-ore-raa o te oraraa. Ua tano tatou i te raveraa i te mau faanahoraa taime poto no te tamǎrû i te mau tapao auraa ore o te maˈi, e noaa râ te rapaauraa i ǒ noa i te taata ra o te nehenehe e horoa mai i te hoê faataaraa maramarama no nia i to tatou huru. E aita ˈtu e taata e ite maitai aˈe i te huru o te huitaata i to tatou Poiete, o te Atua ra o Iehova. Ua ite oia e mea papu ore te oraraa no te mau fifi i hopoihia mai i nia ia tatou.

Te oreraa te oraraa papu

Te faataa ra te Parau a te Atua e ua poiete Iehova i na taata matamua ma te tia roa e ua tuu oia ia raua i roto i te hoê vahi oraraa papu. Aita raua i ite i te ahoaho. Te opuaraa a te Atua, ia ora ïa te taata e a muri noa ˈtu i roto i te hoê paradaiso ma te oraraa papu roa. I roto i te mau mea matamua e haaati ra i te huitaata, te vai ra “te mau raau maitatai atoa ia hiˈo, e tei au ei maa.” A tapao na e ua haapaohia to raua mau hinaaro pae tino; e na reira atoa to raua mau hinaaro i te pae o te mau manaˈo horuhoru, no te mea te faataahia ra te mau mea e haaati ra ia raua ei mea ‘maitatai ia hiˈo.’ Teie ïa te auraa, ma te feaa ore e, ua tuuhia na taata matamua i roto i te hoê vahi o te horoa na raua i te hoê oraraa papu e te fifi ore.—Genese 2:9.

Ua faarue Adamu raua Eva i te mana arii î i te here o te Atua, e ua faaô mai raua i roto i to raua oraraa i te mau manaˈo hohonu o te feaaraa, te mǎtaˈu, te haamâ, te manaˈo faahapa ia ˈna iho e te papu-ore-raa o te oraraa. I muri aˈe i to ˈna faarueraa i te Atua, ua faˈi Adamu e ua “mǎtaˈu aˈera” oia. Ua tapoˈi na taata matamua ia raua iho e ua tapuni aˈera raua i mua i to raua Poiete î i te here, ua fanaˈo hoi raua i te taairaa fatata e te faufaa e o o ˈna e tae roa mai i taua taime ra.—Genese 3:1-5, 8-10.

Aita te opuaraa matamua a Iehova i taui. Te parau ra te Bibilia e e Atua aroha to tatou Poiete e fatata roa oia i te faatia i te huitaata faaroo ia faariro i te fenua ei paradaiso e ia fanaˈo i te oraraa papu i reira e a muri noa ˈtu. Na roto i te peropheta Isaia, te horoahia maira te tǎpǔ e: “Te hamani nei au i te raˈi apî e te fenua apî, . . . e oaoa . . . outou e ouˈauˈa noa i te oaoa e a muri noa ˈtu.” (Isaia 65:17, 18) No nia i teie mau raˈi apî e teie fenua apî, te parau ra te aposetolo Petero e: “I reira te parau-tia e vai mau ai.”—Petero 2, 3:13, MN.

Nafea te reira e raeahia ˈi? Na roto i te hoê faatereraa i haamauhia e Iehova. O te Basileia ïa ta Iesu Mesia i haapii i ta ˈna mau pǐpǐ ia pure: “E to matou Metua i te ao ra, ia raa to oe iˈoa. Ia tae to oe ra hau. Ia haapaohia to oe hinaaro i te fenua nei, mai tei te ao atoa na.”—Mataio 6:9, 10.

E mono te Basileia o te Atua i te mau faatereraa a te taata e e faatere te reira ma te here i te opuaraa a te Atua na te ao atoa nei. (Daniela 2:44) E ore roa te feaaraa, te mǎtaˈu, te haamâ, te manaˈo faahapa ia ˈna iho e te papu-ore-raa o te oraraa i haafifi i te huitaata mai te tau o Adamu mai â. Ia au i te Bibilia, ua fatata roa mai taua Basileia ra. I teie nei â, i roto i to tatou ao papu ore, te vai ra te hoê faito oraraa papu no te feia e hiaai nei i te Basileia o te Atua.

A tuu i te mau tumu parau pae varua i te parahiraa matamua

O Davida te hoê tavini o te Atua i ite eaha te auraa te mǎtaˈu e te hepohepo. Noa ˈtu râ, ua papai oia i roto i te Salamo 4:8 (MN) e: “E tarava vau i raro e e taoto hoi ma te hau, no te mea auaa oe anaˈe ra, e Iehova, i parahi ai au ma te oraraa papu.” Ua horoa Iehova i te hoê manaˈo hohonu o te oraraa papu na Davida, noa ˈtu e i te tahi mau taime, ua ati roa Davida i te fifi. E nehenehe anei tatou e huti mai i te hoê haapiiraa na roto i te reira? E nehenehe anei e noaa ia tatou te hoê faito oraraa papu noa ˈtu tei roto tatou i te hoê ao papu ore?

A hiˈo na i te aamu o te Genese no nia ia Adamu raua Eva. Afea to raua ereraahia i te manaˈo hohonu o te oraraa papu? I te taime a faarue ai raua i to raua mau taairaa e te Poiete e a ore ai raua e hinaaro faahou e ora ia au i ta ˈna opuaraa no te huitaata. No reira, ia taui tatou i teie huru raveraa na roto i te faatupuraa i te taairaa e o Iehova e na roto i te tamataraa i te ora ia au i to ˈna hinaaro, i teie nei â, e nehenehe tatou e fanaˈo i te hoê oraraa papu roa ˈˈe i ta te tahi atu mau ravea e nehenehe e horoa mai.

E tauturu te iteraa ia Iehova na roto i te hoê haapiiraa Bibilia ia taa tatou i te auraa o te oraraa. I reira noa tatou e ite mau ai o vai mau tatou e no te aha tatou i poietehia ˈi. E nehenehe e fanaˈohia te hoê oraraa papu ia here tatou i te Atua, ia ite tatou i ta ˈna opuaraa no te huitaata e ia taa ia tatou teihea to tatou parahiraa i roto i te reira. Ua itea mai te reira i te hoê taata o Paul te iˈoa a tau matahiti aˈenei.

Ua fanauhia o Paul e ua paari oia i nia i te hoê o te mau motu aita i atea ia Helemani. No te ohipa ta to ˈna mau metua i ite i roto i te Piti o te Tamaˈi Rahi, aita to ˈna utuafare e anaanatae ra i te haapaoraa. Te parau ra Paul no ˈna iho ei taurearea e: “Aita vau i tiaturi i te hoê noa ˈˈe mea e aita vau i faatura i te hoê noa ˈˈe taata. E peu matauhia e au te inuraa i te ava no te haamoe i to ˈu mau fifi, a inu hua ˈi e piti aore ra e toru taime i te hebedoma. E ere to ˈu i te oraraa papu.”

I reira to Paul tauaparauraa e te hoê Ite no Iehova. Ua patoitoi rahi o Paul, ua haaferuri râ te hoê parau a te Ite ia ˈna. “Aita e mea e nehenehe e haere mai na roto mai i te aore.” Oia hoi, e Poiete iho â to te mau mea atoa ta tatou e ite ra e haaati ra ia tatou i roto i te natura.

“Ua manaˈonaˈo noa vau i te reira, e ua tia ia ˈu i te farii atu.” No reira, ua haapii o Paul i te Bibilia e te mau Ite no Iehova e ua ite maira oia ia Iehova. Te faˈi ra oia e: “Taa ê noa ˈtu i to ˈu mau metua, o Iehova te taata matamua i roto i to ˈu oraraa i rave aˈenei i te hoê ohipa no ˈu.” Ua bapetizohia o Paul ei Ite i te matahiti 1977 e te parau ra oia e: “I teie nei, ua ite au eaha mau â te fa o te oraraa nei. Te oaoa nei au i te oraraa ia au i te hinaaro o Iehova. Te fanaˈo nei au i te hoê oraraa papu, no te mea aita e ohipa e nehenehe e tupu mai i nia ia ˈu aore ra i to ˈu utuafare eita ta Iehova e nehenehe e faatitiaifaro a muri aˈe.”

Eaha te haapiiraa ta tatou e nehenehe e huti mai na roto i teie aamu? Ua faaruru o Paul i te papu-ore-raa—te hoê manaˈo horuhoru teimaha—na roto i te haamauraa i to ˈna feruriraa eiaha i nia i te mau taoˈa materia, i nia râ i te mau tumu parau pae varua. Ua faatupu oia i te hoê taairaa puai e te Poiete. Te fanaˈo atoa nei te mau mirioni Ite no Iehova i teie huru taairaa. E horoa te reira na ratou i te hoê puai morare o te tauturu ia ratou ia riro ei feia haapae ia ratou iho ia ohipa ratou e vetahi ê. Ma te haere e farerei i te taata i to ratou fare, e faaohipa te mau Ite no Iehova i to ratou taime no te tauturu ia vetahi ê ia faariro i to ratou oraraa ei mea papu atu â na roto i te haamauraa i te feruriraa i nia i te mau tumu parau pae varua. Te rave nei râ te mau Ite hau atu â i te pororaa noa.

‘A pii i to outou Atua ra ia Iehova’

I te avaˈe Tiurai 1997, i te maniiraa te tahora pape Oder i roto i te mau tuhaa fenua rahi no Europa apatoerau, ua faaroo te mau Ite no Iehova no Helemani no nia i te ati o te feia i te fenua tapiri no Polonia. Eaha ta ratou i rave? Ua faaite te mau Ite taitahi no Berlin e no te hiti o te oire i te manaˈo horoa rahi faahiahia mau na roto i te horoaraa ma te hinaaro mau hau atu i te 116 000 dala Marite i roto noa tau mahana.

Ua tere te mau Ite aravihi i te ohipa paturaa fare e ono hora na nia i te purumu—na ratou iho te haamâuˈaraa—mai Berlin e tae atu i te tuhaa fenua i pihai iho ia Wrocław, i Polonia. I roto i te hoê oire rii, e rave rahi fare i ino roa. Tei raro aˈe te fare o te hoê utuafare Ite hau atu i te 6 metera pape. Te opua ra te tamahine e faaipoipo i te avaˈe i mua e e faaea i roto i taua fare ra e ta ˈna tane. Eaha râ te nehenehe e ravehia no te tataî i te fare e no te tauturu i te utuafare o tei erehia fatata i te mau mea atoa?

Ia iti te vai pue, ua ani te hoê taata tapiri ma te faaooo e: “No te aha outou e ore ai e pii i to outou Atua ra ia Iehova a hiˈo ai e e tauturu anei oia ia outou?” Ua maere roa te taata tapiri ra i te poipoi aˈe, ia tae mai tau pereoo mai Helemani mai i mua i te fare o te utuafare Ite ra! Te faura maira te hoê pǔpǔ feia ěê na roto mai i te mau pereoo e haamata aˈera i te tataî i te fare. “O vai ma ratou? Na vai e aufau ra i te mau tauihaa?” ta te taata tapiri ïa i ani. Ua faataa te mau Ite e o to ratou mau taeae pae varua teie e na teie mau ratere e aufau ra i te mau tauihaa. Ua hiˈo noa te feia no taua oire ra ma te maere a tataî-noa-hia ˈi te fare. E inaha, ua tupu te faaipoiporaa i te taio mahana i faataahia.

Ua itea mai i teie utuafare e e hopoi mai te riroraa ei melo no te hui taeae no te ao atoa nei a te mau Ite no Iehova eiaha noa i te mau maitai pae varua, i te hoê atoa râ faito oraraa papu i roto i te hoê ao papu ore. E ere râ ratou anaˈe tei ite i te reira. Na te mau vahi atoa o te tuhaa fenua i roohia i te ati, ua tataîhia te mau fare e te mau Piha no te Basileia a te mau Ite no Iehova. E aita i haamoehia te feia tapiri e ere i te mau Ite. Mea rahi atoa te ohipa i ravehia i nia i to ratou mau fare, o tei mauruuru-rahi-hia ïa.

Te parau-tia, te peapea ore e te oraraa papu

I te pae hopea, ua ore roa anaˈe te hoê fiva puai e ua hoˈi mai anaˈe te hoê oraora-maitai-raa, auê ïa tatou i te mauruuru i te taote i rapaau ia tatou! Ia faaorehia e a muri noa ˈtu te fiva o te papu-ore-raa o te oraraa e vai ra i nia i te huitaata—na roto i te Basileia o te Atua—auê ïa tatou i te mauruuru i to tatou Poiete! Oia mau, o o ˈna te tǎpǔ maira i te ora ma te ‘parau-tia [mau], te peapea ore, e te [oraraa papu] e a muri noa ˈtu.’ Auê ïa tiaturiraa faahiahia e!—Isaia 32:17; MN.

[Parau iti faaôhia i te api 10]

E nehenehe tatou e faaruru i te hoê manaˈo horuhoru teimaha na roto i te haamauraa i te feruriraa eiaha i nia i te mau taoˈa materia, i nia râ i te mau tumu parau pae varua

[Hohoˈa i te api 8, 9]

Te tǎpǔ maira te Atua i te hoê ao apî i reira te mau taata atoa e fanaˈo ai i te oraraa papu mure ore

    Papai reo Tahiti (1985-2026)
    Haere i rapae
    Haere i nia
    • Tahiti
    • Hapono
    • Ta oe e hinaaro
    • Copyright © 2026 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Parau no te faaohiparaa
    • Eita e puharahia
    • Maiti eaha te ore e puhara
    • JW.ORG
    • Haere i nia
    Hapono