VAIRAA PAPAI NATIRARA Watchtower
Watchtower
VAIRAA PAPAI NATIRARA
Tahiti
ǎ,ě,ǐ,ǒ,ǔ,ˈ
  • ǎ
  • ě
  • ǐ
  • ǒ
  • ǔ
  • ˈ
  • BIBILIA
  • PAPAI
  • PUTUPUTURAA
  • g96 8/11 api 4-7
  • O vai te ora ra i roto i te ao varua?

Aita e video no teie tuhaa.

Eiaha e inoino, te vai ra te tahi fifi e te video.

  • O vai te ora ra i roto i te ao varua?
  • A ara mai na! 1996
  • Upoo parau iti
  • Papai tei tuea
  • Iehova, te Atua Mana hope
  • Mau melahi, mau tavini puai a te Atua
  • Satani e te mau demoni, mau enemi no te Atua e te taata
  • Teihea roa te mau tupuna?
  • Te hoˈiraa i te repo
  • Aita te mau varua i ora aˈenei e i pohe i te fenua nei
    Te feia pohe: E nehenehe anei e tauturu aore ra e hamani ino mai? Te ora noa ra anei ratou?
  • Orama no nia i te ao varua
    Te Pare Tiairaa e faaite ra i te Basileia o Iehova 2011
  • Te mau varua—To ratou mana i nia ia tatou
    Eaha ta te Bibilia e haapii mau ra?
  • To roto to tatou hoa rahi roa ˈˈe i te ao varua
    A ara mai na! 1996
Ite hau atu â
A ara mai na! 1996
g96 8/11 api 4-7

O vai te ora ra i roto i te ao varua?

UA RIRO te ao mai te hoê “makete” o te mau tiaturiraa e te mau haapiiraa faaroo. I Afirika noa, te vai ra e mau tausani pǔpǔ faaroo, tera pǔpǔ to ˈna iho mau manaˈo no nia i te mea e tupu ra i roto i te ao varua. No te ite i te haamaramaramaraa papu e te parau mau, e tia ia tatou ia hiˈo i roto i te Bibilia. Te faataa ra oia i te mau varua—maitatai e te iino—e parahi ra i roto i te ao varua. Te faaite atoa ra oia e ia vai ra tatou e ani ai ma te manuïa i te tauturu e te paruru.

Iehova, te Atua Mana hope

Te haapii ra te haapaoraa tumu i Afirika e na te hoê Atua mana hope e faatere ra i te mau tupuna e te mau atua. Teie ta te buka ra Aai no Afirika (Beretane) e parau ra: “Aita e feaaraa, te tiaturi ra fatata te taatoaraa, mai te peu e e ere te taatoaraa, o te mau nunaa no Afirika i te hoê Taata Teitei aˈe, te poiete o te mau mea atoa.” Te parau ra te buka ra Haapaoraa Afirika i roto i te ite Afirika (Beretane) e: “I te mea e o te Atua te faatere otia ore o te ao o te reva teitei, Auaa maoti O ˈna, e vai ai te tahi atu mau mea ora atoa e te tahi atu mau puai atoa auaa maoti O ˈna. E mana e e puai otia ore To ˈna.”

Te farii nei te Bibilia e te vai ra te Atua teitei aˈe e faatere ra i roto i te ao varua. Te faataa ra oia ia ˈna mai “te Atua ïa no te mau atua, e o te Tavana hoi no te mau tavana; e Atua rahi, e te mana, e te mǎtaˈu, e te haapao ore i te huru o te taata, e te rave ore i te tarahu.”—Deuteronomi 10:17.

Ati aˈe ia Afirika, e mau hanere iˈoa e tiaraa tei horoahia no tei faarirohia mai tei teitei aˈe. Tera râ, eaha ta te Parau a te Atua e faaite ra no nia i te iˈoa o te Atua? Teie ta te papai salamo i papai: “O Iehova to oe iˈoa, e o oe anaˈe tei Teitei i te fenua atoa nei.” (Salamo 83:18) Te itehia ra teie iˈoa moˈa hau atu i te 7 000 taime i roto i te Bibilia, noa ˈtu e ua mono vetahi feia huri i te Bibilia i te reira na roto i te mau tiaraa mai “te Atua” aore ra “te Fatu.”

No te mea e puai mana hope to Iehova, e nehenehe ta ˈna e tauturu mai ia tatou. Te faataa ra o ˈna ia ˈna iho mai te hoê “Atua aroha noa, e te hamani maitai rahi, e te faaoromai rahi, e te maitai rahi, e te parau mau; e te vaiiho maite i te aroha e tausani noa ˈtu te ui; e te faaore i te parau-tia ore, e te hara, e te ino; e e ore e parau i te taata ino e e taata ino ore.”—Exodo 34:6, 7; Samuela 1, 2:6, 7.

Mau melahi, mau tavini puai a te Atua

Maoro na mua ˈˈe Iehova i poiete ai i te taata aore ra i te fenua iho, ua poiete o ˈna i te mau taata varua i nia i te raˈi. Te parau ra te Bibilia e i te taime te Atua i “haamau [ai] i te tumu o te fenua . . . , ua pii noa te mau tamarii [melahi] atoa a te Atua i te oaoa.” (Ioba 38:4-7) E mau mirioni melahi e vai ra. Ua papai te tavini a Iehova ra o Daniela i te hoê orama no nia i te mau mea o te raˈi, ua ite oia “e ua tausani hoi te tausaniraa i te taviniraa [i te Atua] ra, e ua ahuru hoi te tausaniraa i te manotini i te tiaraa i mua i tana aro.”—Daniela 7:10.

Te taata varua matamua ta Iehova i poiete, o te taata ïa tei matauhia o Iesu Mesia. (Ioane 17:5; Kolosa 1:15) Hou oia a ora ˈi ei taata i nia i te fenua nei, ua ora na Iesu i nia i te raˈi ei varua puai. I muri aˈe i to ˈna poheraa ei taata, ua faatia-faahou-hia mai Iesu no te haere i nia i te raˈi, i reira oia i te tamauraa i te ora ei varua puai.—Ohipa 2:32, 33.

E puai rahi to Iesu i nia i te raˈi. I roto i te Iuda 9, ua piihia Iesu, tei matau-atoa-hia o Mihaela, “te melahi rahi,” te auraa ra o ˈna te raatira, aore ra te melahi matamua. (Tesalonia 1, 4:16) E mana atoa to ˈna i nia i te fenua. Ua horoa Iehova “te mana, e te hinuhinu, e te basileia no ˈna, ia auraro mai te taata atoa, e te mau fenua atoa, e te reo atoa ia ˈna.” (Daniela 7:13, 14) Noa ˈtu e e mana rahi to ˈna, tei raro aˈe noa Iesu i te faatereraa a to ˈna Metua ra o Iehova.—Korinetia 1, 11:3.

A tavini noa ˈi te mau melahi haapao maitai ia Iehova, te tavini atoa ra ratou i te mau tavini a te Atua i nia i te fenua nei. Teie ta te aposetolo Paulo i papai: “E ere anei [te mau melahi] i te tavini varua anaˈe, i tonohia ei [“tavini,” MN] i te feia e noaa ia ratou te aiˈa ra i te ora?” (Hebera 1:14) Te tapitapi taa ê nei ratou ia haapii te taata i te parau mau no nia ia Iehova. Ua ite te aposetolo Ioane i roto i te hoê orama i te hoê “melahi i te maueraa na ropu i te reva nei: ma te evanelia e tia i te vairaa ra ei pororaa ˈtu i te feia e parahi i te ao nei ra, i te mau fenua atoa, e te mau opu atoa, e te mau reo atoa, e te mau nunaa atoa, i te pii-hua-raa te reo e, A mǎtaˈu i te Atua, e faahanahana ˈtu ia ˈna.”—Apokalupo 14:6, 7.

Satani e te mau demoni, mau enemi no te Atua e te taata

Ma te peapea, aita te mau melahi i pee tamau i te Atua. Ua patoi vetahi ia ˈna, e ua riro ratou ei mau enemi no te Atua e no te huitaata atoa. O te Diabolo ra o Satani te patoi matamua.

Noa ˈtu e e rave rahi i teie mahana aita e farii ra e te vai ra o Satani, aita râ e taata e nehenehe e huna e te vai ra te ino. Te tiaturiraa i te ino e te oreraa e tiaturi e e tumu to te reira, te aratai ra ïa i “te hoê fifi o te ore e nehenehe e ape,” o ta te buka ra Te pohe o Satani (Beretane) e faaite ra. “Te ite nei tatou i te tahi mea, e aita hoi to tatou ihotumu e horoa faahou maira i te pueraa parau no te faataa i te reira.”

Area te Bibilia ra, e pueraa parau ïa ta ˈna e te faataa maitai ra oia i te parau mau no nia i te tumu o te ino. Te faataa ra oia e mau melahi parau-tia e te maitatai atoa ta Iehova i poiete; aita o ˈna i poiete i te tahi noa ˈˈe melahi ino. (Deuteronomi 32:4; Salamo 5:4) Tera râ, ua horoahia i te mau melahi, mai te mau taata atoa, te neheneheraa e maiti i te maitai aore ra te ino. Ua faatupu te hoê o teie mau tamaiti varua tia roa i te hoê hiaai miimii e haru no ˈna iho i te haamoriraa o te tia hoi ia faatae ia Iehova anaˈe ra. Ua piihia ïa oia i te iˈoa ra o Satani, te auraa ra “Patoi.” (A faaau e te Iakobo 1:14, 15.) E ere o Satani i te hoê noa taata haavarevare mai ta te tahi mau haapaoraa Afirika e haapii ra; e ere atoa o ˈna i te hoê “tiai” e paruru ra i te feia e horoa noa ra i te mau tusia na ˈna. Te faaite maira te Bibilia e mea ino roa e mea viivii roa o ˈna.

Ua apiti te tahi atu mau melahi i roto i te orureraa a Satani i te Atua. Ua riro atoa teie mau melahi demoni ei mau enemi no te taata i nia i te fenua nei. E mea tairoiro e te ino atoa ratou. I mutaa iho, ua haavava e ua haamatapo ratou i te tahi mau taata. (Mataio 9:32, 33; 12:22) Ua haamauiui atoa ratou ia vetahi ê atu, tae noa ˈtu i te mau tamarii, i te maˈi aore ra ua haamaamaa ia ratou. (Mataio 17:15, 18; Mareko 5:2-5) Papu maitai, eita te taata aroha e hinaaro aˈe e taai atu ia Satani aore ra i taua mau demoni ra.

Teihea roa te mau tupuna?

E mau mirioni taata i Afirika e i te tahi atu vahi e tiaturi ra e, e ere te pohe te hopea o te ora, o te hoê noa râ tauiraa, te hoê tamauraa i te ora i roto i te ao varua, te ao o te mau atua e to te mau tupuna. Te papai ra te taata ite ra o John Mbiti, taata aravihi i nia i te mau haapaoraa Afirika, no nia i te tiaturiraa i te mau tupuna, o ta ˈna e pii ra te “feia pohe ora”: “O ratou te ‘mau varua’ o ta te mau nunaa Afirika e haapeapea rahi ra . . . Te ite nei e te anaanatae nei ratou i te ohipa e tupu ra i roto i te utuafare [i nia i te fenua]. . . . O ratou te mau tiai o te mau ohipa, te mau tutuu, te morare e te mau ohipa a te utuafare. Ia hape anaˈe i roto i teie mau ohipa, i te pae hopea e hara ïa tei ravehia i nia i te mau tupuna o te ohipa ra, i roto i taua tiaraa ra, ei mutoi itea-ore-hia o te mau utuafare e te mau huiraatira. No te mea e ‘mau taata’ noâ ratou, o te feia pohe ora ïa te pǔpǔ arai maitai roa ˈˈe i rotopu i te taata e te Atua: ua ite ratou e eaha te mau hinaaro o te taata, i parahi ‘iho nei’ ratou i ǒ nei i rotopu i te taata, e i te hoê â taime, te fanaˈo taatoa nei ratou i te mau arai no te tauaparau e te Atua.”

Eaha râ ta te Bibilia e parau ra no nia i te huru o te taata pohe? Te faaite ra oia e aita e vai ra teie mau huru “feia pohe ora.” Te vai ra te taata ora aore ra te taata pohe—eiaha râ te taata pohe ora. Te haapii maira te Parau a te Atua e ore te taata pohe e faaroo, e ite, e paraparau, aore ra e feruri. E ere te taata pohe i te mutoi no te taata ora. Te parau ra te Bibilia e: “Aita râ a te feia i pohe ra e parau itea . . . To ratou aroha e to ratou riri, e to ratou feii, ua mou anaˈe ïa; . . . aore hoi e ohipa, aore e imiraa, aore hoi e ite, aore hoi e paari, i te apoo ta oe e haere na.” (Koheleta 9:5, 6, 10) “Te hoˈi nei [te taata] i to ˈna ra repo; mou roa ˈtura ta ˈna i opua i taua mahana ra.”—Salamo 146:4.

Te hoˈiraa i te repo

Mai te peu e mea fifi no outou ia farii i te reira, a hiˈo na ïa i te ohipa i tupu i nia i te taata matamua ra o Adamu. Ua hamani Iehova ia Adamu “i te repo fenua nei.” (Genese 2:7) I to Adamu faaroo-ore-raa i te faaueraa a te Atua, o te pohe ïa te utua. Ua na ô atu te Atua ia ˈna e: “E hoˈi noa ˈtu oe i raro i te repo, no reira mai hoi oe; e repo hoi oe, e e hoˈi faahou atu â oe i te repo.”—Genese 3:19.

Hou Iehova a hamani ai ia Adamu i te repo, aita Adamu i vai na. No reira, i to ˈna ‘hoˈiraa i te repo,’ ua riro faahou oia ei taata ora ore, mai te repo ra. Aita oia i haere atu i te ao o te mau varua tupuna. Aita oia i haere i nia i te raˈi aore ra i roto i te po auahi. I to ˈna poheraa, o te reira ïa to ˈna hopea.

Mai te reira atoa anei ia pohe anaˈe te tahi atu mau taata? E. Te parau ra te Bibilia e: “Te haere nei ratou [te taata e te animala] i te vahi otahi; no te repo anaˈe ratou e te hoˈi anaˈe nei i te repo â.” (Koheleta 3:20) Te tǎpǔ ra te Bibilia e e faaara te Atua i te taata pohe no te ora i roto i te paradaiso i nia i te fenua nei, tera râ, aitâ i tae atura i te taime. (Ioane 5:28, 29; Ohipa 24:15) A tiai noa ˈi, eiaha tatou e mǎtaˈu i te feia pohe aore ra e rave i te mau tusia no ratou, i te mea e eita ta ratou e nehenehe faahou e tauturu mai e e hamani ino mai ia tatou.

Te hinaaro nei Satani e ta ˈna mau demoni e haavare i te mau taata no nia i te huru o to ratou mau tupuna tei pohe, no reira te haaparare nei ratou i te haavare e te ora noa ra te taata i muri aˈe i te pohe. Te na reira nei ratou na roto i te mau aamu haavare. (Timoteo 1, 4:1) Te faaohipa atoa nei ratou i te mau orama, te mau moemoeâ, e te feia taura no te râma i te taata, ia manaˈo ratou e ua tauaparau ratou i te feia pohe. E ere râ hoi te taata pohe o ta ratou i ui atu. O te mau demoni râ o te faahua faaite ra e o ratou te feia pohe. No reira Iehova e faautua etaeta ˈi i te feia e uiui haere i te taata pohe, na roto i te paraparau-roa-raa ˈtu aore ra na roto i te tahi atu mau ravea, mai te peu hiˈohiˈo.—Deuteronomi 18:10-12.

[Hohoˈa i te api 6]

Te râma nei e te haamǎtaˈu nei te mau demoni i te mau taata na roto i te mau orama, te mau moemoeâ, e te feia taura

[Hohoˈa i te api 7]

No te haavare i te taata, te faahua faaite nei te mau demoni e o ratou te feia pohe

    Papai reo Tahiti (1985-2026)
    Haere i rapae
    Haere i nia
    • Tahiti
    • Hapono
    • Ta oe e hinaaro
    • Copyright © 2026 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Parau no te faaohiparaa
    • Eita e puharahia
    • Maiti eaha te ore e puhara
    • JW.ORG
    • Haere i nia
    Hapono