VAIRAA PAPAI NATIRARA Watchtower
Watchtower
VAIRAA PAPAI NATIRARA
Tahiti
ǎ,ě,ǐ,ǒ,ǔ,ˈ
  • ǎ
  • ě
  • ǐ
  • ǒ
  • ǔ
  • ˈ
  • BIBILIA
  • PAPAI
  • PUTUPUTURAA
  • g96 8/9 api 14-15
  • Te toˈa—Te roohia ra i te ati e te pohe ra

Aita e video no teie tuhaa.

Eiaha e inoino, te vai ra te tahi fifi e te video.

  • Te toˈa—Te roohia ra i te ati e te pohe ra
  • A ara mai na! 1996
  • Upoo parau iti
  • Papai tei tuea
  • Te mau toˈa pohe tei uouohia
  • Eaha te nehenehe e ravehia no te faaora i te mau ǎau?
    A ara mai na! 1996
  • Te pohe ra te mau ǎau—Na te taata anei te hape?
    A ara mai na! 1996
  • Te ao unauna o te ǎau toˈa
    A ara mai na! 1997
  • Te uhu: E iˈa hamani one?
    A ara mai na! 2015
A ara mai na! 1996
g96 8/9 api 14-15

Te toˈa—Te roohia ra i te ati e te pohe ra

AITA ˈtu vahi mea mâ aˈe te miti i te mau pae rua ma. Mea ateate. Mea ninamu. Te one uouo 15 metera te hohonu, e au ra e mea piri roa e e nehenehe e tapea ˈtu! A oomo i to outou avae moora e a tamau i to outou mata titiˈa. A faatano maitai i te hutiraa aho e a hopu atu i roto i te miti mahanahana, ma te pihaahaa te pape na te hiti ia outou. A hiˈo na râ i raro. Era ˈtu te hoê uhu rahi uteute e te ninamu e honihoni ra i te toˈa e e tutuha ra i te mau huˈahuˈa, o te anoi atu e te one. Ě, era mai te hoê iˈa anaana mai te anuanua ra to ˈna mau peni—te uteute, te rearea, te ninamu, te anani, te vareau. Ua î te mau vahi atoa i te ora. E putapû-roa-hia outou.

E nehenehe e parauhia e e uru toˈa teie. Mea na roto mai oia i te one i te tupu, ma te faaetaeta i to ˈna mau amaa mai te mau tausani rima ora ra te huru. I mua noa mai, te tia ra te hoê toˈa farero haviti mau, tei parau-atoa-hia “tara ria rahi,” tei hau atu i te 6 metera te roa e fatata hoê â te aano. Tau 23 metera i pihai atu, te vai ra te toˈa parauhia “tara aili,” mea iti aˈe oia i te tara ria rahi, e purara to ˈna mau amaa puroroa noa mai te hoê ururaau ra te huru. Ua tano roa te iˈoa o teie mau toˈa—inaha, e au mau to ratou hohoˈa i te tara animala! E haere mai te iˈa e te tahi mau mea ora o te miti e imi i te maa e te haapuraa i roto i to ratou mau amaa.

I mutaa iho, ua manaˈohia e e raau tupu te toˈa, ua itehia mai râ i teie nei e, e ofai calcaire oia tei hamanihia e te mau pǔpǔ animala iti i piihia polype. Mea huˈa roa te rahiraa o te mau polype, aita i naeahia e piti tenetimetera e te afa te diametera. E tuati atu te polype o te toˈa, mea mǎrû to ˈna tino, i te tahi atu polype, e te hoê tapiri tapoˈihia i te tare. E au te toˈa i te ofai i te ao, no te mea e tapuni te mau polype i roto i to ratou paa paari. E taui râ te toˈa i te po a faatoro ai te mau polype i to ratou mau aveave e hautiuti mǎrû noa, e au atura e mea mǎrû te ǎau e mai te vavai oia. Te “tumu” ofai tei nia te mau polype, o to ratou ïa paa paari, i tapirihia e te tahi huru taratiumu (carbonate de calcium) no roto mai i te pape miti.

E tarai te pǔpǔ toˈa tataitahi i to ˈna iho hohoˈa. Na te ao nei, te vai ra hau atu i te 350 huru toˈa taa ê, e ua rau te huru e te faahiahia o to ratou hohoˈa, to ratou rahi, e to ratou peni. E faahaamanaˈo to ratou mau iˈoa i te mau mea e vai ra i nia i te fenua—toˈa tumu raau, pou, airaamaa, aore ra fare amarara—aore ra i te tahi mau raau tupu—toˈa oeillet, salade, fraise, aore ra tariˈa iore. Te ite ra outou i tera toˈa roro rahi? Mea ohie roa ia ite e nohea mai to ˈna iˈoa!

Ua î teie uru toˈa i raro i te miti i te ora, mai te mau raau tupu e te mau animala huˈa roa aore e itehia e te mata, e tae atu i te mau fai, te mau maˈo, te mau puhi miti rarahi, e te mau honu. E te vai atoa ra te tahi mau iˈa o ta outou paha i ore i faarooroo aˈenei—te paraharaha rearea, te beau-grégoire vareau, te paraha tore ereere e uouo, te aupapa tohe tupou peni anani, te maito peni paˈo, te hapuu ninamu, aore ra te paru nohu uteute. E te oura huruhuru e te oura miti? Ua rau te peni, ua rau te rahi, ua rau te hohoˈa. Mea haviti roa vetahi, mea huru ê roa te tahi—mea anaanatae anaˈe râ. A hiˈo na i tera fee e tapuni ra i muri mai i te toˈa! Te amu ra oia i te hoê ahi o ta ˈna i iriti. Mai te mau ururaau i nia i te fenua, ua rau te huru o te mau mea ora e faaea amui ra i roto i teie vahi nohoraa i raro i te miti, tei taai-pauroa-hia i to ˈna mau huru taa ê. Ua vauvauhia te parau no te faaapîraa o te toˈa e to ˈna neheneheraa e haere na nia i te mau opape o te moana no te patu i te mau ǎau apî, i roto i te A ara mai na! o te 8 no Tiunu 1991 (farani).

O te mau ǎau te mau faanahoraa mea ora rahi roa ˈˈe i te fenua nei. Hoê o teie mau ǎau, te Ǎau Rahi, i te pae apatoerau hitia o te râ no Auteralia, e 2 010 kilometera ïa to ˈna roa e e ati ia ˈna te hoê tuhaa fenua mai ia Beretane e ia Ekosia taatoa. E nehenehe te hoê toˈa e naeahia e rave rahi tane te teiaha e e roa hau atu i te 9 metera mai raro mai i te one o te moana. E tupu te mau ǎau i roto i te mau pape papaˈu atoa no te pae rua ma i te hohonuraa e 60 metera. Mea taa ê to ratou huru i tera e tera vahi, e no reira na roto i te hiˈopoaraa maa vahi iti o te hoê toˈa, e nehenehe ta te feia aravihi e faataa i te moana e tae noa ˈtu i te vahi i reira to ˈna tupuraa. E tupu te mau ǎau i te hoê vahi i reira mea iti roa te maa i roto i te pape, e tera te tumu e mea mâ maitai te miti na pihai iho i te mau toˈa. No roto mai te maa o te toˈa i te hoê rimu (o zooxanthellae to ˈna iˈoa aivanaa), e ora ra i roto i te tino ateate o te polype, e te mau animala huˈa roa atoa aore e itehia, e haruhia mai e te mau aveave o te toˈa. E i te pae hopea, e tupu mai te hoê ǎau o te riro ei nohoraa no te mau tausani huru mea ora no te miti aita ˈtu hoi to ratou vahi faaearaa.

O te mau ǎau atoa te mau vahi oraraa hotu roa ˈˈe o te mau faanahoraa ora atoa o te miti. Teie ta te vea ra U.S.News & World Report i faataa mai: “E nehenehe te mau ǎau e faaauhia i te mau ururaau haumi no te pae rua ma, tei î i te mau huru mea ora atoa: te mau gorgone huru rau e hautiuti mǎrû noa, te mau crinoïde huruhuru, te mau iˈa e te mau rimu anapanapa, te oura, te oura miti, e te fetia miti, e tae noa ˈtu i te mau maˈo riaria e te mau puhi miti rarahi. Ua taaihia to ratou ora i te faaapî-noa-raahia te toˈa ei nohoraa no ratou.” Te paruru atoa nei te mau ǎau i te ora i nia i te fenua nei no te mea na ratou e tapea i te mau are ia farara mai i te pae miti e na roto i te riroraa ei niu no te mau tausani motu no te pae rua ma.

Mea maereere mauteute te toˈa oraora maitai, mea matie, uteute, ninamu, aore ra rearea, tei te huru ïa o te rimu e vai ra i roto i te tino ateate o te polype. E rave mai te mau rimu huˈa roa i te hǐhǐ o te mahana e na roto atu i to ratou tino animala e e momi ratou i te mau taoˈa e faaruehia e te polype, e tae noa ˈtu i te mǎhu carbonique, ei maa na ratou. I to ratou aˈe pae, na roto i te ravea piihia photosynthèse, e horoa mai te rimu i te mataˈi ora, te maa, e te ito no te tino o te toˈa. Na roto i to ˈna tahoêraa e te rimu, e tupu oioi aˈe te toˈa e e ora atoa oia i roto i te mau pape mea iti roa te maa i te mau pae rua ma. Te fanaˈo nei hoi teie raau tupu e teie animala i te vahi maitai roa ˈˈe no raua. Auê ïa faanahoraa faahiahia e te paari mau e!

Te mau toˈa pohe tei uouohia

Eita e maerehia e mea oraora maitai i raro i te miti! Eaha râ teie? E mau toˈa pohe tei uouohia. Ua fatifati te mau amaa e ua purehu. Ua huˈahuˈa aˈena te tahi pae. Ua pohe teie vaehaa o te uru toˈa aore ra te pohe atura. Aita e iˈa. Aita e oura. Aita e oura miti. Aita hoê aˈe mea. E medebara teie i raro i te pape. E hiˈo noa ˈtu outou ma te maere rahi. Ua hitimahuta roa outou! Ua hope ta outou mataitairaa faahiahia. E hoˈi atu outou i nia i te poti, ma te mau uiraa peapea i roto i te feruriraa. Eaha te tumu o teie faainoraa? E ati anei? E maˈi? E mau tumu natura? Te hinaaro nei outou e ite i te pahonoraa.

Ia hiˈohia oia e mea paari roa te toˈa, tera râ, mea paruparu roa oia. Ia tapea noa ˈtu te taata ia ˈna, e nehenehe oia e ino roa, no reira, te ara nei te feia e hopu ma te haapao maitai na raro i te miti, eiaha e tapea ˈtu, oia atoa te feia na nia i te poti, eita ratou e tuu i te tutau i nia iho. Te tahi atu mau mea atâta roa no te toˈa, o te mau raau haaviivii ïa, te mau taheraa mori arahu, te mau pape ino, te tâpûraa i te tumu raau, te mau pehu no ǒ mai i te mau faaapu, te mau heruraa, e te pape maaro. Ia tano anaˈe te toˈa i te taere o te hoê pahi, e ino roa ïa oia. E nehenehe te mau tauiuiraa rahi o te anuvera e faaino e e haapohe i te toˈa. Ia faaino-anaˈe-hia te toˈa, e tutuha pauroa oia i to ˈna rimu, e e amu oioi noa te iˈa i te reira. Ia vai noa teie mau tupuraa o te faaino i te toˈa e mau hebedoma e e mau avaˈe noa ˈtu, e uouohia te toˈa e e pohe oia. Ia pohe anaˈe te toˈa, e pohe atoa ïa te ǎau e to ˈna mau mea ora. E pau mǎrû noa te nohoraa ora e e pohe roa oia i muri iho.

Ua parare roa te uouoraa te toˈa i roto i te mau miti atoa o te pae rua ma. Ei faahopearaa, te faatae nei te feia aivanaa no te miti i te faaararaa na te ao nei. Ia parare rahi anaˈe te uouoraa, eita ïa te toˈa e ora faahou. Ua faaarahia te ao nei ma te peapea mau i te parareraa o te uouoraa te toˈa e to ˈna poheraa, na roto i te ohipa i tupu i te mau matahiti i mairi aˈenei i roto i te mau miti o te ao nei na te pae rua ma. Noa ˈtu e ua tupu noa iho â te uouoraa o te toˈa i te tahi mau vahi i te roaraa o te mau matahiti, aita i itehia aˈenei te mau tupuraa mai teie te ino e na te ao atoa nei. Te vai ra te hoê mea e faaino ra i te rahiraa o te mau huru toˈa ora na te fenua nei, ma te faatupu i te poheraa o te mau vahi ǎau.

    Papai reo Tahiti (1985-2026)
    Haere i rapae
    Haere i nia
    • Tahiti
    • Hapono
    • Ta oe e hinaaro
    • Copyright © 2026 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Parau no te faaohiparaa
    • Eita e puharahia
    • Maiti eaha te ore e puhara
    • JW.ORG
    • Haere i nia
    Hapono