A rave i te raau ma te au
NA TE PAPAI VEA A A ARA MAI NA! I NIGERIA
UA PARAU te vahine e te mauiui ra to ˈna upoo e te aati ra to ˈna opu. Ua paraparau poto noa ˈtu te taote ia ˈna. Ua faaue maira oia ia patia e toru mahana te maoro no te tinai i te maˈi malaria, i te raau paracétamol no te faaore i te mauiui upoo, e piti raau no te tamǎrû i ta ˈna e manaˈo ra e aai o te vairaa maa, te raau faatopa i to ˈna hepohepo, e te mau raau vitami na nia iho. Mea moni roa, aita râ teie vahine i amuamu. Ua hoˈi atu oia ma te oaoa e te tiaturi e e ora to ˈna maˈi i taua mau raau ra.
E ere teie mau huru hiˈopoaraa taote i te mea varavara i Afirika Tooa o te râ. Ua faaite te hoê titorotororaa i ravehia i roto i te hoê nunaa rahi no Afirika e, te horoa nei te feia utuutu maˈi no te mau pu rapaauraa huiraatira, i te faito au noa e 3,8 raau taa ê i te taata hoê i te hiˈopoaraa hoê. E rave rahi hoi te manaˈo nei e, te taote maitai, o te taote ïa o te horoa faarahi mai i te raau.
E papu-maitai-hia aˈe te tiaturi o te mau Afirika no Tooa o te râ i te mau raau, ia hiˈohia te huru tupuraa i te pae o te oraora-maitai-raa i mutaa ihora. Hau atu i te 40 matahiti i teie nei, ua papai te taata papai buka ra o John Gunther no nia i te tau na mua ˈtu e: “Aita noa teie Pae Miti o te Feia tîtî . . . i haapohe i te feia ereere; ua haapohe atoa râ i te feia uouo, e oia te tuhaa o Afirika tei tui roa te roo ei ‘Menema o te Taata Uouo.’ I te roaraa o te mau senekele, o te naonao te arii rahi o te Pae miti no Guinea. Te mau mauhaa aravihi e te riaria o teie arii, o te fiva rearea ïa, te fiva ereere, te malaria. E ere te ahuaraˈi riaria no te Pae miti Tooa o te râ i te parau no tahito roa, mai te reira noâ hoi i teie nei tau. Te faatia ra te hoê aamu iti i te parau no te hoê ofitie tia hau o tei tonohia, aita i maoro aˈenei, i Nigeria e ua ani oia no nia i ta ˈna moni tatuhaa. ‘Ta oe moni tatuhaa?’ o ta to ˈna raatira ïa i te Piha Aihuaraau i pahono mai. ‘E hoa aˈera, te taata e haere noa ˈtu i Nigeria, eita ïa oia e ora maoro no te fanaˈo i ta ˈna tatuhaaraa.’”
Ua taui râ te tau. I teie mahana, te vai ra te raau no te aro, eiaha noa i te mau maˈi e parare ra na roto i te naonao, te tahi atoa râ mau maˈi e rave rahi. Te mau patia arai anaˈe, ua faaiti roa mai te reira i te rahiraa feia e pohe nei i te maˈi rubéole, te hota huti, te maˈi iriti, e te maˈi pee arapoa. Maoti te mau patia arai, i arai-roa-hia ˈi te maˈi opupu huˈahuˈa. Fatata roa atoa te maˈi polio i te riro ei maˈi no tahito.
Eita e maerehia i te mea e, i teie mahana, mea tiaturi roa te mau Afirika e rave rahi i te toroa rapaauraa. Parau mau, e ere i Afirika Tooa o te râ anaˈe. I te mau Hau Amui no Marite, te faaî nei te mau taote hau atu i te 55 miria papie taote i te mau matahiti atoa. I Farani, te hoo mai nei te taata i te faito au noa e 50 puohu raau huero i te matahiti hoê. E i Tapone, te haamâuˈa nei te taata au noa hau atu i te 400 dala marite i te matahiti no te hoo mai i te raau.
Te mau maitai e te mau atâtaraa
Ua tauturu rahi te mau raau no teie tau i te huitaata. Ia tano te raveraa, e faaitoito ratou i te oraora-maitai-raa, ia hape râ, e nehenehe te raau e faaino e e haapohe atoa i te taata. Ei hiˈoraa, i te mau Hau Amui no Marite, tau 300 000 taata o te tapeahia nei i te fare maˈi i te mau matahiti atoa, no te mea aita to ratou tino i farii i te raau, e 18 000 e pohe nei.
No te rave i te raau ma te au, e mea faufaa ia ite e te vai ra iho â te tahi atâtaraa. E nehenehe te huru raau atoa, e tae noa ˈtu i te raau aspirine, e faatupu i te mau faahopearaa iino. E hau atu te atâtaraa ia tupu te mau faahopearaa iino mai te peu e e rave outou e rave rahi raau i te hoê â taime. E hauti atoa te maa e te inu i nia i te ohipa a te raau i roto i to outou tino e e nehenehe e haapuai atu â aore ra e faaore roa i ta ˈna ohipa.
Te vai ra te tahi atu mau atâtaraa. Eita paha te tahi raau e tano ia outou. Mai te peu e eita outou e rave i te raau mai tei faauehia mai—tera faito raau i roto i tera area taime—eita paha te reira e tauturu e e faaino paha ia outou. Hoê â huru ia ore te raau e faauehia mai e te taote e tano aore ra aita to ˈna e faufaa. Mea atâta atoa ia rave outou i te raau tei mairi te taio mahana, tei raro i te faito i faatiahia e te ture, aore ra e raau haavare.
No te faaiti i te mau atâtaraa, e tia ia ite maitai e eaha te raau ta outou e rave ra. E faufaa-rahi-hia outou ia ite e eaha mau na te huru o te mau raau.
Raau antibiotique—To ˈna mau puai e to ˈna mau paruparu
Mai to ratou iteraahia mai tau 50 matahiti i teie nei, ua faaora te mau raau parauhia antibiotique (aro manumanu ino) i te mau mirioni taata. Ua arai teie raau i te mau maˈi riaria, mai te lepera, te tutoo, te maˈi mahaha, te scarlatine, e te maˈi purumu syphilis. Mea faufaa atoa teie mau raau no te faaoraraa i te tahi atu mau maˈi.
Ua parau te Taote ra o Stuart Levy, orometua haapii i te toroa rapaauraa i te Fare haapiiraa tuatoru Tufts no te toroa taote i te mau Hau Amui no Marite, e: “Ua taui roa [te mau antibiotique] i te toroa rapaauraa. O te taoˈa otahi roa o tei taui roa i te aamu o te toroa rapaauraa.” Te na ô ra te tahi atu taote teitei e: “O ratou te ofai tihi o te paturaa o te toroa rapaauraa no teie nei tau.”
Teie râ, hou outou a horo ai e hiˈo i to outou taote no te ani i te mau antibiotique, a hiˈo na mua i to ˈna mau vahi atâta. Ia rave-hape-hia, e nehenehe te mau antibiotique e faaino ia outou, eiaha râ e haamaitai atu. No te mea te ohipa nei teie mau raau ma te aro e ma te haamou i te mau bateria o te tino. Eita râ ratou e haamou i te mau bateria iino atoa; eita vetahi mau huru bateria e pohe i taua aroraa ra. Eita noa teie mau bateria puai e ora ˈtu, e rahi roa ˈtu râ ratou e e pee atoa ˈtu i nia i te taata ê.
Ei hiˈoraa, i mutaa ihora, mea manuïa roa te raau pénicilline no te rapaau i te haapêraa. I teie nei râ, no te mea te rahi noa ˈtura te puairaa o te mau bateria, te hoo nei te mau taiete hamani raau i te mau hanere huru raau pénicilline taa ê.
Eaha ta outou e nehenehe e rave no te ape i te mau fifi? Mai te peu e te hinaaro mau ra outou i te antibiotique, a ara e na te hoê taote aravihi e faaue mai i te reira e a haere atu e hoo mai i te hoê vahi faatiahia e te ture. Eiaha e faahepo i to outou taote ia faaue oioi mai ia rave i te antibiotique—peneiaˈe e hinaaro oia ia hiˈopoa-hohonu-hia outou na mua no te haapapu e e tano anei tera antibiotique no to outou maˈi.
Mea faufaa atoa ia rave i te faito raau e tano i roto i te area taime e tano. E tia ia outou ia rave faahope roa i ta outou raau, noa ˈtu e te manaˈo ra outou e mea maitai outou hou e oti ai.
Eaha te mea maitai aˈe—Te patia aore ra te raau huero?
“E hinaaro vau i te patia!” E parau teie e faaroohia nei e e rave rahi feia utuutu maˈi i roto i te mau fenua ravai ore. Te tiaturi nei hoi te taata e e pâmu-roa-hia te raau i roto i te toto e mea puai aˈe ïa teie rapaauraa i te mau raau huero. I roto i te tahi mau fenua, mea matauhia ia ite i te mau ‘taote patia’ aita ta ratou parau faatiaraa i te mau matete.
E mau atâtaraa to te mau patia, aita ïa to te mau raau huero. Mai te peu e e ere te nira i te mea mâ, e nehenehe te taata maˈi e viiviihia i te maˈi upaa, te maˈi iriti, e tae noa ˈtu i te SIDA. E nehenehe atoa te hoê nira repo e faatupu i te mau puu haapê mauiui mau. E hau atu te atâtaraa mai te peu e na te hoê taata mâuˈa e patia.
Mai te peu e e tano iho â ia patiahia outou, a ara e na te hoê taata ite i te pae rapaauraa e patia ia outou. No te paruru ia outou, a ara noa atoa e mea mâ maitai te nira e te patia.
Raau haavare
Ua riro te tapihooraa raau na te ao nei ei ohipa moni rahi, e ohi nei tau 170 miria dala marite i te mau matahiti atoa, ia au i te parau a te Faanahonahoraa no te Oraora-maitai-raa na te Ao nei (OMS). Ia hoonahia ratou, ua hamani te tahi mau taata taiâ ore i te mau raau haavare. Ia hiˈohia, hoê â huru te raau haavare e te raau mau—hoê â papairaa e hoê â puohu—aita râ to ratou e maitai aˈe.
Oia, te vai ra te mau raau haavare na te mau vahi atoa, mea rahi roa ˈtu râ i roto i te mau fenua ravai ore, e te faatupu nei te reira i te ati. I Nigeria, 109 tamarii tei pohe i te inoraa to ratou mape i muri aˈe i to ratou inuraa i te sirop no te tamǎrû i te mauiui e taoˈa taero to roto. I Mexique, ua roohia te feia i paapaa i te auahi i te haapêraa i nia i te iri no roto mai i te mau raau e huˈa raau, e taofe, e e repo to roto. I Birmanie, e rave rahi feia no te tahi mau oire iti o tei pohe i te maˈi malaria no te mea ua rave ratou i te hoê raau haavare o tei ore i aro i te fiva malaria. Te na ô ra te OMS e, “te feia mea atâta aˈe no ratou, o te feia veve â ïa, e manaˈo hoi ratou i te tahi mau taime e, e apîhia ratou ia hoo mai ratou i te tahi raau ia hiˈohia e mea maitai roa e ua hamanihia e te hoê taiete roo maitai.”
Nafea outou ia paruru ia outou iho i te mau raau haavare? A ara ia hoo mai outou i te raau i te hoê vahi papu, mai te fare raau a te hoê fare maˈi. Eiaha e hoo mai i te raau i te feia hoohoo na nia i te purumu. Te faaara ra te hoê rave ohipa a te fare raau i Benin-City, i Nigeria, e: “No te feia hoohoo na nia i te purumu, e imiraa moni noa te ohipa hoo raau. Te opere nei ratou i te raau mai te huru ra e e momona aore ra e faraoa monamona. Mea pinepine ua mairi te taio mahana aore ra e raau haavare ta ratou e hoo ra. Aita teie mau taata i ite i te hoê aˈe mea no nia i te raau o ta ratou e hoo ra.”
Te fifi o te veve
Mea pinepine, ua taaihia te rapaauraa fanaˈohia e te hoê taata i te moni e vai ra ia ˈna. No te faaiti mai i te haamâuˈaraa e no te faaoioi, eita paha vetahi pae i roto i te mau fenua ravai ore e haere atu e hiˈo i te taote, e haere noa ˈtu râ ratou i te fare raau no te hoo mai i te raau tei titau i te papie taote. No te mea ua rave ratou i taua raau ra na mua ˈˈe aore ra na te tahi mau hoa i faaue mai, ua ite ratou e eaha ta ratou e hinaaro ra no te rapaau i to ratou maˈi. Tera râ hoi, te mea o ta ratou e hinaaro ra, e ere paha te mea e tano no ratou.
Te tamata nei te taata i te faaiti i te haamâuˈaraa na roto i te tahi atu mau ravea. E rave te taote i te tahi hiˈopoaraa hohonu i nia i te taata maˈi e e faaue oia i te hoê raau. E afai atu te taata maˈi i te papie taote i te fare raau ra, tera râ, mea moni roa. Mea pinepine râ, eita te taata e tamata i te imi i te moni hau, e hoo noa mai râ ratou i te hoê raau mama aˈe aore ra te tahi noa o te mau raau i faauehia mai.
Te hinaaro mau ra anei outou i te raau?
Mai te peu e te hinaaro mau ra outou i te raau, a hiˈopoa e eaha te raau ta outou e rave ra. Eiaha e haama i te ani atu i te taote aore ra i te taata i te fare raau, i te mau uiraa no nia i te raau i faauehia mai. E tiaraa to outou ia ite. Inaha, o to outou tino te mauiui ra.
Mai te peu e eita outou e rave i ta outou raau ma te tano, eita paha outou e maitai mai. E tia ia outou ia ite e eaha te faito raau e rave, afea e rave ai, e ehia maororaa. E tia atoa ia outou ia ite e eaha te maa, te inu, aore ra te tahi atu mau raau aore ra mau ohipa te ore e tano ia rave i roto i taua area taime ra. E e tia atoa ia outou ia ite i te mau faahopearaa iino paha e tupu mai aore ra eaha te tia ia outou ia rave ia tupu anaˈe te reira.
A haamanaˈo atoa e, e ere te raau te ravea no te faatitiaifaro i te mau maˈi atoa. Peneiaˈe aita e faufaa ia rave outou i te raau. Te na ô ra te vea ra World Health a te OMS e: “A rave i te raau mai te peu noa e mea titauhia. A faafaaea, a tamaa maitai, e a inu faarahi, mea pinepine e navai noa te reira no te tauturu i te hoê taata ia maitai mai.”
[Tumu parau tarenihia i te api 12]
“Hoê tausani maˈi, hoê tausani raau atoa ïa,” o ta te hoê rohipehe Roma i papai tau 2000 matahiti i teie nei. I teie mahana, e papai paha taua rohipehe ra e, ‘Hoê tausani maˈi, hoê tausani huero raau atoa ïa!’ Oia mau, e au ra e te vai ra iho â te hoê huero raau no te mau huru maˈi atoa, te mea mau aore ra te mea feruri-noa-hia. Ia au i te World Bank, te vai ra na te ao nei tau 100 000 huru raau, hamanihia no roto mai hau atu i te 5 000 taoˈa itoito taa ê.
[Tumu parau tarenihia i te api 13]
A faaohipa i te raau ma te haapao maitai
1. Eiaha e rave i te raau tei mairi te taio mahana.
2. A hoo mai i te vahi papu. Eiaha i te feia hoohoo na nia i te purumu.
3. A ara e ua papu ia outou e a pee i te mau faaueraa.
4. Eiaha e rave i te raau i faauehia na te taata ê.
5. Eiaha e ani onoono i te patia. Mea pinepine, mea maitai roa atoa te raau e momihia.
6. A tuu i te mau raau i te hoê vahi haumǎrû, te ore e naeahia e te tamarii.