Te tiare tulipe—Mea arepurepu to ˈna aamu
NA TE PAPAI VEA A A ARA MAI NA! I HOLANE
“IA TAE anaˈe i te tau uaaraa tiare i Holane, mai te mea e e mau tausani tâ fenua . . . o te ora faahou mai,” o ta te Piha no te Ohipa ratere i Holane ïa e faaite ra. Ma te tupu taue, e te mau huru peni atoa, e mau anairaa tiare tulipe unauna te uaa na roto i te mau faaapu, e faaiteraa tiare hau aˈe i te nehenehe o te arato nei i te mau ratere na te ao atoa nei. No te rahiraa o te mau ratere, ua riro teie mau aua tiare haviti e te au-roa-hia e te taata, ei tapao no te fenua Holane hoê â e te mau fare taviriraa sitona, te pata paari, e te mau tiaa raau. Ua ite anei râ outou e no ǒ mai te tiare tulipe i te fenua Turekia?
Tiare tulipe no Holane no te pae Hitia o te râ mai râ
Te faaite ra te tahi mau taoˈa faaunauna Turekia no te senekele 12 mai, i te mau tiare tulipe, tera râ, te faahiti matamua ra te mau buka no Europa i te tiare tulipe i te mau matahiti 1550, o ta te vahine tuatapapa raau ra o Adélaïde L. Stork ïa e tapao ra. I te matahiti 1553, ua papai te hoê ratere no Farani e te hoo ra “te mau ratere tei maere roa” i te mau “lili uteute [huru ê] e te mau oniani rarahi” i te mau matete no Constantinople (Istanbul). E pii na te feia no taua fenua ra i teie tiare te dülbend, oia hoi “tahei upoo” na roto i te reo Turekia, e te na ô ra te Taote Stork e, “no reira mai te iˈoa ra ‘tulipe’.”
O Ogier Ghislain de Busbecq hoê o taua mau ratere ra tei anaanatae roa i teie mau tiare e au i te tahei upoo, oia te tia o te hau no Auteteria i Turekia (1555-62). Ua afai oia i te tahi mau oniani no Constantinople mai i Vienne, i reira te tanuraahia i roto i te mau aua a Ferdinand I, te emepera Habsbourg. I reira, ua uaa te mau oniani tulipe tei atuatu-maitai-hia e Charles de L’Écluse—e taata tuatapapa raau Farani tei matau-maitai-hia i raro aˈe i to ˈna iˈoa Latino ra o Carolus Clusius.
Aita i maoro, ua faaara te roo o Clusius i te anaanatae o te Fare haapiiraa tuatoru Leiden i te fenua Holane, tei ani ia ˈna ia riro ei taata haapao i te aua tiare a te fare haapiiraa. I te avaˈe Atopa 1593, ua tapae aˈera o Clusius—e “te mau pueraa oniani tulipe”—i Leiden. Tau avaˈe i muri iho, i te tau uaaraa tiare no 1594, ua uaa maira te tiare tulipe matamua i te fenua Holane i roto i te aua tiare apî a Clusius.
Te maamaaraa i te tiare tulipe—E tau arepurepu ïa
Ua nanati te mau peni purapura e te hohoˈa taa ê o te tiare tulipe i te mau Holane. Ua faatupu te mau aamu no nia i te faufaa rahi ta te mau arii no Turekia i horoa na teie mau tiare, i te hinaaro o te feia nounou tiaraa. Aita i maoro, riro maira te faatupuraa i te oniani tulipe ei imiraa moni hoona mau, e i te taime a rahi roa ˈi te aniraa e aita i navai te tiare, ua maraa taue aˈera te moni o te mau oniani tulipe e ua haamata ˈtura te hoê tau arepurepu ta te feia tuatapapa aamu Holane e pii ra tulpenwoede, oia hoi te maamaaraa i te tiare tulipe.
Ua naeahia teie maamaaraa i te tiare tulipe i to ˈna faito teitei roa ˈˈe i te mau matahiti 1630, i to te mau oniani tulipe riroraa ei taoˈa imi-roa ˈˈe-hia e te taata. I taua tau ra, o ta te taata tuatapapa i te aamu o te mau peu aravihi ra o Oliver Impey e parau ra, mea mâmâ aˈe ia hoo mai i te hoê hohoˈa peni o te hoê tulipe i penihia e Jan D. de Heem (te hoê taata peni Holane tuiroo o te senekele 17 tei peni i te mau taoˈa parauhia nature morte) i te hoo mai i te hoê oniani tulipe varavara. E fariihia na hoê oniani ei ô faaipoiporaa no te hoê vahine, e toru oniani te moni hoo o te hoê fare tapiri i te pae pape, e e tauihia na hoê anaˈe oniani parauhia Tulipe Brasserie, e te hoê fare hamaniraa pia manuïa. E noaa i te feia hoo oniani tulipe te faito e 44 000 dala marite (fatata e 4 400 000 toata) i te avaˈe. “I te mau hotela e te mau fare inuraa na Holane,” o ta te hoê buka ïa e parau ra, “aita ˈtu tumu parau tauaparauraa e hoohooraa maoti râ te mau oniani tulipe.”
“Ua faahema te maraaraa tamau o te moni hoo e rave rahi mau utuafare fetii ravai rii e te mea veve roa, ia tamata i te ohipa hooraa tiare tulipe,” o ta Te buka parau paari Britannica apî (beretane) ïa e faataa atoa ra. “Ua hoo-tarahu-hia te mau fare, te mau fenua, e te mau pu hamani tauihaa, no te hoo mai i te mau oniani e hoo-faahou-hia ˈtu no te hoê tino moni teitei aˈe. Ua hoohia mai e ua hoohia ˈtu te mau oniani e rave rahi taime, aita râ i tapae i te taata i hoo mai.” Ua moni-oioi-hia te taata. Ua monihia te feia veve; e ua moni-roa-hia ˈtu â te feia moni. Ua maamaa-roa-hia te taata i taua ohipa hooraa oniani ra e inaha, i te matahiti 1637 ra, ua rahi aˈe te feia hoo atu i te feia hoo mai—e ua topatari te matete. Ma te tupu taue noa, e mau tausani Holane moni roa tei veve-roa-hia.
Aita te here no taua tiare ra i faaea
Noa ˈtu râ, ua tamau noa te here no te tiare tulipe e tae noa ˈtu i muri aˈe i te tau maamaaraa i te tiare tulipe, e ua haamata faahou te ohipa hooraa i te oniani tulipe i te uˈana. Inaha, i te senekele 18, no te roo rahi o te mau tiare tulipe no Holane, ua tae roa te hoê arii no Turekia, o Ahmed III, i te faahaere mai e mau tausani tiare tulipe na Holane mai. No reira, i muri aˈe i te hoê tau ratereraa maoro, ua hoˈi atu te mau ohi Holane o te mau tiare tulipe no Turekia i to ratou fenua tumu. I teie mahana, ua riro te faaapuraa i te mau tiare tulipe i Holane ei ohipa tapihooraa rahi—aore ra ei tapihooraa haviti mau, mai ta vetahi e parau ra. I nia i te mau 34 000 kilometera tuea o te fenua, te faaohipahia nei e 7 700 tâ no te faaapu tiare tulipe. I te mau matahiti atoa, te hapono nei na feia faaapu e 3 300 no Holane fatata e piti miria oniani tulipe i roto hau atu i te 80 fenua.
Noa ˈtu te aamu arepurepu o te tiare tulipe, ua tamau noa te here o te taata no teie tiare au-roa ˈˈe-hia. I te roaraa o te mau senekele, ua haaputapû teie tiare nehenehe roa i te feia peu aravihi, te mau rohipehe, e te mau aivanaa ia papai roa i to ˈna hohoˈa haviti e to ˈna mau peni unauna i nia i te hohoˈa peni aore ra i nia i te papie. I muri aˈe to te hoê o ratou, te aivanaa o te senekele 18 ra o Johann Christian Benemann, papairaa i te hoê tumu parau na roto i te reo Helemani no nia i te tiare tulipe, ua mairi oia i ta ˈna tumu parau Die Tulpe zum Ruhm ihres Schöpffers, und Vergnügung edler Gemüther (Te tiare tulipe ei faahanahanaraa i to ˈna Poiete e te oaoaraa o te feia maramarama). No ˈna e no te tahi atu feia papai e rave rahi, o ta Adélaïde Stork ïa e tapao ra, “e ere noa [te tiare tulipe] i te hoê taoˈa i roto i te rima o te taata faaapu, e taipe atoa râ no te teitei e te hanahana o te Poiete.” Ia hiˈo outou i teie tiare unauna, eita ïa outou e patoi i teie parau.
[Tumu parau tarenihia i te api 18]
Nafea ia tanu i te tiare tulipe
IA NAVAI maitai te pape, e tano te mau huru repo atoa. Teie râ, mea ohie aˈe ia tanu ia anoihia te repo e te one, te repo varivari, aore ra te haamaitai repo parauhia compost.
A tanu i te mau oniani tulipe i te tau auhune. E piti huru tanuraa: A ǒ i te hoê apoo no te oniani tataitahi, aore ra a faarahi i te apoo no te tanu i te mau oniani atoa i te hoê â taime.
Teie te tahi manaˈo no te tanu i te mau oniani tulipe: E piti taime hau te hohonu o te apoo i te teitei o te oniani. Oia hoi, ia naeahia te raro-aˈe-raa o te oniani (te vahi parahurahu) e 20 tenetimetera i raro i te repo. A faaateatea te mau oniani e 12 tenetimetera.
A tapoˈi i te mau oniani e te repo i ǒhia, e a pîpî i reira iho ia nehenehe te oniani e haamata i te tupu. Ia toetoe roa anaˈe, e paruru te tahi repo varivari aore ra te tapoˈi rauere i te mau oniani e e arai atoa i te repo ia mǎrô. A tatara i te tapoˈi rauere i te tau uaaraa tiare ia haamata anaˈe te ohi i te oteo mai.
A tâpû i te tiare ia haamata anaˈe i te maemae; aita anaˈe, e huerohia te tumu e e erehia te oniani i te maa hinaarohia no te tupuraa o te matahiti i muri iho. A vaiiho i te rauere ia maemae noa, e a tâpû ia reareahia te rauere.
Eiaha e tanu haere noa i te mau oniani, a tanu amui râ i te mau oniani hoê â huru e hoê â peni. E faataa ê ïa outou i te mau pǔpǔ tiare na nia i to ratou peni e e fanaˈo ïa outou i te mau uaaraa tiare unauna mau i roto i to outou aua.—International Flower Bulb Centre, Holland/National Geographic.
[Faaiteraa i te fatu o te hohoˈa i te api 17]
Page 16 bottom: Nederlands Bureau voor Toerisme; Top left, center, and top right: Internationaal Bloembollen Centrum, Holland; Page 17 bottom: Nederlands Bureau voor Toerisme/Capital Press