A ara i te anaanatae-ore-raa i te taio
TE PARARE ra te hoê fifi apî i te pae no te taioraa na te ao nei. Ua piihia teie fifi te anaanatae-ore-raa i te taio. Te tatarahia ra mai “te neheneheraa e taio, te oreraa râ e anaanatae i te taio.”a (Merriam-Webster’s Collegiate Dictionary, Tenth Edition) Oia mau, i teie nei, mea pinepine te taioraa—o tei faarirohia na hoi ei ohipa faaanaanatae manaˈo—i te tuuhia i te hiti ei ohipa teimaha. “E tia ia tutava no te taio,” o ta te hoê ïa tamahine 12 matahiti i amuamu, “e ere i te mea anaanatae.”
E rave rahi atoa mau taata paari o tei ore i anaanatae i te taio. Ei hiˈoraa, te faatiatia nei te mau Hau Amui no Marite e, e 97 i nia i te hanere o to ratou huiraatira o tei ite i te taio; tera râ, fatata te afaraa o te mau taata paari marite mea varavara roa ratou ia taio i te mau buka aore ra te mau vea! Ma te papu maitai, e ere no te mea e ua ite te hoê taata i te taio, e hinaaro ïa oia i te taio. E parau mau te reira i rotopu atoa i te feia ite teitei. “Ia hoˈi mai au i te fare i muri aˈe i te hoê mahana rohirohi,” o ta te hoê taata tuite no te Fare haapiiraa tuatoru no Harvard ïa e parau ra, “e tuama vau i te afata teata maoti i te rave mai i te hoê buka. Mea ohie aˈe.”
Eaha tei roohia i te taioraa? I roto i te mau ahuru matahiti i mairi aˈenei, ua hemo te au i te taio i te mau ravea haapuroro huti manaˈo. “I teie nei te vai ra ta tatou pu haapuroro upaupa—e ta tatou mau matini video e te Nintendo e te Walkman—e ere te heheuraa i te hoê buka i te mea ohie mai te tau i mutaa ihora aita i rahi te ohipa,” o ta Stratford P. Sherman ïa i papai i roto i te vea Fortune. Peneiaˈe te ravea haapau taime roa ˈˈe e tataˈu ra i te taioraa, o te afata teata ïa. Oia mau, ia tapae ratou i te 65 matahiti, ua haamâuˈa te taata marite faito au noa e iva matahiti o to ˈna oraraa i te mataitairaa i te afata teata!
I te mea e mea pinepine te mau haamaitairaa o te taioraa i te haapaehia no te mataitai i te afata teata, e mea maitai ia hiˈopoa i to muri nei.
Te mau haamaitairaa o te taioraa
E faaaraara te taioraa i te feruriraa. Na te afata teata e feruri no outou. E faaite-pauroa-hia mai te mau ohipa: te tauiuiraa o te hohoˈa mata, te tuuraa reo taa ê, e te vahi i reira te ohipa e tupu ai.
Ia taio râ outou, na outou iho e maiti i te feia hauti, e faanaho i te tahua teata, e e faatere i te ohipa. “Mea rahi aˈe to oe tiamâraa,” o ta te hoê tamaroa 10 matahiti ïa e faaite ra. “E nehenehe oe e horoa na te taata hauti i te hohoˈa o ta oe e hinaaro. Na oe iho e faatere i te mau ohipa ia taio anaˈe oe i te hoê buka maoti ia mataitai oe i te tahi mea na roto i te afata teata.” Mai ta te taote Bruno Bettelheim i faataa, “e huti te afata teata i te feruriraa, eita râ oia e haamahora ˈtu â. I reira iho, e faaaraara e e faatiamâ te hoê buka maitai i te feruriraa.”
E faarahi te taioraa i te aravihi o te parau. “Aita te tamarii aore ra te taata paari e aravihi atu â i te mataitairaa i te afata teata na roto i te mataitai rahi atu â,” o ta Reginald Damerall no te Fare haapiiraa tuatoru no Massachusetts ïa e tapao ra. “No te haihai o te mau aravihi titauhia, aita i faaroohia aˈenei no te tahi hapeparaa i te pae no te mataitairaa i te afata teata.”
I te tahi aˈe pae, e titau e e faarahi atoa te taioraa i te aravihi o te parau; ua taai-piri-hia e te paraparauraa e te papairaa. Te na ô ra te hoê orometua haapii i te reo beretane i te hoê haapiiraa tuarua e: “Mea papu maitai e ua taai-rahi-hia to oe manuïaraa ei taurearea haapii i nia i te pueraa parau i noaa mai ia oe, i te mea e matara ia oe ia taio anaˈe oe e nafea oe ia feruri ia papai anaˈe oe, e aita ˈtu e ravea no te paturaa i te hoê pueraa parau maitai maoti râ te taioraa—aita ˈtu.”
E haapii mai te taioraa i te faaoromai. Hau atu i te hoê tausani hohoˈa o te purapura na roto mai i te afata teata i roto noa i te hoê hora, e mea iti roa ïa te taime no te taata mataitai ia feruri i nia i te mea o ta ˈna e mataitai ra. “Te haamataro nei teie ravea ia faaiti i te maororaa te hoê taata e haamau ai i to ˈna feruriraa i nia i te tahi mea,” o ta te taote Matthew Dumont ïa e parau ra. Eita e maerehia ia faatuati vetahi mau maimiraa i te mataitai-rahi-roa-raa i te afata teata e te rave-vave-raa i te faaotiraa e te haerea huehue—o te mau tamarii e o te mau taata paari atoa.
E titau te taioraa i te faaoromai. “E hohora mǎrû noa te mau pereota, te mau paratarapha, e te mau api, te tahi i muri aˈe i te tahi, e ia au i te hoê tereraa o te feruriraa o tei ore roa i fa tauê noa mai,” o ta te hoê taata aravihi i te pae no te mau ravea taairaa o Neil Postman ïa i papai. I to ˈna iho vitivitiraa, e tia i te taata taio ia tatara, ia faito, e ia feruri i nia i te parau i nia i te api. Ua riro te taioraa ei ravea huriraa fifi roa o te titau—e o te faarahi—i te faaoromai.
Te hoê hiˈoraa aifaito
Noa ˈtu te mau haamaitairaa o te taioraa, e tia ia fariihia e e mau vahi maitatai atoa to te afata teata. E hau atu oia i te taioraa i te pae no te haapurororaa i te tahi mau huru haamaramaramaraa.b E nehenehe atoa te hoê porotarama afata teata o te huti i te manaˈo, e faaara i te anaanatae no te taioraa. “Ua tapaohia e te faaitoito nei te mau porotarama afata teata o te hauti nei i te mau aamu na te mau tamarii e te ite aivanaa i te mau tamarii ia heheu i te mau buka no nia i teie mau tumu parau e vetahi atu,” o ta te hoê buka parau paari ïa e faaite ra (The Encyclopedia Americana).
E mea faufaa roa ia tapea i te hoê hiˈoraa aifaito. E piti ravea taa ê te api neneihia e te afata teata. E mau vahi puai e e mau taotiaraa to te tahi e to te tahi. E nehenehe e piti atoa ra e faaohipa-maitai-hia—aore ra e faaohipa-ino-hia. Oia mau, e nehenehe te taio-rahi-roa-raa e tae roa ˈtu i te faito e faataa ê ai te hoê taata ia ˈna iho i te tahi pae e faaino mai te mataitai-rahi-roa-raa i te afata teata.—Maseli 18:1; Koheleta 12:12.
Teie râ, e pinepine te taioraa i te tuuhia i te hiti no te mataitairaa i te tahi faaanaanataeraa. Te autâ ra te hoê taata papai vea tapone e: “Te taui nei tatou mai te ihotumu a te feia taio i te ihotumu a te feia mataitai.” O te mea ïa e itehia ra i rotopu iho â râ i te mau taurearea. Ei faahopearaa, e rave rahi o ratou o te paari nei ma te ore e anaanatae i te taioraa e e roohia ratou i te mau fifi a muri aˈe. No reira, nafea te mau metua ia tauturu i ta ratou mau tamarii ia faatupu i te hinaaro e taio?
Te tauturu a te mau metua
A horoa i te hiˈoraa. Ua horoa te hoê tumu parau a te vea Newsweek oia hoi “Nafea ta outou tamarii ia riro ei feia taio maitatai” i teie aˈoraa papu: “Mai te peu e e perehû noa outou i mua i te afata teata, e perehû atoa ïa ta outou tamarii. Mai te peu râ e e ite ta outou mau tamarii ia outou ia parahi ma te au e te hoê buka maitai, e taa ïa ia ratou e aita outou e faaue noa ra ia ratou ia taio, e taata taio atoa râ outou iho.” E te mea hau atu â, te taio nei vetahi mau metua ma te reo teitei i ta ratou mau tamarii. Ia na reira ratou, te faatupu nei ratou i te hoê taairaa mahanahana—te tahi mea o te erehia nei ma te peapea i roto e rave rahi mau utuafare i teie mahana.
A haamata i te hoê vairaa buka. “A haapue i te mau buka—e rave rahi mau buka,” o ta te taote Theodore Isaac Rubin ïa e faaitoito ra. “Te haamanaˈo ra vau e ua taio vau i te buka no te mea tei reira ratou e no te mea atoa e te taio ra vetahi pae.” E taio te mau tamarii mai te peu e te vai ra e mea ohie ia rave mai i te mau buka. E rahi atu to ratou anaanatae ia taio mai te peu e tei roto te mau buka i ta ratou iho vairaa buka.
A faariro i te taioraa ei ohipa au mau. Ua parauhia e mai te peu e mea au na te hoê tamarii ia taio, ua manuïa te afaraa o te mau tutavaraa no te haapii. No reira, a faariro i te taioraa ei ohipa anaanatae mau no ta outou tamarii. Nafea? A tahi, a taotia i te taime mataitairaa i te afata teata; e mea pinepine hoi e e upootia oia i nia i te taioraa. A piti, a faanaho i te hoê huru tupuraa tano maitai no te taioraa; e riro te mau taime e te mau vahi aita e maniania, mai te hoê piha vairaa buka tataitahi maramarama maitai, i te faaitoito i te taioraa. A toru, eiaha e faahepo i te taio. A faaineine i te mau buka e te mau taime tano no te taioraa, a vaiiho râ e na te tamarii e faatupu i te hinaaro e taio.
Te haamata nei vetahi mau metua i te taio i ta ratou mau tamarii i to ratou nainairaa ra iho â. E mea maitai te reira. Te na ô ra vetahi feia aravihi e ia naeahia oia e toru matahiti, ua taa i te tamarii te rahiraa o te mau parau o ta ˈna e faaohipa i roto i te hoê tauaparauraa matauhia i rotopu i te feia paari—noa ˈtu e aitâ ta ˈna e nehenehe e faahiti roa i taua mau parau ra. “E haamata te tamarii i te haapii i te taa i te hoê reo na mua ˈtu e i te hoê faito vitiviti aˈe i ta ratou e nehenehe e haapii ia paraparau,” o ta te hoê buka (The First Three Years of Life) ïa e faaite ra. Te na ô ra te Bibilia no nia ia Timoteo e: “Mai to tamarii-rii-raa mai â to oe ite i te parau moˈa i papaihia ra.” (Timoteo 2, 3:15) No roto mai te parau tamarii rii (“enfant” na roto i te reo farani) i te taˈo latino ra infans, oia hoi te auraa mau e “taata paraparau ore.” Oia mau, ua faaroo o Timoteo i te mau parau a te mau Papai na mua roa ˈˈe oia e nehenehe ai e paraparau.
Te Bibilia—E ravea tauturu maitai roa
Te na ô ra te hoê buka (The Bible in Its Literary Milieu) e: “Ua riro te Bibilia ei haapueraa faahiahia o te mau buka aravihi i te pae no te papairaa.” Oia mau, te vai ra i roto i ta ˈna e 66 buka te mau papai rohipehe, te mau himene, te mau faatiaraa aamu o ta te mau taurearea e te feia paari e nehenehe e huti mai i te haapiiraa. (Roma 15:4) Hau atu, “e mea faaurua mai ïa [te Bibilia] e te Atua, e e mea maitai ei haapiiraa, ei aˈoraa, ei faaiteraa hapa, ei faaite mai i te parau-tia ra.”—Timoteo 2, 3:16.
Oia mau, te buka faufaa roa ˈˈe ia taio o te Parau ïa a te Atua, te Bibilia. Ma te tano roa, ua titauhia te arii tataitahi no Iseraela ia noaa i ta ˈna iho hohoˈa o te mau Papai e “e taio hoi oia e hope noa ˈtu o ˈna pue mahana i te ao nei.” (Deuteronomi 17:18, 19) Ua faauehia o Iosua ia taio i te mau papai “ma te reo mǎrû”—oia hoi no ˈna iho—“i te rui e te ao.”—Iosua 1:8, MN.
Parau mau, e ere vetahi mau tuhaa o te Bibilia i te mea ohie ia taio. Te titau nei ratou ia haamauhia te feruriraa ia taio anaˈe. A haamanaˈo, ua papai o Petero e: “Ei mau aiû fanau apî, a faatupu i te hiaai no te û anoi-ore-hia i fatuhia e te parau ra.” (Petero 1, 2:2, MN) Maoti te faaohiparaa, e nehenehe te hinaaroraa i te “û” o te Parau a te Atua e riro ei peu matauhia mai te hiaairaa o te aiû i te û a to ˈna mama. E nehenehe te au no te taioraa i te Bibilia e atuatuhia.c Eita te tutavaraa e mâuˈa. Ua papai te papai salamo e: “E lamepa ta oe parau i to ˈu nei avae, e tiarama no to ˈu nei mau eˈa.” (Salamo 119:105) Aita anei tatou paatoa e titau ra i teie aratairaa i roto i teie anotau ahoaho?
[Nota i raro i te api]
a Eiaha te anaanatae-ore-raa i te taio ia hapehia e te “ite-ore-raa i te taio,” oia hoi “te oreraa e nehenehe e taio aore ra e papai.”
b Ma te farii i te reira, i te mau matahiti i mairi aˈenei, ua apiti atoa te Taiete Watch Tower i roto i ta ˈna hamaniraa i te mau taoˈa neneihia, i te mau ripene vidéo no nia i te mau tumu parau taa ê taaihia i te Bibilia.
c No te tauturu i te mau tamarii ia faatupu i te hiaai no te ite a te Bibilia, ua faaineine te Taiete Watch Tower i te mau ravea tauturu ohie no te haapii i te Bibilia, oia hoi Ta ˈu Buka Aamu Bibilia e Faaroo i te Orometua Rahi. Te vai atoa ra te mau ripene o na buka e piti nei.