Mau pure no te hau i roto i te mau haamanaˈoraa o te tamaˈi
I TE avaˈe novema 1994, ua faatupu te Pâpa Ioane Paulo II i te hoê tairururaa e e rave rahi faaroo i roto i te Vaticana. Na te mau pure no te hau na te ao nei i tapao i taua taime ra. “Noa ˈtu eaha te mau aroraa no tahito ra e no teie nei atoa,” o ta te pâpa ïa i parau i roto i ta ˈna omuaraa parau, “ua riro râ ei ohipa e e hopoia na tatou paatoa ia faaite maitai aˈe i te taairaa i rotopu i te faaroo e te hau.”
Ma te tâhitohito, ua ino roa te roo o te mau haapaoraa o teie nei ao i roto i taua tuhaa ra. Ua farii te papai parau rahi no te apooraa ra o William Vendley e “ua faaô roa te mau haapaoraa i roto i te mau aroraa i roto e rave rahi vahi o te ao nei.” A hiˈo noa na i te mau aroraa i Rwanda, te hoê fenua e mea uˈana te faaroo katolika no Roma.
I te avaˈe me 1994, ua faˈi te Pâpa Ioane Paulo II e ua riro te ati i tupu i Rwanda “ei haamou-roa-raa i te nunaa mau e, ma te peapea, o te mau Katolika atoa te tumu.” Ua mana anei te apitiraa a te mau Katolika i nia i te tiaturiraa o te mau taata i roto i te ekalesia? “Ua faahuru ê te mau aroraa i te faaroo o te mau taata e rave rahi,” o ta André Bouillot, te hoê Jésuite no Belegika i parau. E ma te tumu papu maitai.
Ia au i te hoê tabula Reuters i neneihia i roto i te Herald no Miami, “tei roto te mau perepitero, te mau orometua e te mau paretenia i na Hutu mau auri e 40 000 o te tiai noa ra i te haavaraa no te mau ohipa haapoheraa taata.” Teie ta The New York Times i faatia: “E rave rahi taata no Rwanda o te parau ra e aita ta ratou mau epikopo e te mau arii epikopo i faahapa noa ˈˈe i te mau aroraa oioi aore ra uˈana e e mea piri roa ratou e te Faatereraa Habyarimana, o tei faaineine i te mau pǔpǔ haapohe. Ua tapeahia râ te hoê perepitero na te Faatereraa apî Tutsi no to ˈna apitiraa i roto i te mau aroraa.” E ere i te mea maere, “te parau ra te Faatereraa apî e,” o ta te Times ïa e parau faahou ra, “eita oia e hinaaro ia mana faahou te Ekalesia Katolika mai te matamua ra, e ua haapeapea e ua haamâtaˈu atoa te mau faehau e haru i te mau perepitero o te faaite i to ratou manaˈo e te tiamâ.”
Eaha te manaˈo o te Atua ra o Iehova no nia i te mau pure no te hau faaotihia e te mau taata faaroo o tei faatahe i te toto? Te pahono ra te Isaia 1:15 e: “Ia hohora mai i to outou rima, e purou vau i tau mata ia outou; e ia pinepine noa ta outou pure, e ore au e faarue atu; ua îî hoi to outou rima i te toto.”
I te hoê â taime, “e ere” te mau tavini mau a Iehova “i to teie nei ao” e i ta ˈna mau aroraa. I roto i te mau aroraa i tupu i Rwanda, ua farii te mau Ite no Iehova no te opu tataitahi i roto i to ratou fare i te mau Ite i fifihia no te tahi atu opu, ma te paruru ia ratou noa ˈtu e e nehenehe ratou e haapohehia. Te pure nei e te turu nei te “feia rahi roa” o te mau Ite, no roto mai i te mau nunaa taata atoa e ati aˈe te ao nei, i te Basileia o te Atua oia hoi te tiaturiraa otahi no te hau mau e te ino ore.—Ioane 17:14; Apokalupo 7:9; Mataio 6:9, 10; 24:14.
[Faaiteraa i te fatu o te hohoˈa i te api 14]
Luc Delahaye/Sipa Press