“A haere mai na muri ia matou i te vahi hamaniraa uaina i Honegeria!”
FAATIAHIA E TE TAATA PAPAI A ARA MAI NA! I HONEGERIA
Ua matauhia i te mau mouˈa ra no Zemplén no to ratou mau aivi oeoe i faatupuhia e te mouˈa auahi. I nia i te mau vahi pahee te tarava ra te tuhaa i tanuhia i te vine no Honegeria , te Tokaj-Hegyalja haviti mau.
I TE pae Apatoerau Hitia o te râ no Honegeria, mea teitei roa te mouˈa rahi ra no Tokaj, e vai ra i roto i te oire no Tokaj. Ma te parare mai, i reira e piti anavai e farerei ai, e 55 kilometera i te pae apatoerau tooa o te râ te vai ra te hoê vahi e tupu ra te peenave vine. I te ropuraa o te vahi hotu, e ite tatou i te oire nainai no Tolcsva, i reira te feia ofati i te peenave vine e tanu ai ma te haapao maitai i te mea o te riro ei mau vine no roto i te Hungarian Furmint grapes.
A haere mai, a tamata i te uaina monamona tuiroo no Tokay Aszu o te Tokaj-Hegyalja! Te faariro ra te feia faaapu i taua vahi ra i ta ratou vine ei mea otahi roa e te tuu nei ratou i te iˈoa Latino i nia i ta ratou mohina mai te Vinum Regum, Rex vinorum, te auraa ïa “Arii o te mau Vine, Vine e tano no te mau Arii.”
Te uaina i hamanihia e te vine?
“Te opua ra anei outou e hamani i te uaina mai te vine ra?” ta matou e ani nei ma te maere. Te titau ra ta matou uiraa i te hoê faataaraa anaanatae mau. E ere te reira i te vine mau e mau peenave taa ê râ tei haaputuhia i roto i te vairaa no te vine, ta tatou e parau. “Na te aha e faariro i te reira ei mea taa ê?” ta tatou e uiui i roto i to tatou feruriraa. Ma te maere te haamatauhia ra tatou i te Botrytis cinerea, o tei riro ei toehaumi taa ê e vai ra i nia te mau peenave i roto i taua mau vahi ra.a Ua parauhia mai tatou e ia maˈî te pape o te anavai i nia na te reira e faariro i te anuvera tano no taua toehaumi taa ê ra.
Ia nehenehe te toehaumi e faatupu i ta ˈna ohipa i nia i te peenave, mea faufaa te anuvera tano. Te titau ra te tumu i te tau veavea e rave rahi mahana e te tahi uâ navai maitai no te faarahi i te tupuraa matamua o te mau peenave vine. I reira, mai te peu e e para oioi te peenave i te omuaraa o te avaˈe setepa e e apee mai te hoê anotau auhune mârô e te veavea, ua tano maitai ïa te hotu no te hamani i te uaina maitai roa.
Nafea râ te toehaumi ia tauturu no te hamaniraa i te uaina? Tei roto noa te pahonoraa i te raveraa; teie nei râ o te reira tei parauhia mai ia matou. Na te hoê huru faaohiparaa a te natura ia afa te iri o te vine tei para i roto i te ô vine, ma te faatia te farii ia vai i roto i te pape maa o te peenave vine, ma te faatia e ia matara mai te mau tuhaa a te mau taoˈa maramara.
E horoa anei te mau taoˈa maramara i te uaina i te hoê tamataraa avaava? Ua papu ia matou e na te tihota e te ava e faataui i te maramara e vai ra i roto i te maa hotu e te maramara e vaiihohia e te uaina i roto i te paero. Mea faufaa atoa te tahi atu avaava mai te taoˈa maramara no roto mai i te maa ra e te tuhaa rii avaava e vai ra i roto i te vine e taoˈa maramara e tihota to roto, no te tamata i te uaina. Tei te huru o te mau ohipa e vai ra i roto i te repo i te avaava o te uaina, e e hauti atoa te vairaa o te mau vine ia au to ˈna taairaa e te mahana i nia i te tamata au o te uaina.
A tamau noa ˈi te faataaraa, e ite tatou e i muri aˈe i te umiumiraa, e anoihia te ota no roto mai i te mau vine mârô e te uaina no te matahiti i mairi aˈenei, o tei hamanihia ia au i te hohoˈa matauhia. E tauihia te faahopearaa o na 72 hora o te ravea no te tatara e te umiumiraa hopea o te pape iti e e rave rahi tihota o te faataui i te tau faahopueraa i roto i te paero i hamanihia e te raau. A maraa noa ˈi te faito o te ava i rotopu i te 13 e te 15 i nia i te hanere, e faaea te hopueraa ia au i te mau ture o te natura. I te hopea o na ono avaˈe, e tia e ia faataotohia e nehenehe atu ai te reira e para maitai. E titau te uaina Aszu maitai e toru e tae atu i te pae matahiti i muri aˈe te reira e ineine atu ai no te inu.
E haere i raro i te apoo vairaa vine
Ma te hoˈi i te mataeinaa, e tomo tatou i roto i te hoê fare vairaa uaina, te vai ra i reira te hoê uaina i faaiteitehia o te huti i to tatou ara-maite-raa—te hoê patia repo e piti auri tahito. Mea rohirohi roa te raveraa i te ohipa e taua mauhaa ra i roto i te repo paari e ua matauhia i te pii i taua mauhaa ra te taparahi taata.
E farii maitai te hoê taata e ohipa ra i roto i te mau ô vine ia matou e ma te oaoa e aratai oia ia matou i roto i te apoo vairaa uaina o te fare haaputuraa ohipa tahito. E faataa oia ma te teoteo i te ara-maite-raa e horoahia no te tapea i te anuvera tano e te toetoe no te mau paero uaina. I te mea e e tapeahia i te anuvera e 54 teteri Fahrenheit, e haaputuhia te paero i roto i te mau apoo ofai pua. E tapeahia te huru toetoe i te 85 e tae atu i te 90 i nia i te hanere.
E maere faahou matou, i teie nei ia parauhia mai e tei te huru o te vairaa o te paero taa ê e paari ai te uaina, tei tuuhia i nia fatata i te mau mea atoa i roto i te apoo vairaa uaina—te raau, te mohina, te vai atoa ra te patu araea—te mau mea atoa eiaha râ te tahua tima. Eita ïa te paero e faahuru-ê-hia e te mataˈi no rapaeau mai, eita te feia hamani uaina e hahaere rahi na roto i te apoo vairaa uaina.
Ua faahiti mai ta matou taata aratai i te hoê parau paari no Honegeria no nia i te feia hamani uaina: “Aita e nehenehe e faataa ê i te uaina maitai roa e te paero tano.” No te haapapu ia matou i te parau mau o teie faahitiraa, ua pûpû mai ta matou taata haapao i te apoo vairaa uaina i te mau huru uaina atoa o te Tokay Aszu no te tamata. E te maramarama o te mori hinu, e te uaina i roto i ta matou hapaina e anaana ra e te peni ateate, te tapao ra oia e nafea te uaina ia faatupu i te hoê reni menemene i roto i te hapaina, te hoê tapao taa ê o te uaina Tokay Aszu.
Ua faaite oia ia matou e mea au roa na te hoê taata tamata i te hoê uaina mârô, na te reira e faaite i te huru maitai i roto i te hoaa monamona e te hauˈa noˈanoˈa o te uaina, o te ore e nehenehe e itehia i roto i te uaina monamona. Ua parauhia e mea ê roa te uaina Tokay Aszu monamona—e titauhia i te hoê taata aravihi no te faaite mai i te mau vahi huna.
No te faaoti, ua parau oia ia matou e: “Ua ite anei outou e te faaohipahia ra te uaina Tokay Aszu ei ravea rapaauraa e e tia ia o te ite-atoa-hia i roto i te mau fare vairaa raau atoa?” Ua faahaamanaˈo te reira ia ˈu i te mau parau a Paulo ia Timoteo: “Ei maa uaina iti râ ta oe, no te opu hoi, e no te pohe pinepine no oe ra.” (Timoteo 1, 5:23) I te pae hopea, i muri aˈe to matou iteraa i te tuuraa uaina i roto i te mohina e te tupoheraa i te mau manumanu, ua hoˈi matou i te fare ma te feruri, ia inuhia ma te tano, nafea te mau parau i roto i te Salamo 104:15 ia tano: ‘Te uaina e oaoa ˈi te mafatu o te taata nei.’
[Nota i raro i te api]
a Ua tatarahia te pape o te mau peenave e ua tuuhia i te noˈanoˈa i roto i te meli mai te tihota ra te huru,” ta te The New Encyclopædia Britannica e parau ra.
[Hohoˈa i te api 30]
I nia: Uaina i para i roto i taua mau paero ra
I te pae atau: E tupu atoa te toehaumi i roto i te mau mohina