1995—Eaha ïa to tatou oraraa no a muri aˈe?
“Te titau nei te ao i te hoê aveia maitai aˈe i te mau piiraa ohie i te demotaratia e te makete —e ere râ i te mea ohie.”—Will Hutton, Guardian Weekly.
IA AU i te huru hiˈoraa o te mau taata, mai te huru ra e ua tano teie nei faahitiraa. E au ra e te ere ra te ao i te aveia o te nehenehe e tiaturihia no te horoa i te aratairaa no te hau, te ino ore, te parau-tia, te huru tia e te hoê faatereraa maitai. Ua tamata te mau taata fatata i te mau huru faatereraa atoa, mai te faatereraa arii e tae atu i te faatereraa repubilita, mai te faatereraa o te mau taata haavî e tae atu i te faatereraa demotaratia, e ua ite oia e aita teie nei ao e nehenehe e faaterehia. Na nia i teihea eˈa o ˈna e haere ai i teie nei?
E au ra ua riro ei maitiraa—te eˈa e haapou ra i roto i te ao o te haavîraa uˈana, te taparahiraa taata, te ohipa ino, te parau-tia ore, te haavare i te pae faaroo e te pae politita, te feiiraa i te tahi atu nunaa, e te hutiraa i te faufaa o te feia veve. Te reira te eˈa ta vetahi e parau ra e aratai i te huenaneraa.
Aore ra te vai ra te tahi atu eˈa tei piihia te eˈa fifi, te haapaeraa ia ˈna iho no te tapae i roto i te hoê ao maitai aˈe tei niuhia i nia i te opuaraa a te Atua no te pae o te faatereraa, tei itehia i roto i te Bibilia. E eˈa fifi no te mea te titau ra i te itoito i te pae morare, te haapaeraa ia ˈna iho, te hoê huru hiˈoraa i te pae varua no nia i te oraraa, e te tiaturiraa i te hoê Atua e opuaraa ta ˈna. Ia nehenehe râ taua eˈa ra ia manuïa mai e tia i te taata ia riro ei taata haehaa—haehaa i mua i to ˈna Poiete. E tia ia ˈna ia huri tia ˈtu i nia i te Atua no te hoê faatereraa parau-tia. Te faaue ra te aposetolo kerisetiano ra o Petero e: “E tena na, e faahaehaa ia outou iho i raro aˈe i te rima mana o te Atua, ia faateitei oia ia outou i te tau mau ra. E huri i to outou ahoaho atoa i nia ia ˈna; oia hoi te tiai mai ia outou.”— Petero 1, 5:6, 7; Apokalupo 4:11.
Na vai e faatere ino ra i te mau taata?
Eita te taata iho e nehenehe e taui roa i teie nei ao na roto i te hoê ao maitai—ua rahi roa e mea puai roa te miimii e te mau ohipa iino. Ua tano te peropheta ra o Ieremia i to ˈna papairaa e: “Ua ite hoi au, e Iehova, e ere tei te taata iho to ˈna haerea; e ere hoi tei taua taata e haere ra i te haapao i to ˈna taahiraa.” (Ieremia 10:23) Ma te ore e tauturuhia e te Atua, eita te mau taata e nehenehe e aratai i to ratou mau taahiraa avae ma te manuïa no te maitai o te utuafare taata atoa o te ao nei. No te aha râ? No te mea taa ê noa ˈtu i to tatou tiaraa taata hara, te vai noa ra taua enemi itea-ore-hia ra o Satani, o tei ineine i te faaohipa i to ˈna mana no te faatere, mai ta ˈna i rave i te fenua Rwanda, ma te turai i te mau taata i roto i te hoê aroraa o te faatahe rahi i te toto.—Genese 8:21; Mataio 4:1-11.
No te turai i te taata ia rave i te ohipa ino mau, te ririraa e te taparahiraa i roto i te mafatu e te feruriraa o te mau taata, ua haapii o Satani i te mau nunaa te faateiteiraa i te pae o te nunaa, o te mau opu taata, e te pae faaroo. Na te mau metua i faaô roa i teie haapiiraa o te feiiraa mai te tamariiriiraa mai e ua mau roa te reira i roto i te feruriraa, e mea pinepine i roto i te mau senekele o te mau peu tutuu. Ua haapaarihia teie peu tutuu e te mau faanahoraa o te haapiiraa e te mau haapiiraa i te pae faaroo. No reira e e mau mirioni taata tei paari mai ma te riri e te ohipa ino i roto i to ratou mafatu. Ua taraihia ratou, ua faatupuhia i te hoê tamâraa roro mai te tamariiriiraa ra, no te patoi atu i to ratou taata-tupu na roto i te faaueraa a te mau taata faatere ino i te pae politita e te pae faaroo. E nehenehe te tuôraa i te mau parau tano ore e te mau parau patiatia e haamata, e nehenehe e ohipa ma te haaparare oioi i te hoê huru tupuraa, o te hope i roto i te hoê “tamâraa i te pae o te nunaa” aore ra te hoê taparahiraa i te hoê nunaa.
Ma te faaite eaha ta te oraraa no a muri aˈe e afai mai, ua papai o Martin van Creveld, te hoê faehau papai aamu i Iseraela, i roto i te buka ra The Transformation of War e: “Na roto i te tuhaa maitai o te ohipa e tupu ra i teie nei, te matara ra e rave rahi hiˈoraa no te pae faaroo . . . e te hauti ra te feia itoito uˈana i te hoê tiaraa rahi roa ˈˈe i roto i te manaˈo e turai nei i te aroraa e te mauhaa tamaˈi” i te pae Hitia o te râ i te tahi noa ˈˈe taime “i na matahiti e 300 hopea nei.” No reira, maoti hoi i te riroraa ei puai no te hau e no te faateitei i te huru i te pae varua o te huitaata, te tamau noa ra te haapaoraa i to ˈna tiaraa i roto i te aamu na roto i te faatupuraa i te riri, te aroraa e te taparahiraa taata.
Ua tǎpǔhia te hoê oraraa no a muri aˈe taa ê
Mai te peu e ua poietehia te huitaata no te ora i roto i te hoê ao apî, e tia ïa ia ratou ia faatupu i te parau tohu a Isaia: “E na ˈna [Iehova] e haapii mai i ta ˈna haapaoraa, e haere tatou na te eˈa ta ˈna i faaite maira. . . . Na ˈna e haava i roto i te mau etene, e e faataa i te parau i te taata atoa e rave rahi; e tiapai ratou i ta ratou ˈoˈe ei auri arote, e ta ratou mau mahae ei tipi tope raau; e ore te hoê fenua e aa mai i te tahi fenua i te ˈoˈe, e ore hoi ratou e haapii faahou i te tamaˈi.”—Isaia 2:3, 4.
O vai i teie nei mahana o te haapao ra i teie parau tohu faahiahia mau ati aˈe teie nei ao? O vai te feia i pohe i te fenua Rwanda ma te ore hoi e taparahi i to ratou mau hoa i roto i te faaroo no te tahi atu opu taata? O vai te feia i pohe i roto i te mau aua haavîraa a te mau Nazi maoti hoi i te tavini i te mau nuu a Hitler? O vai tei faaea i roto i te mau fare tapearaa no e rave rahi fenua maoti hoi i te haapii i te tamaˈi? O te feia ïa o te fanaˈo nei i te tupuraa o te Isaia 54:13: “E te mau tamarii atoa na oe ra, e haapiihia ïa e Iehova, e e hau rahi to te mau tamarii na oe ra.”
Te vai ra ta te mau Ite no Iehova ati aˈe teie nei ao i taua hau ra i teie nei no te mea ua farii ratou i te haapiiraa a Iehova no roto mai i ta ˈna ra Parau, te Bibilia. Te pee nei ratou i te mau haapiiraa e te hiˈoraa o Iesu Mesia. E eaha ta ˈna i parau? “E tuu atu vau i te parau apî na outou, E aroha outou ia outou iho, mai ia ˈu e aroha ˈtu ia outou na, e aroha atoa hoi outou ia outou iho. O te mea teie e ite ai te mau taata atoa e, e pǐpǐ outou na ˈu, ia aroha outou ia outou iho.” (Ioane 13:34, 35) Te faaohipa nei te mau Ite no Iehova i taua here ra i te hoê faito teitei, noa ˈtu e e Katolika e e Porotetani ratou na mua ˈˈe, e te ohipa nei ratou i teie nei ma te au maite i Irelane Apatoerau. Noa ˈtu e e mau enemi i te pae faaroo ratou i mutaa ihora, te rave amui nei ratou i teie nei i te ohipa ei mau kerisetiano i Iseraela, i Lebanona, e te tahi atu mau fenua. Aita ratou e haapii faahou ra i te tamaˈi. Auê hoi taa-ê-raa e itehia ahiri e e pee te mau taata atoa na te ao nei i te mau parau a Iesu e e faaohipa i roto i to ratou oraraa!
Te tiaturi nei te mau Ite no Iehova e ua fatata roa te ao apî ta te Atua i tǎpǔ, te hoê ao e arataihia e te hoê faatereraa no nia mai i te raˈi. Eaha te niu e vai ra ia ratou no taua tiaturiraa tano mau ra?
Ua tǎpǔ o te Atua i te hoê ohipa hopea
I roto i ta ˈna Parau, te Bibilia, ua tǎpǔ te Atua i te hoê faatereraa parau-tia no te huitaata atoa o te auraro. Na roto i te arai o ta ˈna peropheta ra o Daniela, ua tohu oia e i te tau hopea o teie faanahoraa o te mau mea, e faatupu oia i te hoê faatereraa o te vai tamau e te parau-tia. “Ia tae i te anotau o taua mau arii ra, e faatupu ai te Atua o te raˈi ra i te hoê basileia, o te ore roa ïa e mou, e ore roa hoi e riro ia vetahi ê; e hope roa hoi taua mau basileia ra i te parari e e pau; e e vai tera e a muri noa ˈtu.” (Daniela 2:44) O taua noâ faatereraa o te Basileia ta te Mesia i haapii i te feia e tiaturi ia ani e ia tae mai i roto i ta ˈna pure tuiroo: “E to matou Metua i te ao ra, ia raa to oe iˈoa. Ia tae to oe ra hau. Ia haapaohia to oe hinaaro i te fenua nei, mai tei te ao atoa na.”—Mataio 6:9, 10.
I roto i taua pure ra, te ani nei tatou i te Atua ia faatupu i ta ˈna parau tǎpǔ no nia i ta ˈna faatereraa parau-tia. E ua ite tatou e eita te Atua e haavare. Ua parau o Paulo no “te ora mure ore, i ta te Atua ta te ore e tia ia haavare i parau mai hou teie nei ao ra.” (Tito 1:2; Hebera 6:17, 18) E eaha ta te Atua i tǎpǔ? Te pahono ra te aposetolo Paulo e: “Te tatari nei râ tatou i te raˈi apî e te fenua apî ta ˈna i parau maira, i te vai-mau-raa o te parau-tia ra.”—Petero 2, 3:13; Isaia 65:17; Apokalupo 21:1-4.
Na mua ˈˈe taua faatereraa parau-tia ra e itehia ˈi ma te taatoa i ǒ nei i nia i te fenua nei, e tia ia faanahohia te hoê tamâraa rahi mau. Te tahoê ra te mau parau tohu bibilia no te faaite e fatata roa taua ohipa ra no te tamâraa i te ao a Satani e ta ˈna mau nuu iino mau i te tupu. (Hiˈo Mataio, pene 24; Luka, pene 21; e Mareko, pene 13.) Te piihia ra taua ohipa tamâraa ra te tamaˈi o Aramagedo, “te tamaˈi i taua mahana rahi o te Atua Puai hope ra.”—Apokalupo 16:14, 16.
Noa ˈtu e eaha ta te rahiraa e manaˈo ra, aita to te matahiti 2000 e faufaa. I te parau mau, e faufaaraa noa to taua taio mahana ra no te amuiraa faaroo kerisetiano. Te vai ra ta te tahi atu nunaa ta ratou iho faanahoraa no te taio mahana. Te mea faufaa oia hoi teie te taime no te huri tia ˈtu i nia i te Atua e ta ˈna Parau no te faaite papu ia tatou iho eaha te “hinaaro tia o te Atua ra, e te au, e te maitai hoi.” (Roma 12:1, 2) Te mea faufaa roa oia hoi teie te taime no oe ia maiti—te haereraa i roto i te hoê oraraa no a muri aˈe o te haamaitaihia e te Atua aore ra te tamau-noa-raa i roto i te eˈa ahoaho ta te ao a Satani e pûpû maira. Te faaue atu nei matou ia oe ia maiti i te eˈa a te Atua. A maiti i te ora!—Deuteronomi 30:15, 16.
[Parau iti faaôhia i te api 14
“Te tatari nei râ tatou i te raˈi apî e te fenua apî ta ˈna i parau maira.”—Petero 2, 3:13
[Hohoˈa i te api 13]
E nehenehe iho â te mau nunaa e taui i ta ratou mau ˈoˈe ei auri arote i raro aˈe noa i te faatereraa o te Basileia o te Atua