Te mau faahopearaa o te Haapiiraa e mea tupu noa te mau mea
I TE omuaraa o te senekele 19, ua fanaˈo te haapaoraa e te ite aivanaa i te hoê taairaa auhoa maitai. E piti matahiti na mua noa ˈˈe i neneihia ˈi te buka ra The Origin of Species, ua papai o Louis Agassiz, te hoê taata tuatapapa i te ihiora e e orometua haapii atoa i te Fare haapiiraa tuatoru i Harvard e te faaite ra te mau mea ora o te ao nei i te “feruri-hohonu-raa na mua roa, te paari, te teitei” e te hoê tapao rahi o te tupuraa natura o te mau mea, o te hiˈopoaraa ïa “i te mau manaˈo o te Poiete o te Ao o te reva.”
E mea matauhia te manaˈo o Agassiz. E rave rahi taata tei manaˈo e ua tuea maitai te ite aivanaa e te haapaoraa. Ua faariro-pinepine-hia te mau ohipa tei itehia i te pae ite aivanaa mai te haapapuraa e te vai ra te hoê Poiete Rahi. Ua tupu râ te hoê amahamaharaa rahi i rotopu i te haapaoraa e te ite aivanaa.
Te haamata ra te manaˈo feaa i te tupu
Te haafeaa ra te buka ra Principles of Geology a Charles Lyell, te buka matamua tei matara mai i te matahiti 1830, i te manaˈo no nia i te aamu o te poieteraa i roto i te Bibilia. Ua parau o Lyell e aita te poieteraa i tupu i roto e ono mahana mau te maoro. Teie ta te taata tuatapapa i te mau puai o te taoˈa ra o Fred Hoyle i papai: “Ua riro te mau buka a Lyell ei tumu rahi no te faatiaturi i te ao i te pae rahi e mea hape te Bibilia, i roto hoi i te tahi mau tuhaa, ua riro ei manaˈo maere roa e tae mai i teie mahana.”a
No reira ua haamauhia te hoê niu no te manaˈo feaa. I roto i te feruriraa o te rahiraa, eita te ite aivanaa e te Bibilia e tuea faahou. Ia anihia ia ratou ia maiti, e rave rahi o te maiti i te ite aivanaa. “Ua haafeaa te mau buka a Lyell i te manaˈo no nia i te mau pene matamua o te Faufaa Tahito,” o ta Fred Hoyle ïa i papai, “e na te buka a Darwin ïa i mono atu.”
Ua matara mai te buka ra The Origin of Species i te taime tano maitai no te feia o tei ore i hinaaro e farii i te Bibilia ei Parau na te Atua. Ua tupu aˈena te hoê taairaa piri roa i rotopu i te taata e te ite aivanaa. Ua umehia te mau taata tei maamaahia na te mau parau tǎpǔ e te mau ohipa a te ite aivanaa. Mai te hoê tane haviti e faahinaaro nei i te hoê vahine, ua horoa rahi te ite aivanaa e rave rahi ô apî na te taata—te hiˈo fetia, te hiˈo faarahi taoˈa, e te matini hou e i muri iho, te uira, te niuniu paraparau, e te pereoo. Ua faaitoito aˈena te mau ravea aravihi apî i te hoê tauiraa i te pae tapihaa o tei horoa na te taata i te mau maitai i te pae materia tei ore aˈenei i itehia.
I te tahi aˈe pae, ua faarirohia te haapaoraa mai te hoê fifi no te haereraa i mua. Ua manaˈo vetahi e te haamǎtaˈu ra oia i te mau taata, aita oia e aifaito ra e te mau haereraa vitiviti i mua o te ite aivanaa. Ua haamata ˈtura te feia aita e tiaturi ra i te Atua e faaite i to ratou mau manaˈo ma te reo puai e te onoono. Oia mau, mai ta Richard Dawkins i papai, “ua nehenehe o Darwin e faariro i te hoê taata ei taata maramarama o tei ore e tiaturi i te Atua.” Ua riro te ite aivanaa ei tiaturiraa apî no te huitaata nei no te ora.
I te omuaraa, ua patoi na te mau aratai faaroo i te haapiiraa e mea tupu noa te mau mea. Tera râ, tau ahuru matahiti i muri iho, ua vare atura te mau upoo faatere haapaoraa i te pae rahi i te manaˈo matauhia, na roto i te fariiraa e anoi i te haapiiraa e mea tupu noa te mau mea e te poieteraa. Ua faaite te hoê upoo parau rahi i roto i te New York Times i te matahiti 1938 e: “Te turu nei te Ekalesia no Beretane i te manaˈo e mea tupu noa mai te poieteraa.” Teie ta te maimiraa, ravehia e te hoê pǔpǔ taata i raro aˈe i te aratairaa a te Arii epikopo no York i parau: “Aita nau faatiaraa o te poieteraa e piti i roto i te Genese I e te II e patoi ra i te haapiiraa e mea tupu noa te mau mea, i te mea hoi e ua farii-rahi-hia te reira e te mau kerisetiano tei haapiihia e e mau aai noa te reira i mutaa ihora e e faufaaraa taipe noa to ratou no tatou maoti râ i te aamu.” Teie te faaotiraa a te pǔpǔ taata a te Arii epikopo: “E nehenehe outou e manaˈo i ta outou e hinaaro e ia riro noa ei kerisetiano.”
No te rahiraa, ua paruparu roa te tano-mau-raa o te Bibilia na roto i te mau huru tamataraa e faatuati te Bibilia e te haapiiraa e mea tupu noa te mau mea. Ua tupu ïa te feaaraa aano no nia i te Bibilia, e tae mai â i teie mahana, i rotopu atoa i te tahi mau aratai faaroo. E mea matauhia te mau faataaraa a te hoê Epikopo i Kanada o tei parau e ua papaihia te Bibilia i te hoê tau hou te ite aivanaa, e ua faatupu ïa te reira i te faahaparaa e te taa-ore-raa. Ua parau oia e mau “aamu hape” e e mau “parau faarahi tahaa” to roto i te Bibilia no nia i te fanauraa e te faatia-faahou-raa o Iesu.
No reira, e rave rahi, te mau upoo faatere haapaoraa atoa, o tei faaino oioi i te Bibilia. Tera râ, ua aratai teie huru feaaraa i te aha? Eaha te tiaturiraa tei pûpûhia? Ma te faaroo paruparu i roto i te Bibilia, ua huri atu ratou i nia i te haapiiraa philosopho e te politita.
Te mau faahopearaa i nia i te haapiiraa philosopho e te politita
Ua horoa te buka ra The Origin of Species i te hoê hiˈoraa apî no nia i te haerea o te taata. No te aha te hoê nunaa e mono ai i te tahi nunaa ia upootia oia? No te aha te hoê nunaa taata e faatere ai i nia i te tahi atu nunaa taata? Ua horoa te buka ra The Origin of Species, na roto i te haafaufaaraa i te maitiraa natura e te tatuhaaraa natura, i te mau haamaramaramaraa o tei turu i te aratairaa a te mau philosopho o te senekele 19.
O Friedrich Nietzsche (1844-1900) e o Karl Marx (1818-1883) te mau philosopho tei mana rahi i nia i te mau ohipa politita. Ua anaanatae roa raua toopiti i te haapiiraa e mea tupu noa mai te mau mea. “E mea faufaa te buka a Darwin,” o ta Marx ïa i parau, “e ua riro te reira ei niu natura i te pae ite aivanaa no te aroraa totiale i roto i te aamu.” Ua pii te taata tuatapapa aamu ra o Will Durant ia Nietzsche mai te hoê “tamarii a Darwin.” Ua faahiti poto noa te buka ra Philosophy—An Outline-History i te hoê o te mau tiaturiraa a Nietzsche e: “O te mau taata puai, itoito, faatere, teoteo te mau taata tano roa ˈˈe no te totaiete no a muri aˈe.”
Ua tiaturi o Darwin—e o ta ˈna ïa i papai i roto i te hoê rata na te hoê hoa—e i te tau a muri aˈe “e faaore-roa-hia te mau nunaa taata riirii atoa na te mau nunaa taata ona na te ao nei.” Ua faaohipa o ˈna i te hoê hiˈoraa na mua ˈˈe, oia hoi te haruraa o Europa i te tahi atu mau nunaa e ua faataa o ˈna i te reira mai “te aroraa no te ora.”
Ua faaohipa oioi te mau taata mana i teie mau parau no to ratou iho maitai. Teie ta H. G. Wells i papai i roto i The Outline of History: “Ua tiaturi te feia mana i te hopearaa o te senekele ahuru ma iva e ua mana ratou no te maitai o te Aroraa no te Ora, i reira te taata puai e te maramarama e haapau ai i te taata paruparu e o te nehenehe e tiaturihia. E ua tiaturi atoa ratou e e tia ia ratou ia riro ei taata puai, itoito, ino, ‘ohipa,’ miimii.”
No reira, ua na nia ˈˈe te “tatuhaaraa natura” i te mau raveraa i te pae philosopho, totiale, e te politita, e pinepine i roto i te hoê faito maamaa. “No vetahi ua riro te tamaˈi ei ‘ohipa faufaa i te pae ihiora,’” o ta te buka ra Milestones of History ïa i parau. E ua tapao teie buka e i te roaraa o te senekele i muri iho, “ua riro te mau manaˈo a Darwin ei tuhaa rahi no te haapiiraa a Hitler no nia i te teiteiraa o te nunaa.”
Parau mau, aita o Darwin, o Marx, aita atoa o Nietzsche e ora faahou ra no te ite e mea nafea e faaohipahia ˈi to ratou mau manaˈo—aore ra eita e faaohipahia. Oia mau, ua tiaturi ratou e e haamaitai te aroraa no te ora i te huru oraraa o te taata. Ua papai o Darwin i roto i te buka ra The Origin of Species e e “au ra e e haere te mau aravihi i te pae tino e i te pae feruriraa i mua i te huru tia-roa-raa.” I te senekele 20, ua farii te perepitero e te taata tuatapapa ihiora atoa ra o Pierre Teilhard de Chardin i te reira, ma te haapii e i te pae hopea e tupu te hoê ‘tereraa i mua o te feruriraa o te nunaa taata taatoa; e ohipa te taatoaraa ma te au maite no te titau i te hoê tapao.’
Te inoraa, e ere te maitairaa
Ua ite anei outou i taua mau haamaitairaa ra? Teie ta te buka ra Clinging to a Myth i faataa no nia i te manaˈo maitai o De Chardin no a muri aˈe: “Aita paha o De Chardin e tâuˈa roa ra i te aamu o te taata tei manii te toto e te mau faanahoraa o te apartheid i Afirika Apatoa. E au o ˈna mai te hoê taata aita e ite ra i te tupuraa mau o te mau mea i roto i teie nei ao.” Maoti râ i te haere i mua i te tahoêraa, ua faaruru te huitaata o teie senekele i te amahamaharaa faito ore o te nunaa e o te fenua.
Aita roa ˈtu te tiaturiraa i pûpûhia i roto i te buka ra The Origin of Species, oia hoi e haere te taata i te huru tia-roa-raa, aore ra i te hoê aˈe maitairaa, i tupu. E te iti noa ˈtura taua tiaturiraa ra a mairi noa ˈi te taime, no te mea ua topa pinepine te fetii taata i roto i te mau ohipa iino, mai te taime a farii-rahi-hia ˈi te haapiiraa e mea tupu noa te mau mea. A feruri maite na: E hau atu i te 100 mirioni taata tei pohe i roto i te mau tamaˈi i teie senekele, te tahi 50 mirioni noa i roto i te Piti o te Tamaˈi Rahi. A feruri atoa na i nia i te ati pohe tei tupu aˈenei no te au-ore-raa i te nunaa ê i Rwanda e i Yougoslavie tahito ra.
Te faataa ra anei te reira e aita te mau tamaˈi e te hamani-ino-raa i tupu na i te mau senekele i mairi? Aita, ua tupu na iho â te reira. Tera râ, aita te fariiraa i te haapiiraa e mea tupu noa te mau mea, teie huru feruriraa e e tia ia aro no te ora, teie manaˈo o te tatuhaaraa natura, i haamaitai i te huru oraraa o te taata. No reira, noa ˈtu e eita e nehenehe e faahapa i te haapiiraa e mea tupu noa te mau mea no te mau peapea atoa o te taata, ua turai râ te reira i te fetii taata i roto i te feiiraa rahi, te taparahiraa taata, te haavîraa uˈana, te taiataraa, e te ohipa ino. I te mea hoi e te farii-rahi-hia nei te manaˈo e no roto mai te taata i te mau animala, e ere i te mea maere e e rave rahi atu â mau taata e ohipa ra mai te mau animala ra.
[Nota i raro i te api]
a Oia mau, aita iho â te Bibilia e haapii ra e ua hamanihia te fenua i roto e ono mahana mau te maoro (144 hora). No te tahi atu mau haamaramaramaraa no nia i teie taa-ore-raa, a hiˈo i te buka ra La vie: comment est-elle apparue? Évolution ou création?, i te mau api 25-37, neneihia e te Watchtower Bible and Tract Society of New York, Inc.
[Parau iti faaôhia i te api 6]
‘Ua riro te buka a Darwin ei niu i te pae ite aivanaa no te aroraa totiale i roto i te aamu.’—Karl Marx
[Parau iti faaôhia i te api 6]
‘E faaore-roa-hia te mau nunaa taata riirii atoa na te mau nunaa taata ona.’—Charles Darwin
[Hohoˈa i te api 6]
U.S. National Archives photo
[Hohoˈa i te api 6]
Copyright British Museum