Ia au i te Bibilia
Eaha te auraa o te oraraa?
“TE PARAU NEI TE FEIA NO DARWIN E MEA TUPU NOA MAI TE ORA NA ROTO I TE HOÊ MAITIRAA NATURA MAITAI AˈE. TERA RÂ, E AU RA E E MEA PAPU AˈE IA MANAˈO E, MAI TE PEU E TE HAERE NEI TE TINO I TE HOÊ TUPURAA FIFI ROA ˈˈE, PEAPEA E TE MARAMARAMA, NO TE MEA ÏA TE HINAAROHIA RA TAUA MAU HURU RA.”—DYLAN THOMAS (1914-53, ROHIPEHE E TAATA PAPAI NO TE FENUA NO GALLES).
E ERE no teie nei te imiraahia te auraa o te oraraa. Ua haapeapea te reira i te feruriraa o te feia hiˈopoa e rave rahi senekele te maoro. Te faaite ra te hoê uiuiraa manaˈo tei ravehia aita i maoro aˈenei e te manaˈonaˈo atoa ra te feia no Niu Zelani, hau aˈe i teie mahana i na hoê ahuru matahiti i mairi aˈenei. Te parau ra te tabula tei piahia i roto i te vea ra Listener, e maha ahuru ma iva i nia i te hanere o te huiraatira e 15 matahiti e te ruhiruhia “o tei manaˈonaˈo pinepine no nia i te auraa o te oraraa,” o te hoê ïa maraaraa e 32 i nia i te hanere ia faaauhia i te hoê â uiuiraa manaˈo tei ravehia i te matahiti 1985.
E au ra e ua tuea te mau manaˈo hohonu o te feia no Niu Zelani i to te mau taata o te tahi atu nunaa. Te parau faahou ra te vea ra Listener e: “Te faaite ra te uiuiraa rahi no nia i te auraa o to tatou oraraa e mea hepohepo roa ˈˈe tatou i teie nei i na mua ˈˈe i te roaraa o te mau matahiti 80, no te papu ore o te aratairaa.”
E au ra e e rave rahi taata aita e mauruuru ra i te mau pahonoraa tei horoahia mai e te feia tiaturi e mea tupu noa te mau mea no nia i te uiraa rahi, No te aha tatou e ora ˈi? E nehenehe anei te Bibilia e horoa mai i te aveia i te pae morare titauhia no te taa i te auraa o te oraraa o te hoê taata?
“Hinaaro puai roa ˈˈe”
I rotopu i te mau mea atoa i poietehia, o te taata anaˈe o te feruri hohonu nei no nia i te tumu o te oraraa. Ua ite anei outou e no te aha? Te horoa ra te Bibilia i te hoê tumu i roto i te Koheleta 3:11. Te parauhia ra no nia i te Poiete e: “Ua horoa oia i te mau taata ra i te manaˈo no nia i te tau no mutaa ihora e no a muri aˈe.” (The New English Bible) Noa ˈtu e te tamata nei te mau mea ora atoa i te ati maite i te ora, e au ra e o te taata anaˈe o te feruri ra no nia i te tau—i mairi, no teie nei, e no a muri aˈe. E nehenehe te taata e feruri hohonu i nia i te tau i mutaa ihora e e hiˈo atu ai i mua, ma te faanaho ia ˈna no te reira, e, ma te hiaai rahi atoa e ora ˈtu i roto i taua tau ra. E e peapea roa o ˈna ia ore anaˈe ta ˈna mau opuaraa e tupu no nia i te oraraa no a muri aˈe no te mea ua poto mai te roaraa o to ˈna oraraa natura.
No reira, o te taata anaˈe o te uiui nei e, No te aha vau e ora ˈi? Te haere nei au ihea? Ua papai te hoê taote i te pae feruriraa ra o Viktor Frankl e: “Ua riro te imiraa i te auraa o to ˈna iho oraraa ei hinaaro puai roa ˈˈe i roto i te taata. . . . Aita hoê noa ˈˈe ohipa i te ao nei, o ta ˈu e nehenehe e parau, o te nehenehe e tauturu ma te aravihi i te hoê taata ia ora ˈtu e tae noa ˈtu i te mau huru tupuraa ino roa ˈˈe, mai te taaraa e e auraa to te oraraa o te hoê taata.”
Te ohipa tei itehia e Solomona o tei haapapuhia e Iesu
Ua hinaaro te mau taata no mutaa ihora e ite i te auraa o te oraraa. E hiˈo mai na tatou i te tahi mau ohipa tei tupu a toru tausani matahiti i teie nei i roto i te basileia o Iseraela i raro aˈe i te faatereraa a Solomona. Ua parau te Arii vahine ra o Seba ia ˈna e: “E parau mau â ta ˈu i faaroo i to ˈu ra fenua, i ta oe ravea e to oe paari. Aita râ vau i faaroo i taua roo ra, ia tae hua maira vau, e ia ite hua tau mata nei: e inaha, te toe nei te rahi i te parau aore â i faaitehia mai ia ˈu: ua hau ê atura to oe paari e to oe mana i tei faaitehia mai ia ˈu nei.”—Arii 1, 10:6, 7.
I to ˈna papairaa i te buka Koheleta o te Bibilia, ua faaara te Arii Solomona i te feia taio i te mau faahopearaa o te hoê tupuraa ta ˈna i farerei no te haamaramarama i te tumu o te oraraa. O te hoê ïa tupuraa e faaite ra i te mau taime i fanaˈo ai te hoê arii tahito matauhia i te pae Hitia o te râ i te hoê oraraa oaoa. I roto i te pene 2, i te mau irava 1-10, ua faahohoˈa o ˈna i te hoê oraraa navenave e mea fifi mau ia manaˈonaˈo i teie mahana. Ua tamata o ˈna i te mau mea atoa o te oraraa tei pûpûhia mai ia ˈna mai te mau taoˈa i te pae materia e te mau ohipa navenave i te pae tino. Eaha to ˈna manaˈo no nia i teie mau tapitapiraa faufaa ore? E faahitimahuta paha ta ˈna pahonoraa i te taata e tiaturi rahi roa ia ˈna iho.
I to ˈna hiˈopoa-faahou-raa i teie mau mea atoa, e pinepine e mea peapea to ˈna manaˈo. E mea faufaa ore e e haamâuˈaraa taime. Ua papai o ˈna e: “Ia manaˈo râ vau i taua mau ohipa i ravehia e tau rima ra, i te mau ohipa atoa i ravehia e au ra, inaha! e mea faufaa ore anaˈe, i amu noa na vau i te mataˈi! aore roa hoi e faufaa i raro aˈe i te mahana nei.”—Koheleta 2:11.
Ua faaoti o ˈna e, e faatupu te mau ohipa navenave o te fenua nei i te oaoa no te hoê taime poto noa. Eita atoa te paari o te taata e nehenehe e paruru i te taata i te mauiui e te oto o te oraraa.
Ua na reira atoa o Iesu Mesia i te pahono i te hoê taata tei tapitapi rahi roa no nia i te faufaa materia, i mua i te nahoa e faaroo maira ia ˈna e: “E ara ia outou i te nounou taoˈa, rahi noa iho hoi ta te taata nei taoˈa, e ere hoi tei taua taoˈa na ˈna ra to ˈna ora.”—Luka 12:15.
O te Atua ra o Iehova anaˈe te nehenehe e haamatara roa i te paruparu o te taata i roto i te oraraa o te mau mahana atoa e e horoa ˈtu te tapao paari no ta ˈna mau ohipa. No reira, te oraraa ma te faaatea ê mai i te Atua mea faufaa ore ïa. Mai tei faahitihia i roto i te Koheleta 12:13, ua faataa o Solomona e: “E faaroo na tatou i te faaotiraa o taua mau parau nei: o te Atua te mǎtaˈu atu, e haapao hoi i ta ˈna parau; o ta te taata atoa ïa e ati noa ˈˈe.”
Te taaraa i te auraa o te oraraa
Te faaotiraa a Solomona oia hoi eita e nehenehe e faataa ê mai te auraa o te oraraa i te hoê mǎtaˈu tia i te Atua o tei haapapu-noa-hia na e Iesu Mesia. “Ua papaihia,” o ta Iesu ïa i parau, i to ˈna faahitiraa i te Parau a te Atua, “E ore te taata e ora i te maa anaˈe ra, i te mau mea atoa râ i haapaohia e te Atua.” (Mataio 4:4; Deuteronomi 8:3) E, ia oaoa te oraraa o te hoê taata, eita e nehenehe e haafaufaa ore i te mau tuhaa i te pae varua. Ua parau faahou â o Iesu no nia ia ˈna iho e: “Teie ta ˈu maa, o te haapao i to ˈna hinaaro o to tei tono mai ia ˈu nei, e te faaoti i ta ˈna ohipa.” (Ioane 4:34) Te taviniraa i to ˈna Metua i nia i te raˈi ma te auraro o te reira ïa te tumu o te oaoa e te mauruuru. O te reira ta ˈna maa. O te reira hoi te tumu o to ˈna oraraa.
No reira, e nehenehe anei e tae i te hoê faito teitei roa i roto i te oraraa ma te faaatea ê mai i te Atua? Eita roa ˈtu! Ma te anaanatae, ua papai te taata tuatapapa aamu ra o Arnold Toynbee i te hoê taime e: “Te tapao mau o te haapaoraa teitei roa ˈˈe, o te haaparareraa ïa i te mau aˈoraa e te mau parau mau i te pae varua o tei riro ei iho tumu no ˈna, i te mau taata atoa o ta ˈna e nehenehe e haaputapû, ia nehenehe ratou tataitahi e faatupu i te tapao hopea mau i faataahia no te Taata. Te tapao hopea mau o te Taata, o te faahanahanaraa ïa i te Atua e te faaoaoaraa Ia ˈna e a muri noa ˈtu.” Ua faaite te peropheta ra o Malaki i te manaˈo o te Atua e: “Ei reira outou e ite ai i te huru-ê-raa i te taata parau tia e te taata parau ino, i te taata i haamori i te Atua, e te taata e ore e haamori ia ˈna.”—Malaki 3:18.
[Hohoˈa i te api 26]
“Le Penseur,” a Rodin
[Faaiteraa i te tumu]
Scala/Art Resource, N.Y.