Te tuatapaparaa i te mau tumu e faatupu i te huru o te hoê taata
NA TE TAATA PAPAI A ARA MAI NA! I BERETANE
“TE OPUARAA ‘rahi’ matamua ‘a te ite aivanaa,’” te ono o na “titauraa faahiahia roa ˈˈe e hitu o te ao o teie nei tau”—e piti o teie nei mau faataaraa, no nia ïa i te Opuaraa e tuatapapa i te parau no te Génome o te Taata, te hoê tapao e titauhia e te ao nei no te tuatapapa i te parau no nia ia outou! Eaha mau na te hoê génome? O te taatoaraa ïa o to outou mau tumu e faatupu i te huru o te hoê taata parauhia gènes, te hoê tuhaa no roto mai i to outou metua tane e te tahi atu tuhaa no roto mai i to outou metua vahine e i teie nei e riro mai taua mau tuhaa ra ia amuihia, ei taata otahi e o outou hoi taua taata ra.
Ua faaapî faahou te feia tuatapapa i te parau no te mau gènes, o Sir Walter Bodmer raua o Robin McKie i te faanahoraa ohipa no nia i te génome “te Buka o te Taata.” E ere roa ˈtu râ hoi i te mea ohie ia taio i te reira. “Eita roa ˈtu te hoê tuhaa rahi no nia i te buka haapiiraa e nehenehe e itehia maoti te oraraa o te taata,” ta James Watson ïa e parau ra, te hoê o te mau aivanaa tuiroo, na roto noa i te iteraa i te faanahoraa o te huˈa taoˈa tuiroo ra o te ADN. “E ia oti te mau auraa i te faataahia,” o ta ˈna ïa e parau ra, “e horoa mai te mau poroi o te mau gènes e vai ra i roto i te mau huˈa taoˈa o te ADN i te mau pahonoraa hopea i te mau turu chimiques o te oraraa o te taata nei.”
Ia au i te hoê opuaraa rarahi mau e te moni rahi a te aivanaa, te vai ra i roto i te Opuaraa e tuatapapa i te parau no te Génome o te Taata, te feia e tiaturi e te feia e feaa ra te manaˈo. “E nehenehe te Opuaraa e tuatapapa i te parau no te Génome o te Taata e riro ei eiâraa hopea i te oraraa o te hoê taata,” ta te taata papai buka ïa i te pae aivanaa o Joel Davis e faaara ra, “aore ra e nehenehe te reira e riro ei uputa faahiahia mau no te oraraa e faaapîhia, no te oraora-maitai-raa, e no te tamǎrûraa.” Tera râ, noa ˈtu eaha to ˈna faahopearaa, te tiaturi ra oia e “e taui roa te reira i te tuhaa o te mau gènes” e e “faaapî roa te reira i te hohoˈa o te naturaraa o te Homo sapiens.” I te matahiti 1989 ra, e manaˈo turu to George Cahill, te peretiteni mono o te Pu Rapaauraa Howard Hugues. “Te haapii maira hoi te reira ia tatou i te mau mea atoa,” o ta ˈna ïa i parau. “Te haereraa i mua, te maˈi, e niuhia ïa i nia i taua ripene faahiahia mau ra parauhia ADN.”
E ohipa rahi
I te matahiti 1988 ra, ua haamau te hoê pǔpǔ aivanaa i roto i te ao nei i te HUGO (Human Genome Organization [Faanahonahoraa no nia i te Génome o te Taata]) no te aratai i te ohipa a te feia maimi i te parau no te génome i roto i te mau fenua i tahoê mai. Ia au i te hoê tabula moni fatata e 3,5 miria dala marite, ua tuu te HUGO i te mau faahopearaa o ta ratou mau maimiraa i roto i te matini roro uira. Noa ˈtu â ïa e e nehenehe ta te mau matini roro uira e taio i teie nei e rave rahi tausani o te mau tuhaa o te génome i te mau mahana atoa, te vai nei â te fifi o te génome ta te mau aivanaa e ore e manaˈo ra e taa-papu-hia hou te senekele 21. Te manaˈo ra te vea Scientific American e mai te peu e e neneihia te génome ei buka, e titau ïa te reira “hoê tuhaa i nia i te toru o te hoê oraraa” no te taio maitai.
I muri aˈe e rave rahi mau tuatapaparaa, ua opua aˈera te mau aivanaa e tamau â i taua tautooraa ra. A tahi, te titau ra ratou e haamau i te vahi tei reira te génome i te vairaa ia papuhia e teihea mau na na 100 000 gènes. I muri iho, na roto i te hoê faanahoraa matauhia i te parau e la séquence des génomes, te tiaturi ra ratou e itea mai ia ratou i te faanahoraa o te mau tuhaa o te paturaa tei faatupu i taua mau gènes nei. E ta ratou tapao hopea, o te monoraa ïa i te tahi atu mau 95 e tae atu i te 98 i nia i te hanere o to tatou mau gènes faufaa roa.
E faaite mai anei te faatupuraa i teie nei opuaraa i te mau mea atoa e tia ia itehia no nia i te oraraa o te taata? Te vai ra anei i roto i te génome ‘te haapueraa faufaa roa ˈˈe o te mau buka haapiiraa’ o tei ore aˈenei i itehia e te taata nei? E faaora anei te Opuaraa e tuatapapa i te parau no te Génome o te Taata i te mau maˈi atoa o te taata? E tuatapapa mai ïa te mau tumu parau i mua nei i teie mau uiraa.