VAIRAA PAPAI NATIRARA Watchtower
Watchtower
VAIRAA PAPAI NATIRARA
Tahiti
ǎ,ě,ǐ,ǒ,ǔ,ˈ
  • ǎ
  • ě
  • ǐ
  • ǒ
  • ǔ
  • ˈ
  • BIBILIA
  • PAPAI
  • PUTUPUTURAA
  • g95 8/3 api 10-12
  • Te hoê hiˈoraa piri roa ˈˈe i te moo pape

Aita e video no teie tuhaa.

Eiaha e inoino, te vai ra te tahi fifi e te video.

  • Te hoê hiˈoraa piri roa ˈˈe i te moo pape
  • A ara mai na! 1995
  • Papai tei tuea
  • Haapiiraa i te Bibilia—I te aua animala!
    A ara mai na! 1996
A ara mai na! 1995
g95 8/3 api 10-12

Te hoê hiˈoraa piri roa ˈˈe i te moo pape

NA TE TAATA PAPAI A ARA MAI NA! I KENYA

TE PATA noa ra te hoê ratere marite ma te anaanatae rahi i te mau hohoˈa o te mau puaa pape i roto i te Anavai Mara i hee ai o ˈna i nia i te tahi mau ofai e marua ˈtura i roto i te pape. Ua huti mai te reira i te ara-maite-raa o te hoê animala puai o te taraˈi mahana noa ra i taua taime ra, hoê moo pape. E amu noa na teie animala nee haere i te iˈa, eita ta ˈna e nehenehe e vaiiho i teie iˈo au maitai. Nee oioi atura oia i roto i te pape no te hiˈopoa. Auaa râ, ua ite te ratere i te moo pape i te haereraa mai e au oioi atura oia i rapaeau i te anavai—e au ra e te haere ra o ˈna na nia iho i te pape!

E pinepine te feia mataitai i te mau anavai pape, te mau roto, e te mau vai hopuna no Afirika i te ite i te mau moo pape, no te ratere râ tei riaria roa faahitihia i nia nei, mea piri roa paha to raua farereiraa. O te fenua Kenya te vahi nohoraa o te moo pape o te Nile. Na roto i te reo Swahili o te fenua, e pii-noa-hia oia te mamba. E 7 metera to ratou roa, e animala nee haere te mau moo pape, vitiviti i nia i te fenua e i roto i te pape atoa. I roto i te pape mea vitiviti roa ratou ia tere no te parahurahu o to ratou aero, e mai te hoe ra te huru. E nehenehe ratou e au i te vitiviti e 40 kilometera i te hora! E mea matauhia e e faaea noa ratou i raro aˈe i te pape e piti aore ra e toru hora te maoro. I nia i te fenua e nehenehe ratou e horo taue noa, e ouˈa vitiviti roa.

E ere ïa i te mea maere i to te Bibilia faaauraa i te moo pape i te hoê poieteraa riaria a te Atua piihia Leviatana. Te parau ra o Ioba 41:8, 10 e: “A tuu na i to rima i nia ia ˈna [Leviatana]; e haamanaˈo i te mârô, atira ˈtu ai. . . . Aore roa e taata e tia ˈi ia faaara ˈtu ia ˈna.” E mau faaararaa paari roa teie! Ia au i te buka ra The Fascination of Reptiles, a Maurice Richardson, ua itehia e nehenehe te mau moo pape e tuparari i te matini o te faatere i te poti! Te parau nei Ioba 41:25 ma te tano e: “Ua tia anaˈe oia i nia ra, ua mǎtaˈu te feia etaeta; e ua haamoˈa ratou ia ratou iho no te riaria.”

No te aha te mau taata e horo ai ma te riaria ia ite atu ratou i teie animala au-ore-hia? Te faataa ra te irava 14 i te hoê tumu: “Na vai e iriti i te opani o to ˈna mata? Te nanairaa o tana niho e ati noa ˈˈe, e mea riaria ïa.” E hau atu i te 24 niho ua rau te faito to te tautaa o te moo pape, i raro e i nia atoa, e tamau noa ratou i te monohia i te roaraa o to ˈna oraraa. Te vahi anaanatae, e faura e maha niho i raro o te moo pape i roto i te hoê area o te taa i nia e e ite-ohie-noa-hia ia piri anaˈe te taa. Na te reira e tauturu ia oe ia faataa ê ia ˈna i to ˈna fetii ra, te alligator. Te fifi oia hoi, ia tapiri roa ˈtu oe no te hiˈopoa maite i teie mau niho, e nehenehe oe iho e hiˈo maitai i te taatoaraa o te mau niho o te moo pape na roto mai, oia hoi e amuhia oe!

No reira mea maitai aˈe no oe ia hiˈo i te moo pape mai te hoê vahi maitai aˈe paruruhia, e e rave rahi vahi i Kenya e nehenehe oe e na reira. Ei hiˈoraa, te Oire no Mamba o te hoê ïa vahi i Mombasa i reira e faaamuhia ˈi te mau moo pape i roto i te mau aua.

E ani paha oe e ‘no te aha râ te taata e hinaaro ai e faaamu i te mau moo pape na mua roa?’ A tahi, no te paruru ia ratou ia ore ratou ia mou. I roto i te oraraa oviri, tei nia te rahiraa o te moo pape e pohe nei i te faito e 99 i nia i te hanere i roto i te matahiti matamua o to ratou oraraa. E au ra e mea au roa na te mau moo rarahi, te mau heside rarahi, e te tahi mau taata atoa i te mau huero o te moo pape e te mau fanauˈa moo no matara noa mai nei i to ratou apu. Ua topa râ te faito o te mau moo e pohe o te faaamuhia ra i roto i te aua i raro aˈe e 10 i nia i te hanere. I roto noa hoê matahiti, e naeahia i te mau moo pape apî e 1,5 metera te roa—rarahi maitai no te paruru ia ratou i te mau haamǎtaˈuraa rahi roa ˈˈe. I roto i te oraraa oviri e hau atu ïa i te toru matahiti e naeahia ˈi i te mau moo pape apî i te hoê â roa.

Te faaamu-atoa-hia nei te mau moo pape no te mau tapao i te pae tapihooraa. I roto i te fare atoa na te mau nunaa atoa, e ite oe i te mau tiaa, te mau hatua, te mau panie, e te tahi atu â mau ohipa hamanihia e te iri mǎrû o te opu o te moo pape. Tau 2000 iri tei haponohia mai te Oire no Mamba i te matahiti tataitahi i te tahi atu mau fenua, mai te mau fenua Italia e Farani, no te rapaauraa i te iri. E no te toea o te animala? I Kenya, e faaohipahia te iˈo o te moo pape i roto i te pu hamaniraa tauihaa a te feia ratere mai te hoê faaohiparaa no te fenua ê mai.

Mai te avaˈe atopa e tae noa ˈtu i te avaˈe eperera e tau faaamuraa moo pape ïa. I roto i te oraraa oviri, e ofaa te moo pape ufa i te mau vahi atoa e 20 e tae noa ˈtu e 80 huero. I taua taime ra, e ofaa ïa te mau moo pape ufa i roto i te aua faaamuraa tau 36 huero na pihai iho e rave rau pape hopuna. I reira te mau huero e ohihia ˈi e e afaihia i te mau fare haapaoraa no te haapato. E hau atu i te toru avaˈe te maoro e pato ai.

Te horoa ra te Oire no Mamba i te hoê ravea faahiahia roa no te hiˈo i teie mau animala maere mau e te oraora. Tei nia ïa i te hoê vahi tuparariraa mato e 8 tâ tei opuahia e faaohipa no te faaamuraa i te moo pape, te aua raau, te aua iˈa, e te fare faaanaanataeraa. Te ora nei hau atu i te 10 000 o teie mau animala nee haere i reira. Parau mau, eita oe e ite ia ratou pauroa. I roto i na toopiti aua faaamuraa, e nehenehe oe e ite hau atu i te hanere moo pape paari, e i roto i te tahi atu â mau vahi, te vai ra tau hanere moo pape apî mau huru faito atoa.

I te taime tamaaraa mea maere ia hauti anaˈe te mau moo pape. E ouˈa atoa vetahi no te haru i te iˈo e faatarerehia ra. I ǒ nei te ite nei oe i te moo pape tuiroo ra o Big Daddy o tei haamǎtaˈu i te mau taata i roto i te Anavai Tana, ma te haapohe e pae aˈe taata hou oia e haruhia ˈi e e afaihia ˈi i roto i te aua faaamuraa. Mai te peu e e riaria oe e hiˈo mata roa ˈtu i te mau moo pape, e nehenehe oe e mataitai maitai ia ratou i roto i te afata teata.

E maere paha aore ra e riaria oe ia tapiri roa ˈtu i pihai iho i te moo pape. E taa maitai aˈe râ oe no te aha te Bibilia i parau ai e no nia i te moo pape i roto i te Ioba 41:34 e: “Ua hau oia i nia i te feia teoteo atoa.”

[Hohoˈa i te api 11]

Atau: Hoê hohoˈa o te Oire no Mamba

[Hohoˈa i te api 11]

Atea ˈtu â i te pae atau: Te hoê moo pape e ouˈa ra no te haru mai i te iˈo i te taime tamaaraa

    Papai reo Tahiti (1985-2026)
    Haere i rapae
    Haere i nia
    • Tahiti
    • Hapono
    • Ta oe e hinaaro
    • Copyright © 2026 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Parau no te faaohiparaa
    • Eita e puharahia
    • Maiti eaha te ore e puhara
    • JW.ORG
    • Haere i nia
    Hapono