Otapa ofe—Te upaupa philipino matau-ore-hia
NA TE TAATA PAPAI VEA A ARA MAI NA! I PHILIPINO
UA RAU te huru otapa tei vai na hau atu e 2 000 matahiti. Ua rau to ratou mau huru hamaniraa, te mea noa râ e tuea ˈi te taatoaraa o te mau otapa oia hoi ua riro te mau anairaa o te mau tito ei tuhaa o te aravihi faataˈiraa upaupa. Ua hamanihia te rahiraa e te raau e te auri. Te otapa ta matou e hinaaro nei e faaite ia outou oia hoi te mau tito hamanihia na mua roa e te ofe. I roto i na 953 tito faataˈi upaupa e 832 tei hamanihia e te ofe. E auri ïa vetahi. Hau atu, te vai ra te tahi mau tito tei hamanihia no te faanehenehe noa.
Nafea ia faaohipa i te otapa ofe? Hoê â faaohiparaa e te tahi atu mau tito faataˈi. E faaohipahia e piti huru tito, e e puhipuhihia te mataˈi i roto no te faataˈi i te upaupa. Mai to te hoê vivo te taˈiraa o te mau tito puhipuhi e mea afa te menemeneraa o to ratou mau apoo i pihai iho noa i to ratou mau pitopito tei taaihia i te matini aratai i te taˈiraa. E te mau tito haapate—e te hoê tuhaa to roto no te reira—mai to te hoê ïa clarinette aore ra te hoê saxophone te taˈiraa. Na roto i te hamaniraahia te rahiraa o ratou e te ofe ua rau te huru taˈiraa atoa o teie otapa taa ê mau.
Te hamaniraa o te otapa
Ua haamata te hamaniraa o teie otapa ofe i te matahiti 1816 e te hoê mitionare paniora, o Diego Cera. No te aha i faaohipahia ˈi te ofe? No te veve o te fenua ra, ua riro paha te faaohiparaa i te mau tauihaa mama ei tumu. Hau atu râ, aita te taata hamani i te otapa i haamarirau i te faaohipa i te mau tauihaa tano o te fenua.
I te matahiti 1816, ua tâpûhia te mau ofe e e tanuhia ˈi i roto i te one i te pae tahatai e hoê matahiti te maoro. O te mau ofe anaˈe tei ore i faainohia e te mau manumanu e te huru o te mahana tei faarirohia ei mau ofe maitatai o te vai maoro e o te faaohipahia no te hamani i te otapa. I muri iho e rave rahi matahiti te maoro, ua amuihia te mau tuhaa e rave rau o te otapa. I te otiraa mai te reira i te matahiti 1821, ua parauhia oia e o “te mea nehenehe roa ˈˈe e o te matamua o taua huru ra i roto i te fenua Philipino.”
Te oraraa mai i te haafifiraa
E ere i te mea ohie te oraraa o te otapa ofe. Ua tupu te mau aueueraa fenua i te matahiti 1829 i roto i te oire no Las Piñas to reira hoi te otapa. Ua parari te tapoˈi fare to reira te vaiihoraahia oia, e ua vai tahaa noa ˈtura oia i te mau huru tupuraa o te mahana i taua taime ra. I te matahiti 1863, ua faaino hau atu â te hoê aueueraa fenua rahi mau i te otapa. Ua monohia te tahi mau tito, ua faaino roa râ te mau manumanu i te reira i roto i te hoê area taime. I te matahiti 1880, ua haaparari te tahi atu aueueraa fenua rahi i te fare to reira te vaiihoraahia te otapa, e te hoê vero hou a tataˈi-roa-hia ˈi te fare. Ua parare te mau tuhaa e rave rau o te otapa na te mau vahi atoa.
Ua tamatahia te tahi mau tataˈiraa i te roaraa o te mau matahiti, hoê râ tataˈiraa tei faaino roa ˈtu. Ua ee te hoê taata tataˈi i te mau tuhaa o te mau tito ofe no te tuu atu i te tahi mau puoiraa tito. Ua taui roa te reira i te taˈiraa o te tauihaa. E, noa ˈtu te mau tutavaraa no te tataˈi, ua tamau noa te otapa i te ino.
Ua faaruru atoa te otapa i te tamaˈi. Ua tupu te mau aroraa haihai i te oire ra Las Piñas i rotopu i te mau taata Philipino e paniora i te roaraa o te hopea matahiti 1890, e i rotopu i te mau taata philipino e marite i te roaraa o te tamaˈi Philipino-Marite. Teie râ, noa ˈtu to ˈna inoraa, te faaite ra te mau faatiaraa mai te mau matahiti 1911 e tae atu 1913 e ua haere mai te mau taata e mataitai i te otapa.
Ua naea-atoa-hia te fenua Philipino i te piti o te tamaˈi rahi mau matahiti 1941 e tae atu 1945. I te roaraa o te manaraa o te mau tapone i taua vahi ra, ua haapaohia te otapa e te hui mana ra Y. Tokugawa, te hoê fetii no te Emepera Hirohito. Ua faanaho oia i te mau tataˈiraa tatuhaahia, i muri iho râ i te reira, e mea iti roa tei ravehia i nia iho i te tauihaa e rave rahi matahiti te maoro.
I te roaraa râ o te matahiti 1970, ua faaroohia te paraparau no to ˈna tataˈiraa. I roto i na tau hanere tito ofe, 45 aita faahou, e 304 eita e ohipa faahou. Ua itehia te hoê ofaaraa manu i roto i te hoê tito ofe. Eita anei e nehenehe faahou e rave i te hoê mea no te haamaitai faahou mai i te otapa?
Te tataˈi-faahou-raa
Ua haamatahia te opuaraa e tataˈi faahou i te avaˈe mati 1973, e na te hoê taiete tapihoo tauihaa tuiroo i haapao i te reira. Ua afaihia te mau tito i Tapone, e te toea o te otapa i Helemani ïa. I reira, ua patuhia te hoê piha taa ê no te faatupu i te hoê â anuvera e i Philipino. I roto i taua piha ra te raveraahia te tataˈiraa.
Te fa oia hoi ia vai noa te mau mea mai te hohoˈa matamua. I te pae hopea, ua oti te mau tataˈiraa. Ua haponohia te mau tito tei tataˈihia i Tapone i Helemani. Ua amuihia e ua tamatahia te taatoaraa o te otapa. E, i te 18 no febuare 1975, ua faanavenave te reira i te mau taata helemani tei putuputu mai i te hoê hautiraa upaupa e hoê hora te maoro.
I muri noa mai ua tuuhia te otapa i roto i te hoê tatini afata, e ua faahoˈihia na 5 626 kilo taatoa o te tauihaa i Philipino na nia i te manureva farii maitai no Beletita. Ua farii-popou-hia te reira i Las Piñas, te oire i reira e vaiihohia ˈi. Toru ahuru tausani tei mataitai i te hoê poroteraa apitihia mai e te mau pereoo e te faaiteiteraa o te hohora maira i te mau hohoˈa o te aamu o te tauihaa.
I te 9 no me 1975, ua ineine te otapa ofe no to ˈna oroa avariraa. To roto atoa te hoê taata faataˈi otapa no Helemani i te feia faataˈi upaupa philipino a faaô-faahou-raahia mai te otapa ofe i Philipino.
Te faahiahia ra anei outou i te ô o te upaupa ta to tatou Poiete i ho mai na tatou? E hinaaro anei outou e faaroo i te hoê ohipa taa ê rii? Mai te peu e e nehenehe outou e faaroo i te otapa ofe i Las Piñas, e oaoa mau â outou i te taˈiraa o te upaupa matau-ore-hia no Philipino.