Te taiohia ra te mau mahana o te haamoriraa a Satani
UA POIETE te Atua ra o Iehova ia Adamu e o Eva, ua tuu ia raua i roto i te hoê paradaiso, e ua parau atu ia raua ia faarahi e ia faaî i te fenua nei i te mau tamarii parau-tia. Ua tia ia raua ia haapao i te ô, ia tanu e ia tapea i te reira, e ia ora e a muri noa ˈtu, pauroa te reira i nia noa hoê titauraa ohie: ‘Eiaha roa orua e amu i te hoê tumu raau taa ê i ropu i te ô. Ia amu orua i te reira, e pohe orua.’—Genese 1:27, 28; 2:8, 9, 15-17; Isaia 45:18.
Ua orure hau te hoê melahi puai i te Atua e ua riro mai Satani, te auraa “Patoi,” no te mea ua hinaaro oia e rave i te faatereraa. Ua hinaaro oia ia haamori te mau taata atoa ia ˈna. Ua faahema oia ia Eva ia amu i te maa opanihia, ma te parau e e mea maitai ei maa e e eita roa oia e pohe e riro râ mai te Atua ra te huru, te neheneheraa e faaoti i te mea maitai e i te mea ino no ˈna iho. Mea ino ta ˈna faaotiraa matamua; ua faaoti oia e e mea maitai ia amu i te maa i opanihia. Ua amu o Eva, ua horoa te tahi maa na Adamu e ua amu oia, e i muri iho ua pohe toopiti atoa ra. I reira, ua afai mai ra o Adamu i te hara e te pohe i nia i to raua huaai, o tei pohe mai reira mai â. (Genese 3:1-6; Roma 5:12) Ua maiti na taata matamua e pee ia Satani e ua riro oia e feia haamori matamua a Satani. E tae roa mai i teie mahana, ua faaoti te tahi tau mirioni taata e ei mea maitai te haapaoraa a teie na metua matamua e e ravai noa te reira no ratou. “O ta outou i horoa ia outou iho ei tavini ei faaroo atu ia ˈna, e tavini ïa outou no ˈna no ta outou e faaroo ra.”—Roma 6:16; Ioane 17:15, 16; Ioane 1, 5:19.
Ua faaoti o Iehova i te haavaraa o Satani no a muri aˈe, ua vaiiho noa râ ia ˈna ia ohipa no te hoê noa area taime. E horoa ïa te reira ia Satani te ravea no te haapapu i te faatihaehaeraa ta ˈna i rave, oia hoi e e aita te Atua e nehenehe e vaiiho i te mau taata i nia i te fenua nei o te haapapu i to ratou taiva ore i raro aˈe i te tamataraa—te hoê faatihaehaeraa faahiti-maitai-hia i roto i te mau pene toopiti matamua o te buka Bibilia a Ioba, e o tei turu maitai i te pae o Iehova. I raro aˈe te mau aroraa riaria e te uˈana a Satani, ua maiti o Ioba i te tapea i to ˈna taiva ore i te Atua, e ua faaite atura e e taata haavare o Satani. (Genese 3:15; Exodo 9:16; Ioba 42:7) Te faahaamanaˈo atoa ra te pene 11 o te Hebera i te hoê tabula roa o te mau Ite o tei turu i te pae o Iehova i roto i te parau no te mana arii i nia i te ao atoa nei.
O Iesu Mesia te hiˈoraa mau o tei horoa i te mau taime atoa i te pahonoraa papu i te pae o Iehova i roto i te parau no te mana arii i nia i te ao atoa nei e te taiva ore o te taata i te Atua. E pau rahi mau teie no Satani. Ua patoi roa o Iesu i te pûpûraa a Satani te horoaraa ˈtu ia ˈna i te faatereraa i te mau basileia i nia i te ao taatoa nei no te hoê noa ohipa haamoriraa ia Satani. Ua faaruru atoa o Iesu i te ati riaria mau ma te tuutuu ore i to ˈna poheraa i nia i te pou haamauiuiraa. Ua upootia oia i nia ia Satani e te ao atoa a Satani, ma te vaiiho mai na tatou i te hoê hiˈoraa tia no te pee.—Mataio 4:8-10; 27:50; Ioane 16:33; Hebera 5:7-10; Petero 1, 2:21.
Ia au i te mau tupuraa peapea mau o ta tatou e ora ra, e au ra e te rahi noa ˈtura te puai a Satani e te maraa noa ra te haamoriraa a Satani. Teie râ, te faataa ra te buka bibilia o te Apokalupo i te hoê hohoˈa taa ê roa i te pene 12, i te mau irava 7-9, 12:
“E tamaˈi tei nia i te raˈi: O Mihaela [Iesu Mesia] e ta ˈna ra mau melahi tamaˈi atura i te teni; e ua tamaˈi maira te teni e ta ˈna ra mau melahi. Aore râ i riro te re ia ratou; e aore roa ˈtura o ratou e parahiraa i nia i te raˈi. Hurihia ˈtura hoi te teni rahi i rapae, o taua ophi tahito ra ïa, o tei parauhia o te diabolo ra, e o Satani hoi, o tei haavare i to te ao atoa nei; i hurihia oia i rapae i nia iho i te fenua nei, e ta ˈna mau melahi atoa ua huri-atoa-hia i rapae. E teie nei, a oaoa, e te mau raˈi ra e, e o outou atoa hoi o tei parahi i reira ra. E ati râ hoi to te fenua e to te tai, tei raro atu na hoi te diabolo ia outou na; e riri rahi hoi to ˈna, no te mea ua ite oia e maa taime poto to ˈna e toe nei.”
Eita te mau mahana o te Paradaiso i nia i te fenua e taiohia!
“No te mea ua ite oia e maa taime poto to ˈna e toe nei,” te faarahi nei Satani i ta ˈna ohipa demoni i roto i teie “mau mahana hopea nei.” (Iakobo 5:1-3) Te vai nei râ i te hoê tiaturiraa noa ˈtu teie tau fifi. Te faaite mai ra te Apokalupo 21:1, 3-5 e eaha te reira: “E ite atura vau i te raˈi apî e te fenua apî; ua mou hoi tei mutaa iho raˈi, e tei mutaa ihora fenua; e aore aˈera e miti. Ua faaroo atura vau i te hoê reo rahi no te raˈi maira, i te na ôraa mai e, Inaha tei ǒ te taata ra te sekene o te Atua, e e parahi oia i roto ia ratou ra, e ei taata ratou no ˈna, e ei pihai atoa iho te Atua ia ratou, ei Atua no ratou. E na te Atua e horoi i to ratou roimata atoa; e e ore roa te pohe, e te oto, e te mihi, e te mauiui, e ore atoa ïa, no te mea ua mou te mau mea tahito ra. E ua parau maira tei parahi i nia iho i te terono ra, Inaha, te faaapî nei au i te mau mea atoa nei. E ua parau maira oia ia ˈu, A papai, e parau mau hoi teie nei mau parau, e te haavare ore.”
I reira, e faatere Iesu Mesia e hoê tausani matahiti, i roto i taua area taime ra e faatupu ai Iehova i ta ˈna opuaraa matamua ia ˈna i poiete i te fenua e ia ˈna i tuu atu i te huitaata i nia. (Apokalupo 20:1, 2, 6) E haamanaˈo na outou e ua tia i taua huitaata matamua ra ia faaî i te fenua i te huaai parau-tia, ia haapao i te fenua, ia haapao i te mau raau e te mau animala, ia ora ma te hau, e ia here i te tahi e te tahi. Ua faataupuupuhia taua opuaraa ra no te vaiiho ia Satani ia haapapu i ta ˈna faatihaehaeraa oia hoi e e nehenehe oia e faafariu ê i te mau taata atoa i te Atua ra o Iehova. Ua faatîtî oia e tau miria taata, aita râ i manuïa i nia i te tahi tau mirioni taata o tei tapea i to ratou taiva ore.—Roma 6:16.
I roto i te area taime o te faaapîraa, e tae roa atoa te aroha o Iehova na roto ia Iesu Mesia i nia i te feia i roto i te menema no te horoa ia ratou i te ravea ia ora e a muri noa ˈtu i roto i te paradaiso i nia i te fenua i te mau miria taata o tei pohe i te roaraa o na tausani matahiti i mairi aˈenei: “Eiaha e maere i te reira; te fatata mai nei hoi te hora e faaroo ai te feia atoa i roto i te apoo ra i tana reo, e e haere mai i rapae; e te feia i mau na i te parau maitai ra, e tia mai ïa e rave i te ora; e te feia hoi i mau na i te parau ino ra, e tia mai ïa e rave i te pohe.”—Ioane 5:28, 29.
Aita e taata o tei patoi i te rave ia au i te huru parau-tia o te fenua apî e vaiihohia ia faaino aore ra ia haamou i te reira, te mau raau e te mau animala, te hau o te huitaata, aore ra te haamoriraa mau a te Atua ra o Iehova. Te haapapu ra te Salamo 37:10, 11, 29 i te reira: “No parahirahi aˈe te paieti ore, e aita ra; oia â ïa, e hiˈo â oe i to ˈna vahi, e aita nei. Area te feia mǎrû ra, e parahi ïa i te fenua, e oaoa ratou i te rahi o te hau ra. E parahi te feia parau-tia i nia i te fenua, e parahi tamau â ratou i reira.”
Te tǎpǔ mai ra te Mika 4:2-4 i te hau e te ino ore mau: “E rave rahi te fenua e haere, a parau ai e, E haere mai, e haere tatou i nia i te mouˈa o Iehova, i te hiero o te Atua o Iakoba; e na ˈna e haapii mai ia tatou i ta ˈna haapaoraa, e haere tatou na te eˈa ta ˈna e faaite maira: na Ziona ˈtu hoi te ture i te revaraa ˈtu, e te parau a Iehova, i na Ierusalema ˈtu ïa. E na ˈna e haava i roto i te taata atoa e rave rahi, e na ˈna e parau i roto i te mau fenua puai i te atea ê ra; e tiapai ratou i ta ratou ˈoˈe ei auri arote, e ta ratou mau mahae ei tipi tope vine ïa: e ore te hoê fenua e aa mai i te tahi fenua i te ˈoˈe, e ore hoi ratou e haapii faahou i te tamaˈi. E parahi râ ratou o te taata atoa i raro aˈe i ta ˈna iho vine, e i raro aˈe i ta ˈna iho suke, e aore roa e taata e haamǎtaˈu mai ia ratou: o te vaha hoi o Iehova sabaota ra, tei parau mai.”
E vai atoa teie hau i rotopu i te mau animala, mai ta te Hosea 2:18 e parau ra: “E ia tae i taua mahana ra e fafau ai au [Iehova] i te tahi faufaa no ratou i te mau manu o te fenua nei, e te mau manu o te raˈi ra, e te mau mea rii e nee i nia i te fenua nei; e te fana e te ˈoˈe, e te tamaˈi, e faaorehia e au i nia i te fenua nei; e faataoto atu vau ia ratou ma te ora.” Te parau atoa ra te Ezekiela 34:25 no nia i te hoê faufaa o tei apitihia ˈtu i te vai-ore-raa mai te “mau puaa taehae.”
Hau atu, te tǎpǔ mai ra te Isaia 11:6-9 i te hau e vai i rotopu i te mau animala i roto i te Paradaiso: “Ei reira te luko e parahi atoa ˈi raua o te arenio; e te nemera e te pinia mamoe, e apiti atoa ïa i te taotoraa; e te fanauˈa puaatoro, e te liona apî, e te puaatoro haaporia ra, hoê â amuiraa mai, e na te hoê tamaiti iti e aratai. Te puaatoro apî ra, e te daba maiaa ra, hoê â ïa amuraa, e hoê â taotoraa to te fanauˈa. E amu hoi te liona i te aihere mai te puaatoro atoa ra. E hauti noa hoi te tamarii aiû i te apoo o te asepi, e te tamaiti no mairi aˈe te û ra, e tuu ïa i te rima i nia i te pupuniraa o te zepho ra. E ore ratou e hauti, e ore e rave ino, i to ˈu atoa nei mouˈa moˈa, te na reira maira Iehova; e î hoi te fenua i te ite ia Iehova, mai te vairaa miti e î i te miti ra.”
E parahi te feia mǎrû i nia i te fenua. E haapaohia ratou no te pae o te mataˈi, te pape, e te repo. E fararirari te mau pape pihaa e te mau anavai pape i te mau fenua mǎrô. E tapoˈi te mau ururaau i te mau mouˈa o tei anohia no te hinaaro miimii o te taata. E ruperupe te mau raau e e uaa mai hoi te mau medebara mai te roti ra. E ite te matapo, e faaroo te tariˈa turi ra, e haere te pirioi ra, e e parau mai te vava ra. (Isaia 35:1-7) E ore roa te mauruuru no te mau mouˈa e te mau faa hanahana ra a Iehova e ta ˈna mau tahatai te mau miti mataare e vaiiho i te nounou o te huitaata ia tia mai no te faaino faahou i te fenua. E mea ohie, mea natura, no te huitaata tia roa, tei faatupu i te mau hotu o te varua o Iehova, no te oaoa, te taata taitahi, i te hereraa i to ˈna taata tupu mai ia ˈna iho, e hau atu i te here ia Iehova ma to mafatu atoa, to nephe atoa, to feruriraa atoa, e ma to puai atoa. E, e faatupu te huitaata atoa i te mau hotu pae varua o “te hinaaro, te oaoa, te hau, te faaoromai, te mǎrû, te maitai, te faaroo, te mamahu, te hitahita ore.”—Galatia 5:22, 23.
Mea faahiahia roa anei e ia tiaturihia?
Teie nei e parau paha te tahi mau taata taio e, ‘E mea faahiahia roa teie mau parau ia tiaturi.’ Aita roa ˈtu râ, e mea ino roa te mau tupuraa i teie nei no te tamau hoi. Tei roto tatou i te “mau mahana hopea” mai ta te Bibilia e pii ra. A hiˈo ati noa ˈˈe, e e ite outou e mea tano iho â te reira. “E tupu te ati rahi i taua anotau hopea nei,” ta te Parau a te Atua ïa e parau ra, “ia ite mai oe. E riro te taata nei ei miimii, e nounou moni, e faaahaaha, e teoteo, e faaino, e faaroo ore i te metua, e mauruuru ore, e te viivii, e aroha ore, e tahemo parau au, e pari haavare noa, e haapao ore, e iria, e te au ore i te taata maitatai ra, e haavare, e mârô, e faateitei, e te hinaaro i te mau mea e navenave ai ra aore hinaaro i te Atua, e hohoˈa paieti hoi to ratou, o te puai râ o te reira ra, ua hunahia ïa ia ratou, e fariu ê oe i te reira. E te mau taata iino e te feia haavare ra, e tupu â to ratou ino e e rahi atu, i te haavare-noa-raa ˈtu, e te haavareraahia mai.”—Timoteo 2, 3:1-5, 13.
Noa ˈtu teie hohoˈa tano maitai no to tatou nei tau, e rave rahi o te tamau noa nei i te faaooo. E tia atoa ia itehia i te reira. E riro ta ratou faaoooraa ei tuhaa no te mau tapao faaite e tei roto tatou i te mau mahana hopea: “Ia tae i te mau mahana hopea ra, e itea mai ai te feia tâhitohito, i te haapaoraa i to ratou iho hinaaro, e te parauraa mai e, Teihea te haerea mai no ˈna i parauhia ra? te vai noa nei â hoi te mau mea atoa mai te taotoraa mai â o te feia metua ra, mai te hamaniraa mai â i te matamua ra. . . . Te raˈi e te fenua e vai nei, te tapeahia nei ïa e taua parau ra no te auahi ia tae i te mahana haavaraa, i te poheraa o te feia paieti ore ra. Te tatari nei . . . tatou i te raˈi apî e te fenua apî ta ˈna i parau maira, i te vai-mau-raa o te parau-tia ra.”—Petero 2, 3:3, 4, 7, 13.
Te tǎpǔ mai ra o Iehova e, i roto i ta ˈna ao apî o te feia parau-tia, eita e manaˈo-faahou-hia i teie nei faanahonahoraa tahito ino a te ao a Satani: “Te hamani nei au i te raˈi apî e te fenua apî, e ore hoi tei mutaaihora e manaˈohia, e ore e faatupu-faahou-hia i roto i te aau: e oaoa râ outou e ouˈauˈa noa i te oaoa e a muri noa ˈtu, i ta ˈu i rave nei.” (Isaia 65:17, 18) Ua taiohia te mau mahana o te haamoriraa a Satani, e ia au i te kalena a te Atua, e haamouhia o Satani iho e a muri noa ˈtu.—Apokalupo 20:1-3, 7-10.
Oia mau, e ere te mau haamaitairaa e itehia i roto i te Paradaiso i nia i te fenua ei huru tupuraa faahiahia roa no te tiaturi atu; te faaau ra o Iehova i te mau huru tupuraa o teie nei faanahonahoraa tahito i raro aˈe te faatereraa a Satani e mea ino roa ia vai noa te reira.
[Hohoˈa i te api 18]
E ere te mau haamaitairaa e itehia i roto i te Paradaiso i nia i te fenua ei huru tupuraa faahiahia roa no te tiaturi atu