VAIRAA PAPAI NATIRARA Watchtower
Watchtower
VAIRAA PAPAI NATIRARA
Tahiti
ǎ,ě,ǐ,ǒ,ǔ,ˈ
  • ǎ
  • ě
  • ǐ
  • ǒ
  • ǔ
  • ˈ
  • BIBILIA
  • PAPAI
  • PUTUPUTURAA
  • g94 8/1 api 14-17
  • Te fenua i ore i tahe aˈenei

Aita e video no teie tuhaa.

Eiaha e inoino, te vai ra te tahi fifi e te video.

  • Te fenua i ore i tahe aˈenei
  • A ara mai na! 1994
  • Upoo parau iti
  • Papai tei tuea
  • To matou tere i te motu Baffin
  • Te mau manaˈo hape
  • Eita roa ˈtu te poiri e haere mai
  • E farii mai anei te mau Inuit ia matou?
  • Te hoê paradaiso huru taa ê
    A ara mai na! 1998
A ara mai na! 1994
g94 8/1 api 14-17

Te fenua i ore i tahe aˈenei

UA HAAPUTAPÛ noa te pae apatoerau atea ia ˈu. E tae noa ˈtu i to ˈu apîraa ei taurearea tamaroa o tei paari mai i te Gold Beach, Oregon, i te Hau amui no Marite, ua matau vau i te feruri hohonu i nia i te mau tabula fenua no Kanada e ia moemoeâ i te hoê mahana e haere e mataitai i te mau vahi e mau iˈoa faahiahia ia faaroohia ia tae i te hoê mahana, mai te Roto rahi tavini e te Roto rahi o te daba. No reira, i te hoê mahana i te matahiti 1987, ua haamata to ˈu hoa Wayne e o vau iho i te opua e mataitai i te Aua Auyuittuq no te mau taata atoa, te aua matamua i Kanada no te mau taata atoa o te Poro Apatoerau.

Te auraa o te parau ra Auyuittuq, na roto i te reo o te Eskimo, “Te fenua i ore i tahe aˈenei,” e ua tuuhia te aua i te tahi atu pae no te paruru i te medebara o te mau tupuai mouˈa faaapoohia, te mau peho hohonu, te mau mato teitei maere, e te mau pueraa animala o te miti i te hiti o te tai. Tei roto atoa i te aua te Penny Ice Cap, te hoê mouˈa pape paari e 5 700 kilometera tuea e ua riro mai te hiona i te mau pae atoa ei mau pape paari. E ere i te mea maere e ua faaauhia o Auyuittuq ma te here i te fenua “Helevetia o te Poro Apatoerau.”

Te motu Baffin, e tau 1 600 kilometera i te atea, o te paeraa ïa o te motu aano roa ˈˈe o te ao taatoa nei. Hau atu, aita hoê o to mâua mau hoa i faaroo aˈenei i te reira! I roto i te tupuraa, ua tamau noa ratou i te ani e, “Afea tatou e haere ai i Alaska?” (e tau 3 200 kilometera to te motu Baffin i te pae hitia o te râ i Alaska, e hoê â râ aano.) Noa ˈtu ua faahaere te mau Ite no Iehova i te ohipa pororaa i mua i te motu Baffin, aita râ e mau Ite no Iehova e ora ra i nia i te motu. I roto i te tupuraa, te amuiraa piri roa ˈˈe e 600 ïa kilometera i te atea, i te oire Labrador, Newfoundland.

E toru avaˈe uaraa tiare e iva avaˈe toetoe i Auyuittuq, no reira ua opua mâua e haere i te avaˈe atete 1988, i muri aˈe i te parariraa o te moana o te pape paari e i muri aˈe i te moeraa o te rahiraa o te mau rao ereere putaputa. Oia atoa hou a haamata ˈi te mau hiona no setepa.

To matou tere i te motu Baffin

I te pae hopea, ua tae maira te taime. Ua tere matou e te pereoo mai to matou fare i te pae apatoerau o Carolina i Montreal, i Quebec, i reira to matou raveraa i te hoê manureva Boeing 737. I muri aˈe i te hoê hora i roto i te aore, ua ateatea te mau ata, ua ite maitai matou i te Faaapu i Kanada, te hoê vahi mǎrô ofaifai e tau hanere roto e rave rahi huru e te faito e te teiteiraa o te mau raau o te mau huru tupuraa atoa. I muri aˈe i te hoê tapearaa oioi i Kuujjuaq (Fort-Chimo i mutaa ihora), ua haamata matou i te ite te hiona i te toparaa i te faito o te miti. E fatata roa e na nia matou i te ooa Ungava, o tei, i to matou maere, î e e rave rahi mau huˈa pape paari i te roaraa ta te mata e nehenehe e ite.

I muri aˈe i te hoê tereraa e fatata e toru hora, ua tapae matou i Iqaluit, oia hoi te auraa te “Vahi o te Iˈa.” Ua riro Iqaluit, tei piihia na mua aˈera te Ooa Frobisher, te pu oraora i te motu Baffin e te oire aano roa ˈˈe, e fatata e 3 000 taata.

E piti hora i rotopu i te mau tereraa, ua opua matou e hiˈopoa i te oire. Te ohipa matamua ta matou i ite oia hoi te rahiraa o te faaapu vavai, e to ratou mau tiare uouo purupuru, o ta te mau Inuit (tei piihia i tahito ra te mau Eskimo) e ohi e tarai e e faaohipa mai te mau poro vavai. I to matou hahaereraa na te uahu e na te hiti pape, ua ite matou e ua moe oioi te tau. I roto i piti minuti matamua, e 6 metera o te hiti tahatai tei mǎrô!

Tau taime poto noa i muri aˈe, ua rave matou i te hoê manureva nainai no te marere atu i Pangnirtung, i raro noa mai i te menemeneraa o te Poro. Ua horoa mai te tereraa e hoê hora ia matou i te mau faaararaa o te mau mea nehenehe mau i mua mai. Na roto i te mau ata varavara e taa ê, ua tamau matou i te hiˈo poto noa i te hoê medebara e te parareraa o te hiona rahi, te mau mato, e te pape. E mea toetoe e mea poiri te mau mea atoa. E te fatata maira o “Pang” o te nehenehe e apitihia mai i teie hohoˈa. I raro mai i te mau ata ereere, ua haaati te manureva na nia i te hoê mato hou a tapea ˈtu ai i nia i te hoê vahi ofaifai.

Te mau manaˈo hape

Ua topa te uâ i “Pang,” no reira ua haere matou i raro aˈe i te pererau o te manureva, a tiai noa ˈi i ta matou mau pute e ta matou mau maa atoa e matini e te hoê pute î i te mau buka bibilia. I te pauraa te afata, aita ra ta matou mau tauihaa i roto. I roto i te fare nainai hopea, ua parauhia matou e e peneiaˈe tei roto i te manureva o te haere mai, o te tae mai i roto e piti hora. Maoti te vai ra ia matou to matou fare iˈe, no reira ua haamata ˈtura matou i te imi i te vahi puhaparaa no te faatia i to matou fare iˈe. Ua haere matou i roto i te hoê fare toa nainai no te ua, i pihai iho noa i te vahi faaearaa e ua tauaparau matou i te tamahine e haapao ra i te fare toa no nia i te oire e te mau taata.

Ua haamaramarama mai oia i te tahi o to matou mau manaˈo hape. I te omuaraa, i te mea hoi e tausani taata i roto i te oire, ua tuatapapa matou e ua hau atu e 300 fare. I roto i te tupuraa mau, e 180 anaˈe fare. Mea na nia iho mai te mau maa i te manureva, e ere anei? Eita. Ua faaroo aˈena paha outou i te parau ra “Afea ta ˈu pahi moni e tapae mai ai?” Oia mau, e tapae mai ta ratou pahi hoê taime i te matahiti—e maha pahi, i teie mahana. Hoê no te taiete o te Ooa Hudson, te fare toa rahi i te pae apatoerau; hoê e te mau matini paturaa; hoê e te hinu e te mori; e hoê e te maa no te tahi atu mau fare toa, e te taatoaraa o te maa tihota no te matahiti. E parau mau, e faahaerehia mai te mau maa e maemae na nia i te manureva.

Eita roa ˈtu te poiri e haere mai

I muri aˈe i te taeraa mai ta matou tauihaa, ua patia matou i te iˈe e ua tunu i te maa, i raro aˈe i te ua. Ua parau mai te hoê aratai puhapa-tereraa e ua haere na oia i reira e toru avaˈe i te maoro e ua ite oia e iva mahana anaana! E mea veavea roa aita e manaˈohia—e fatata e 10° Celsius i te mahana e te po.

Teie râ, aita te po i tae noa mai; ua mana te maramarama o te mahana i nia i te taatoaraa o te taime i to matou vairaa i reira. Ua ite matou e nehenehe matou e pata i te mau hohoˈa aita e mori pura i te hora hoê i te poipoi. Tera râ, nafea matou e nehenehe ai e taoto mai te peu e e maramarama noa? E, e mea toetoe rii no te oomo i te taupoo vavai, no te taoto atoa i roto; no reira, ia ore ia anaana mai te mau mori, e tuu noa matou i to matou taupoo na nia i to matou mata.

I te hoê po i te hora toru, ua faaarahia vau e te hoê mori anaana o te hiti mai i te pae apatoerau. Ua maere roa vau. I te afa apatoerau o te fenua, e hiti mai te mahana i te pae hitia o te râ, i te pae apatoa i te avatea, e e topa i te pae tooa o te râ, eita râ oia e hiti i te pae apatoerau. No reira, ua taa atura ia ˈu e tei nia matou i te tupuai o te ao, e i te tau uaraa tiare i te ropuraa o te po, e hiti mai iho â te mahana i te pae apatoerau. Ua rave oia i te tahi taime no te na reiraraa.

E farii mai anei te mau Inuit ia matou?

E fatata te taatoaraa o te mau fare tei taamuhia i te repo i Pangnirtung e te mau auri teiaha no te paruru i te mau mataˈi rahi. E pereoo hiona to te rahiraa o te mau utuafare no te utaraa i te tau toetoe e toru aore ra e maha pereoo nainai no te tau uaraa tiare. E te vai atoa ra te tahi mau pereoo, noa ˈtu te atea o te oire e 3 kilometera noa te roa o te mau purumu! I te mea hoi tei te hoê vahi parahurahu nainai te oire i pihai iho i te mato hohonu e e haaatihia e te mau mouˈa teitei hohonu, aita ˈtu vahi no te tere atu.

E monohia te rahiraa o te tuhaa o te maa a te utuafare tataitahi e te pupuhiraa i te renne repo mârû e te humi, e te hiraa i te iˈa omble no te poro apatoerau. I Iqaluit, ua tamata matou i te caribouburger, musk-oxburger, e te hoê iri o te tohora nainai atoa, e te mii o te tohora taamuhia. Taa ê atu i te puaatoro poria, aita to te tohora rahi e taota hinuhinu, noa ˈtu i te tau toetoe, e ua parauhia mai ia matou e e te vai ra te mau poroteina i roto.

I roto i te taatoaraa o te oire, ua ite matou i te tahi noa mau pǔpǔ taata aita i faaroo aˈenei i te mau Ite no Iehova, e aita to ratou mau melo utuafare. No reira, te uiraa rahi i roto i to matou feruriraa oia hoi, E nafea teie mau taata no apatoerau e pahono ai i te poroi o te Basileia? Aita i maoro te iteraahia te reira. E fatata te taata paatoa ta matou i farerei i farii i te mau buka bibilia. I roto i te tupuraa, i te mau mahana atoa, e tuô matou i roto e 45 fare, e i te mau mahana atoa e toru anaˈe taata o tei parau mai e, “Aita vau e anaanatae.”

I to matou haamataraa i te patoto i te mau uputa i te mahana matamua, ua na pihai iho mai te hoê taurearea tamaroa i te horo ia matou i roto i te fare ta matou e haere ra e farerei e ua parau e: “Eiaha e patoto. A tomo noa i roto. O ta te taata atoa i ǒ nei e rave nei.” No reira, ua apee matou i te aˈoraa a te taurearea tamaroa, ma te haama e tatara i te opani, e haere atu i te piti o te uputa, o tei matara aˈena, e e tuô atu ai i te mau taata i roto. Eita te feia i reira, e fatata e mau Inuit te taatoaraa, e farii oioi i te taime matamua. Na roto i te ataraa ma te auhoa, e faaite oioi noa o vai matou, e e faaite atu ai i te mau hohoˈa nehenehe i roto i te buka Ta ˈu Aamu Bibilia, e oioi noa matou i te faaore i to ratou mǎtaˈu e e faaara i to ratou anaanatae. Ma te faaite ia ratou i te hoê hohoˈa o te hoê tamarii e hauti ra i te hoê liona e ma te aparau i te mahana i reira te mau daba o te poro e maitai ai e e faaea ˈi ma te hau, e eita te maa te moni rahi no ratou.

I muri aˈe i te piiraa i te taatoaraa o te mau fare o te oire rii, e ono mahana to matou puhaparaa i te aua no te mau taata atoa i Auyuittuq, i te hoê peho hiona nehenehe mau, te pape paari, te mau ofai paari, te mau mato teitei, e te mau toparaa pape.

A faarue ai to matou manureva ia Pangnirtung e a haaati ai i te pae apatoa o te mato, ua haamauruuru matou i te Atua ra o Iehova no te taime i noaa no te haere e hiˈo i te mau tuhaa fenua moemoe. E tae noa i teie nei mahana, e pinepine matou i te haamanaˈo i te feia Inuit maitai o tei faaroo i te parau mau a te Bibilia i te fenua i ore i tahe aˈenei.—Hoê o ta matou feia taio.

[Hohoˈa i te api 16, 17]

Te vavai meumeu. Te tupuai norevetia, te parare ra te motu Baffin i roto e 1 500 metera na nia i te repo o te peho

I te pae atau: E titauhia te avae etaeta no te haere na roto i te hoê anavai pape paari

I pae atau: Ua iri te mau pahi e te faito raro o te miti i Pangnirtung

Atau: Te hoê tamahine Inuit o te tapea maitai ra i ta ˈna buka faufaa roa “Ta ˈu Aamu Bibilia”

    Papai reo Tahiti (1985-2026)
    Haere i rapae
    Haere i nia
    • Tahiti
    • Hapono
    • Ta oe e hinaaro
    • Copyright © 2026 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Parau no te faaohiparaa
    • Eita e puharahia
    • Maiti eaha te ore e puhara
    • JW.ORG
    • Haere i nia
    Hapono