Te moemoe—Ua opua papu anei oe e aro e e manuïa?
TE MOEMOE ra anei oe? No te tahi iho â mau tupuraa o te oraraa e moemoehia oe, noa ˈtu e mea faaipoipohia oe aore ra o oe anaˈe iho, e tane aore ra e vahine, e ruhiruhia aore ra e taurearea. Ia papu atoa ia oe, e ia faaea oe anaˈe iho eita te reira e faatupu noa mai i te moemoe. Eita te hoê tamarii haere haapiiraa e rave i te mau maimiraa e moemoe ra. Eita roa ˈtu te hoê taata ite i te peni e peni ra i te hohoˈa e moemoe ra. Mea au na raua ia faaea hoê noa maa taime, e te faaearaa oia anaˈe iho mai te hoa rahi ïa te huru.
E tupu mai te huru moemoe mau mai roto roa mai ia tatou iho e ere râ no te hoê tumu e vai ra i rapae au ia tatou. E rahi te moemoe i te tahi mau tupuraa peapea—te pohe, te faataa-ê-raa, te ereraa i ta ˈna ohipa, te tahi ati. Ia anaana anaˈe to tatou iho huru roto, e nehenehe teie moemoe e iti mai, e peneiaˈe e aramoina roa i te tau au, e nehenehe ïa e tamǎrûhia e e moe teie ati tei haamauiui ia tatou.
E tupu mai te horuhoru o te aau mai roto mai i to tatou mau manaˈo. Ia moe anaˈe te ati e ia iti mai te horuhoru o ta ˈna i faatupu, ua tae ïa te taime no te haafaufaaraa i te mau manaˈo maitai e na te reira e faatia ia outou ia tamau i te ora.
A faaara ia oe. A haavî ia oe. Te vai ra te mau ohipa maitai te tia ia oe ia rave. A faahoa e te taata. A niuniu atu. A papai i te rata. A taio i te buka. A titau manihini i te taata i to oe fare. A faaite i to oe manaˈo i te tahi. Ia noaa mai te hoa, e tia ia oe ia riro ei hoa. A hiˈopoa i to oe iho huru roto ia nehenehe oe e haafatata ˈtu i te tahi atu. A rave i te tahi maa ohipa maitai na te tahi atu taata. A faaite i te tahi mau mea tamahanahana i te pae varua. I reira oe e ite ai i te parau mau o ta Iesu mau parau: “E mea maitai i te horoa ˈtu i te rave mai.” E taa atoa ia oe i te parau mau no te tahi atu maseli: “Tei pîpî i te pape ra, e pîpî-atoa-hia mai oia.”—Ohipa 20:35; Maseli 11:25.
Na oe teie hopoia
E mea fifi anei ia rave? Te manaˈo ra anei oe e mea ohie aˈe ia parau i te rave? Pauroa te mau mea, e mea ohie aˈe ia parau i te rave. Ia rave anaˈe oe i te reira e noaa mai ïa te oaoa. Ia tutava oe, e tia ˈi. E tuhaa ta oe i te horoaraa, e e oaoaraa rahi te itehia e oe. Tei ia oe te parau no te tutavaraa no te iriti i te moemoe e tamata ra i te faatere ia oe. Ua parau te hoê taata papai i roto i te vea Modern Maturity e: “E ere na te tahi atu taata te tumu no to oe moemoe, e nehenehe râ oe e rave i te tahi mea no nia i te reira. E nehenehe oe e faaaano atu â i to oe oraraa ma te faahoa i te hoê hoa. E nehenehe oe e faaore i te hapa a te hoê taata tei haamauiui ia oe. E nehenehe oe e papai i te hoê rata. E nehenehe oe e taniuniu. O oe anaˈe iho te nehenehe e taui i to oe huru oraraa. Aita roa ˈtu e taata ê te nehenehe e rave i te reira no oe.” Ua faahiti oia i te hoê rata tei haaponohia ia ˈna e o tei “haapapu maite i te manaˈo: ‘E faaite vau i te taata e tei ia ratou iho te parau eiaha ratou ia ora i te hoê oraraa moemoe e aore ra faufaa ore. A rave i te tahi mea, e tia ˈi!’”
Eiaha e imi i te mau hoa i rotopu noa i te taata. Ua parau te hoê taote rapaau i te animala e: “Te fifi rahi ta te ruhiruhia e faaruru ra e ere i te mau maˈimaˈi rii, o te moemoe râ ta ratou e ite ia tuuhia ratou i te hiti. Ma te faatupu . . . i te faahoaraa, e horoa te mau animala (e te mau uri atoa) i te hoê auraa i te oraraa i te tau e pinepine te ruhiruhia i te tuuhia i te hiti e te totaiete.” Te parau ra te vea Better Homes and Gardens e: “E tauturu te animala i te rapaau i te feia tei peapea te manaˈo; e e tauturu i te taata maˈi, te huma, e tei fifihia i te pae tino; e e faaitoito i tei moemoe e te ruhiruhia.” Te parau ra te tahi atu tumu parau no te hoê vea no nia i te feia e anaanatae ra i te mau animala: “E iti te ahoaho o te taata maˈi e e nehenehe ratou e e here i ta ratou animala ma te ore e mǎtaˈu ia tuuhia ratou i te hiti. E i muri iho e haamata ratou i te tauaparau e te taata, na mua ˈˈe ma te aparau no nia i ta ratou animala. E haamata ratou i te amo i te hoê hopoia. Te hinaarohia ra ratou, tei ia ratou te parau no te hoê mea.”
E pinepine roa tei moemoe i te ore e faaitoito no te tauturu ia ˈna iho, no te iriti mai ia ˈna i te hohonuraa o to ˈna peapea rahi. E itehia te huru faaea ohipa ore, ma te hinaaro ore, no te tutavaraa mai te reira te huru, ahiri râ o ˈna e taa i te tumu mau o te moemoe, ia na reirahia, e tia ˈi. Ua papai te Taote ra o James Lynch no nia i te huru patoi o te taata i te aˈoraa ta ratou e manaˈo e mea fifi ia farii: “Teie te huru o te taata e patoi tatou i te rahiraa o te taime i te faaroo, e aore ra e patoi i te faaau i to tatou haerea i te mau haamaramaramaraa o ta tatou e ore roa e au.” E hinaaro paha te hoê taata e ape i te moemoe, eita râ paha o ˈna e hinaaro i te haapue i te puai titauhia ia matara mai o ˈna.
A haa ia au i te huru o ta oe e hinaaro
No te haapaiuma i te hepohepo rahi, e tia ïa ia tamau i te tapapa i te oaoa mau ma te hamani maitai. (A faaau i te Ohipa 20:35.) E titau te reira ia faaorehia te huru huna o te moemoe ma te ohiparaa no te patoi i teie huru ohipa-ore-raa mai te pohe te huru. A haa ma te oaoa, a ori, a himene i te himene oaoa. A rave i te tahi noa ˈˈe mea oaoa. Ma te faarahi i te reira, ia na nia-noa-iho-hia, a nee i rapae au i teie huru peapea e te mau manaˈo oaoa. Teihea ïa mau manaˈo oaoa?
Mai to te Philipi 4:8: “E teie nei, e au mau taeae, te mau mea haavare ore ra, te mau mea au maitai ra, te mau mea tia ra, te mau mea viivii ore ra, te mau mea popouhia ra, te mau mea roo maitatai ra; te vai na te tahi maitai e te tahi mea haamaitai ra, e haamanaˈo i taua mau mea ra.”
Ei auraa to to tatou nei oraraa e tia ˈi. Mai te peu e e auraa to to oe oraraa, e itoitohia oe no te haapao i te reira ma te imi i te ravea no te faatupuraa i te reira. Eita ïa oe e topa ohie i roto i teie huru moemoe aore e ravea. Ua faaitehia te reira ma te anaanatae mau i roto i te buka a Viktor Frankl To te taata maimiraa i te auraa o to ˈna oraraa (beretane). Ua tauaparau oia no nia i te feia i tapeahia i roto i te mau aua hamani-ino-raa a Hitler. Te feia aore to ratou oraraa e auraa ua topa ïa i roto i te moemoe e ua erehia ratou i te hinaaro i te ora. Tera râ, “te iteraa i to ˈna iho faufaaraa ua niuhia ïa i roto i te mau mea teitei aˈe te mau mea i te pae varua, e eita ïa e aueue i te oraraa i roto i te mau aua hamani-ino-raa.” Te na ô faahou ra oia e: “Mai te huru e e ore te mauiui i te taime e auraa to te reira, mai te faatusiaraa te huru. . . . E ere te navenaveraa e aore ra te aperaa i te mauiui te titauraa matamua a te taata, o te iteraa râ i te hoê auraa i to ˈna oraraa. O te reira te tumu e ineine ai te taata ia mauiui, ia papu râ ia ˈna, e e tumu to teie haamauiuiraa.”
Te auhoaraa hoê roa titauhia e oe
Te ravea no te rave faahope i teie hiˈoraa i te pae varua o te turu-taatoa-raa i nia i te Atua e i ta ˈna Parau, te Bibilia. Te tiaturiraa i te Atua e te pureraa ia ˈna ma te aau tae na te reira e horoa i te hoê auraa i te oraraa. E noa ˈtu e e faarue te mau hoa ia tatou, eita tatou e vai hoê noa, eita tatou e moemoe. Mai ta Frankl i parau, e nehenehe e faaoromai i te mauiui ahiri e auraa to te reira, e riro atoa ei tumu no te oaoaraa. Ua parau te hoê tane hiˈopoa i te huru o te taata e: “E nehenehe e noaa i te hoê taata tei haapohehia i nia i te pou i te hoê oaoa ta te hoê arii e parahi ra i nia i te terono e hinaaro ra.”
Ua noaa i te mau aposetolo a Iesu i te oaoa no ô mai ia Iehova i to ratou hamani-ino-raahia e te taata; e auraa rahi to teie huru hamani-ino-raa. “E ao to tei hamani-ino-hia i te parau-tia ra, no ratou hoi te basileia ra o te ao. E ao to outou ia faaino mai, e ia hamani ino mai, e ia pari haavare noa mai te taata ia outou i te mau ino atoa nei, no ˈu. A oaoa, e ia ouˈauˈa noa i te oaoa; e utua rahi hoi ta outou i te ao ra: i na reira hoi ratou i te hamani ino i te mau peropheta ra, o mua ïa ia outou.” (Mataio 5:10-12) Hoê â huru tei papaihia i roto i te Ohipa 5:40, 41: “E faahoˈihia maira te mau aposetolo i roto, ua papai atura, parau atura ia ratou, eiaha roa ratou e parau ma te iˈoa o Iesu, tuu atura ia ratou. Haere atura ratou mai ta aro atu o te sunederi ra ma te oaoa, i te mea no to ˈna iˈoa i manaˈohia ˈi ratou e au ia ratou taua hamani ino ra.”
Ia tanu oe i te hoê roti, eita ïa te tarataramoa e tupu
A faaî i roto i te repo o to oe feruriraa i te mau huero nehenehe e i te opuaraa maitai; eiaha roa ˈtu e vahi toe no te mau huero ino o te hepohepo e o te moemoe toetoe. (A faaau i te Kolosa 3:2; 4:2.) E mea fifi anei ia na reira? I roto i te tahi mau tupuraa, e au ra e aita e ravea. A tapao i te parau a te hoê rohipehe e: “Ia tanu oe i te roti, . . . eita te tarataramoa e tupu,” e titau faahou â te reira ia tutava maitai ma te faaohipa maite i te puai. E nehenehe râ e ravehia, e ia na reirahia ïa.
A hiˈopoa na ia Laurel Nisbet. Ua roohia o ˈna i te maˈi no te mootuaio e i te 36raa o to ˈna matahiti ua tuuhia o ˈna i roto i te mahaha auri i reira o ˈna i te taravaraa e 37 matahiti. Mai te arapoa e tae roa ˈtu i te avae e hapepa ïa, e nehenehe o ˈna e hauti i te upoo o te reira anaˈe iho. Na mua ˈˈe ua hepohepo roa oia e aore hoi e tiaturiraa. E i muri aˈe i te hoê mahana aroharaa ia ˈna iho, ua faaoti oia, ‘Ua ravai!’ E piti ta ˈna tamarii e hoê tane te tia ia ˈna ia haapao. Ua haamata oia i te patu faahou i to ˈna oraraa; ua haapii i te faatere i to ˈna fare a vai ai i roto i te mahaha auri.
E taoto rii noa o Laurel. E nafea ïa o ˈna i te maororaa hora i te po? E moemoe anei oia? Eita. E pure ra o ˈna i to ˈna Metua i te raˈi ra o Iehova. Ua pure no te ani i te itoito no ˈna iho, e no to ˈna atoa mau taeae e tuahine kerisetiano, e pure ia nehenehe o ˈna e paraparau i te taata no nia i te Basileia o te Atua. Ua imi o ˈna i te mau ravea no te pororaa e ua putapû e rave rahi i ta ˈna pororaa i te iˈoa o Iehova. Aore roa o ˈna i faatia i te mau tarataramoa o te moemoe ia tupu; e ohipa rahi ta ˈna i te tanuraa i te roti.
Mai te reira atoa no te hoê mitionare a te Taiete Watch Tower, o Harold King. Ua faautuahia o ˈna e pae matahiti o ˈna anaˈe iho i roto i te fare auri i te fenua Tinito, e taata tano teie o tei faaruru maoro i te moemoe o te haaati ia ˈna. Ua haapae râ o ˈna i teie huru hiˈoraa tano ore, teie râ, ma te faaitoito papu, ua haavî oia i to ˈna feruriraa i nia i te hoê eˈa taa ê. I muri iho to ˈna faataaraa i te reira:
“Ua faanaho vau i te hoê porotarama ‘pororaa’. E poro râ ia vai ma ia mau oia anaˈe iho i te fare auri? E faaineine vau i te mau tumu parau tano no roto mai i te Bibilia mai ta ˈu e haamanaˈo ra e e poro vau i te mau taata haavare. E e haamata vau i te poro, mai te huru e, e patoto vau i te uputa haavare e e poro vau i te taata o te utuafare haavare, e e rave rahi mau opani ta ˈu e farerei i te poipoi. I te tau au, ua farerei vau i te vahine haavare a Carter, tei anaanatae, e i muri aˈe e rave rahi hoˈi-faahou-raa, ua faanaho mâua e haamau i te hoê haapiiraa Bibilia tamau. I roto i teie haapiiraa, ua tuatapapa maua i te mau tumu parau rahi o te buka ‘Que Dieu soit reconnu pour vrai,’ mai ta ˈu e haamanaˈo ra. Ma te paraparau haapuai, ia mau hohonu teie mau mea i roto i to ˈu feruriraa ia faaroo anaˈe vau i te reira.”
E mau tausani Ite no Iehova o tei tapeahia i roto i te mau aua hamani-ino-raa a Hitler o tei nehenehe e matara mai ahiri noa ratou i haapae i to ratou faaroo. Mea iti roa tei na reira. E mau tausani tei pohe ma te tapea i to ratou faaroo—ua taparahihia te tahi pae, ua pohe te tahi pae i te maˈi e aore ra i te ravai-ore-raa te maa. Te hoê Ite o tei tapeahia—o Josef te iˈoa—ua mau e piti o ta ˈna nau tuana i roto i te tahi atu aua tapearaa. Ua faahepohia hoê ia tarava i raro ma te hiˈo roa ˈtu i te tipi tei tâpû i to ˈna arapoa. Te faataa ra o Josef e: “I te iteraahia e te tahi atu pae i roto i te aua, ua haapopou ratou ia ˈu. Ua putapû roa vau i teie haerea maitai. E mea faufaa aˈe no matou ia tapea i te faaroo i te ora mai.”
Ua anihia i te tahi atu o to ˈna tuana, e tia ra i mua i te mau faehau e ta ratou mau pupuhi e e manaˈo anei ta ˈna e hinaaro e faaite. Ua ani oia e ia faatiahia o ˈna ia pure. Ua faatiahia ïa. Ua î oia i te mau manaˈo haaputapû e te oaoa o te mafatu aore atura hoê aˈe faehau i auraro i te faaueraa e pupuhi. Ua tataipitihia te faaueraa, i reira ua puta to ˈna tino i te hoê ofai pupuhi i te pupuhiraahia. No to ˈna riri rahi i te reira, faatano atura te raatira ofitie i ta ˈna iho pupuhi no te faaoti i te haapohe ia ˈna.
Eaha te horoa i te oraraa i te hoê auraa mau
Te itehia ra i roto i teie mau tupuraa te faaroo puai i te Atua. Ia tamata-anaˈe-hia e aita te tahi atu pae i manuïa, tei reira noa te faaroo o te upootia i nia i te moemoe e o te horoa i te hoê auraa i te oraraa faufaa ore i mutaa ihora. E rave rahi mau oraraa e auraa to ratou ia au i to te ao aita hoi e auraa mau. No te aha râ? No te mea e hope ratou i roto i te pohe, ma te hoˈi i te repo, aramoina roa ˈtura, aore roa to ratou oraraa i vaiiho i te hoê noa ˈˈe tapao faufaa no te huitaata nei. Mai ta te Koheleta 9:5 i parau: “Ua ite te feia e ora nei, e pohe ratou, aita râ a te feia i pohe ra e parau itea. Aita hoi a ratou e utua toe i te fenua nei; ua aramoina hoi ratou.” E mea faufaa ore te hoê oraraa noa ˈtu e e auraa to ˈna e ua atea ê râ i te opuaraa a te Atua.
A hiˈo i te mau fetia o te raˈi, a fafa na i te menemene poiri otia ore i nia ˈˈe i to oe upoo, e mea iti haihai roa ïa oe. E taa ia oe te huru o te papai salamo ia Davida i to ˈna papairaa: “Ia hiˈo vau i te mau raˈi i te ohipa a to rima ra; te marama e te mau fetia ta oe i faaau ra, Eaha te taata nei i manaˈo mai oe ia ˈna? e ta te taata nei tamaiti haapao mai ai oe ia ˈna?” Ua haafaufaa ore te tamaiti a Davida o Solomona i ta te taata ohipa, i te na ôraa e “E mea faufaa ore te mau mea atoa nei,” e ua faaoti oia e: “E faaroo na tatou i te faaotiraa o taua mau parau nei: o te Atua te mǎtaˈu atu, e haapao hoi i ta ˈna parau; o ta te taata atoa ïa e ati noa ˈˈe.”—Salamo 8:3, 4; Koheleta 12:8, 13.
Ei hiˈopoaraa hopea, e nafea te taata moemoe, e aore ra te tahi noa ˈtu taata, e noaa i te hoê auraa i to ˈna oraraa? Ma te oraraa ma te mǎtaˈu i te Atua, ma te faaroo i ta te Atua ra mau faaueraa. I reira ïa o ˈna e ô ai i roto i te mau opuaraa a te Atua, te Poiete i te ao taatoa otia ore, a riro ai ei tuhaa o te faanahonahoraa mure ore a te Atua.
Ahiri e tei pihai iho te Atua ia oe, e ore roa oe e moemoe
Ua parau te hoê Ite no Iehova haapao maitai, i muri aˈe i to ˈna faaoromairaa i te hamani-ino-raa ma te manaˈo e ua faaruehia o ˈna, e noa ˈtu e ua faarue te taata ia ˈna, aita râ o ˈna i faaea o ˈna anaˈe iho. Ua faahiti oia i te Salamo 27:10: “Faarue noâ tau metua tane e tau metua vahine ia ˈu, ei reira Iehova e rave mai ai ia ˈu.” Mai te reira atoa te manaˈo o Iesu. “Inaha te fatata mai nei te hora, e teie nei hoi, e purara ê atu ai outou, o te taata o to ˈna iho utuafare, e faarue ihora ia ˈu o vau anaˈe ra: e ere râ e, o vau anaˈe ra, tei pihai atoa iho hoi te Metua ia ˈu ra.”—Ioane 16:32.
Aita Iesu i mǎtaˈu i te faaearaa o ˈna anaˈe iho. Ua faaea pinepine oia anaˈe iho. Ia vai oia anaˈe iho, aita oia i moemoe aˈe. Ua farii oia i te varua a te Atua ia niniihia mai e ua fatata oia i te Atua ma te haaatihia i Ta ˈna mau poieteraa. I te tahi mau taime ua ape o ˈna i te taata ia nehenehe o ˈna e vai oia anaˈe iho e te Atua. Ua ‘haafatata ˈtu oia i te Atua, e na ˈna e haafatata mai.’ (Iakobo 4:8) Ma te feaa ore o ˈna to te Atua hoa piri roa.
E mea faufaa roa te hoê hoa mai ta te mau Papai e faataa ra. (Maseli 17:17; 18:24) No to ˈna faaroo rahi i te Atua ra o Iehova e to ˈna auraro-taatoa-raa ia ˈna, “i parauhia mai hoi” o Aberahama “e Taua no te Atua.” (Iakobo 2:23) Ua parau o Iesu i ta ˈna mau pǐpǐ e: “O outou to ˈu taua ia haapao outou i te mau parau atoa ta ˈu i parau atu ia outou na. Eita ˈtura vau e parau atu ia outou e e tavini; aore hoi te tavini i ite i ta to ˈna ra fatu e rave ra; ua parau râ vau ia outou e e taua; ua faaite atu hoi au ia outou i te mau parau atoa ta ˈu i ite i tau Metua ra.”—Ioane 15:14, 15.
E te mau hoa mai te Atua ra o Iehova e o Iesu Mesia ra te huru, nafea te feia e faaroo to ratou e ore ai e manuïa i to ratou aroraa i te moemoe?
[Hohoˈa i te api 26, 27]
E nehenehe te pure e te tahi atu mau ohipa e tauturu ia oe ia ape i te moemoe
[Hohoˈa i te api 28]
Te faaite ra te mau aamu o Harold King e tau tausani atu mau Ite no Iehova i roto i te mau aua haamani-ino-raa e nehenehe te faaroo i roto i te Atua e aro i te moemoe i roto i te mau tupuraa iino mau
[Faaiteraa i te tumu]
U.S. National Archives photo