Ia au i te Bibilia . . .
E fifi anei to muri i te ohipa tahutahu?
‘E HURU tupuraa tahutahu huru ê mau te itehia ra. I harururaa mai te pahu, ua ore taue noa ˈˈera te maniania. Tei nia te mau mata atoa i na taata e ahu faehau to raua e e pupuhi ta raua. Ma te tuu i ta raua pupuhi i nia i te tapono, ua faatano aˈera hoi raua i ta raua pupuhi i nia i te taata tahutahu tinito ahu roa. E meleti tinito to mua i to ˈna ouma e inaha, te haruru maira te mau pupuhi i roto i te hoê pura auahi. Topa aˈera hoi te taata tahutahu i nia i te tahua, e ua î roa i te toto. Ua riro maira te hohoˈa o te meleti e tapea i te mau ofai pupuhi ei ati.’ Maoti te hoê hape i roto i te mau pupuhi, i haruru ai te ofai pupuhi e puta roa ˈtu ai te ouma o te taata tahutahu. Tera ta te buka ra Henry Gordon’s World of Magic e faatia ra.
Auê hoi ïa ǒ peapea mau o te oraraa—e te reira no te faaite noa mai i te tahi maa huru tupuraa e horuhoru ai, e horiria ˈi, e te tahi peu faaanaanataeraa manaˈo e tano i taua huru peu tahutahu nei. Tera atoa anei to outou manaˈo? Aore ra te manaˈo ra outou e e fifi iho â teie e nehenehe e roaahia i nia ia outou ia rave outou i teie huru ohipa? Noa ˈtu eaha ta outou pahonoraa, ia ore teie ohipa e manuïa, mea atâata roa e e nehenehe e pohe. E riro te reira i te faatupu mai i roto ia tatou i te tahi uiraa: e fifi anei to muri i teie nei ohipa tahutahu? Ei pahonoraa, e hiˈo anaˈe na i te mau aˈa o taua peu paari tahito ra.
Te mana o te ohipa tahutahu i roto i te roaraa o te aamu
Mai te haamataraa mai â o te aamu, mea anaanatae roa na te taata, e ua aratai-noa-hia hoi oia e te ohipa moe ra o te tahutahu. No roto mai “te parau beretane ra ‘magic’” (tahutahu) i te tiaraa iˈoa ra “magi,” te hoê teie iˈoa o te hoê pǔpǔ perepitero tahito no Peresia, aravihi i te pae no te mau ohipa hiˈohiˈo. I roto i to ˈna auraa tumu, te ohipa tahutahu o te hoê ïa tutavaraa no te hiˈopoa aore ra no te faahepo i te mau puai tei hau aˈe i te natura taata nei, ia tavini i te taata. Ua faaohipa te fenua Aiphiti i te 18raa o te senekele i te mau tahuˈa tahutahu. E tuhaa faufaa roa atoa ta te ohipa tahutahu i roto i te haapaoraa a te mau Kaladaio o Babulonia i te vauraa o te senekele hou to tatou nei tau. (Genese 41:8, 24; Isaia 47:12-14; Daniela 2:27; 4:7) Ua faufaa noa teie mana i rotopu i to Heleni e to Roma i mutaa ihora mai te Anotau Ropu mai e tae roa mai i to tatou nei senekele e 20.
E tia te mau huru taa ê o te ohipa tahutahu ia faanahohia i roto e rave rahi tuhaa.— Robert A. Stebbins i roto i ta ˈna buka The Magician e toru huru pǔpǔ tahutahu.
E toru huru ohipa tahutahu
Ua riro te ohipa tahutahu miterio, “ei huru no te ohipa hiˈohiˈo.” Te tapao ta ˈna e titau ra oia ïa e “parau mau anaˈe te mau ohipa e faahapa i te ite o te mau manaˈo taata nei aore ra i te ite aivanaa”. Te faataa atoa ra o Stebbins e e “tavini [taua] ohipa tahutahu miterio ra no te ohipa tahuˈa, . . . no te taata pifao, te alchimie e i roto i te tahi mau huru tupuraa, i te haapaoraa.”
“Te feia e rave i [te ohipa tahutahu], e aratai ratou i te manaˈo o te taata no nia i te mea mau ia au i ta ratou iho huru feruriraa.” Ua ite ratou e eita ratou e haamauruuru i te huiraatira, ia au râ i te taata ra o Stebbins, “te faaitoito nei ratou i te feia e turu ra i te ohipa tahutahu ia faaohipa i te hoê huru feruriraa ê atu—ia tiaturi e, ma to ratou tiaraa taata tahutahu, e mana to ratou tei hau ê i te mana taata nei aore ra e auraa taa ê to ratou e te feia hiˈohiˈo tei hau ê to ratou mana i te mana taata nei.”
Ta te peu faaanaanataeraa manaˈo tahutahu e titau ra, ia tupu ïa te manaˈo faahiahia na roto i te haavare huru ê mau. E ô oia i roto e pae huru raveraa e tuati te tahi i te tahi: “te mau peu tahutahu e ravehia i nia i te hoê tahua, te ohipa tahutahu e ravehia i mua i te hoê pǔpǔ iti taata mataitai, te faaohiparaa i te rima ma te aravihi, te ohipa tahutahu e ravehia i nia i te hoê tahua e itehia ˈtu ai e rave rahi mau tauihaa e fa mai e moe atu, e ohu e oia hoi e hau atu to ratou numera, e te parau no te imi manaˈo.”
Te vai ra anei te fifi no te mau kerisetiano?
E hiˈopoa na mua anaˈe na tatou i te parau no te ohipa tahutahu miterio. E hiti te parau no te ohipa tahutahu miterio i roto e rave rahi tuhaa. Ei hiˈoraa, te vai ra te mau taata haapaoraa a Satani teie e rave nei i te ohipa tahutahu parauhia “ereere” e “uouo”. I roto i te ohipa tahutahu “ereere”, e itehia te parau no te mau “tiaororaa iino,” te mau faainoraa taa ê, e te parau no te pifaoraa i to ˈna mau enemi. Area te “ohipa tahutahu uouo”, ta ˈna opuaraa te faatupuraa ïa i te mau faahopearaa maitatai na roto i te faaoreraa i te mau tiaororaa iino e te tamâraa i te mau faainoraa. Inaha, e nau huru teie na mea toopiti atoa ra no te ohipa hiˈohiˈo aore ra no te miterio. I te tahi taime, e faaohipa-atoa-hia na te ohipa tahutahu miterio no te tiaoro e ia noaa mai te hoê ootiraa maitai aore ra ia manuïa i roto i te hoê tataˈuraa i te pae no te taaroraa. No nia râ i teie huru ohipa tahutahu, te faahiti tahaa ra te Bibilia e: “Eiaha hoi outou e hiˈohiˈo, [e eiaha outou e rave i te ohipa tahutahu].”—Levitiko 19:26; Deuteronomi 18:9-14; Ohipa 19:18, 19.
Teihea mau na hoi te fifi i roto i te parau no te faaohiparaa i te ohipa tahutahu? Te faaohipa nei te mau taata e hiˈo i te mau reni o te rima, te feia e faaite taa ê mai i te mau parau, e te feia e pure no te faaora i te maˈi, ei faahiti-noa-raa i te tahi, i te ohipa tahutahu no to ratou iho mau maitai. Aita anei ratou e ora ra i roto i te haavare na roto noa i to ratou toroa? Te na ô ra te Parau a te Atua e: “Eiaha outou e eiâ, eiaha e faahema, eiaha e haavare te tahi i te tahi.”—Levitiko 19:11.
Te faataa ra te The Encyclopedia Americana e: “I roto i te tahi mau hiˈoraa, e nehenehe te mau ohipa tahutahu e faaohipahia no te faahepo atu i te mau varua.” E hinaaro anei tatou e titau i te arepurepu no ǒ mai i te mau varua demoni ra na roto i te faaôraa ˈtu i roto i taua huru aorai ra? Ia tatara noa ˈtu tatou i te uputa, e nehenehe ïa te mau demoni e e riro hoi ratou i te na nia ˈˈe ia tatou. E hiˈo ratou i ‘te taime au’ e eita ratou e haamarirau i roto i ta ratou mau tutavaraa.—Luka 4:13; Iakobo 1:14.
Te fatu aravihi mau o te haavare e o te ohipa tahutahu, o te Diabolo ra o Satani iho â ïa. Ua faaohipa o ˈna i taua peu nei i roto i ta ˈna haaraa matamua i mua i te hoê taata i roto i te ǒ i Edene ra. (Genese 3:1-19) O vai ïa kerisetiano e hinaaro e riro mai ia ˈna te huru? Te faaitoitohia maira hoi te mau kerisetiano e “pee i te Atua” e ia “auraro [ratou iho] . . . i te Atua; e patoi atu i te diabolo.”—Ephesia 5:1; Iakobo 4:7.
Te rahi noa ˈtura râ hoi te taata teie e tahoê nei i te parau ra “tahutahu” i te peu faaanaanataeraa manaˈo. E faatupu te hoê taata i te tahi mau ohipa haavare ma te faaohipa i to ˈna rima (te faaohiparaa i te rima ma te aravihi), ma te tapea i roto i te feruriraa e e vitiviti aˈe te ohipa a te rima i ta te mata e ite mai. Aita roa ˈtu e patoiraa ta te Bibilia i teie ohipa. Tera râ, mai te peu pai e te faahua ra te reira e ia manaˈohia e e ohipa tahutahu, e hinaaro anei ïa te hoê kerisetiano e rave e ia manaˈohia e e mana to ˈna tei hau aˈe i te mana taata nei, e mana eita e nehenehe e faataa i to ˈna parau? Aore ra mai te peu e te horoa ra te tahi pae i te hoê huru haavarevare na roto i te faatupuraa i te ohipa “tahutahu”, eita anei ïa te hoê kerisetiano e hinaaro e haapae i te haere e mataitai i taua huru peu faaanaanataeraa manaˈo ra ia ore vetahi pae ia turori? (Korinetia 1, 10:29, 31-33) Hau atu, te vai atoa ra te fifi no te hoê taata e hinaaro ra e haere atu â i mua, i roto i te mau peu hohonu o te mau ohipa tahutahu.
No reira, ia tupu te ohipa tahutahu tei ati maitai i te ohipa hiˈohiˈo, e ape ïa te mau kerisetiano mau i te faaohipa i te reira. Hau atu, i roto i te mau tuhaa atoa o te oraraa o te hoê kerisetiano—i roto i te ohipa, i roto i te mau peu faaanaanataeraa manaˈo—e hinaaro o ˈna e tapea i te hoê “[haava manaˈo maitai]”, i te hoê haava manaˈo e ore roa ˈtu e faaino i te Atua aore ra i te taata.—Petero 1, 3:16; Ohipa 24:16.
[Hohoˈa i te api 30]
Te vairaa parau tahito no Bettmann