Ia au te Bibilia
Nafea ia upootia ˈtu i nia i te faaea-noa-raa o ˈna anaˈe ra?
Ua moemoe roa teie taata paari i teie nei, inaha tei roto hoi ta ˈna vahine i te hoê fare utuuturaa maˈi. A mairi noa ˈi te mau hebedoma faaoti aˈera hoi oia e aita faufaa faahou no ˈna ia ora. Rave aˈera oia i te hoê pupuhi...
UA PARAUHIA te faaea-noa-raa o ˈna anaˈe iho “te maˈi no te XXraa o te senekele”. E ere noa te feia paari anaˈe te roohia i te reira, ua riro atoa te reira ei hoê o te mau tumu o te raveraa i te raau taero, te inu-hua-raa i te ava e tae roa ˈtu i to te feia apî haapoheraa ia ratou iho.
Oia mau, ua riro te faaearaa o ˈna anaˈe ei ati no to tatou nei tau. E mea pinepine aita e ravea no te faaore i te moemoe no te faaea-noa-raa o o ˈna anaˈe iho. Te tamata ra vetahi pae ia rahi to ratou “hoa”, tera râ hoi, i te pae hopea, e mea pinepine e ite ratou e e ere teie mau taairaa i te mea hohonu e e noaa mai hoi te inoino. No te tahi pae, te ru nei ratou i te faaipoipo. Teie ta Joyce Brothers, taote no te pae o te feruriraa tei tui te roo, e parau ra: “Te ruraa ˈtu no te faaipoipo, e ere te reira i te ravea [no te faaea-noa-raa o ˈna anaˈe]. Te ravea e oaoa ˈi outou i roto i te faaipoiporaa, e tia ïa ia outou ia ite maitai i to outou iho mau fifi.”
Te huru tano
Te horoa mai nei te Bibilia i te hoê manaˈo tano no nia i te faaea-noa-raa o ˈna anaˈe. Oia mau, e nehenehe te faaea-noa-raa o ˈna anaˈe e riro mai ei mea teimaha, e ere râ i te mea ino i te mau taime atoa. Te faaite mai nei te mau Evanelia e mea au na Iesu i te faaea o ˈna anaˈe i te tahi taime (Mataio 14:13). Maoti i te manaˈonaˈo noa ia ˈna iho aore ra te ite i te moemoe, ua faaohipa râ oia i taua mau taime ra no te haamâharaa i to ˈna rohirohi, e no te pure. — Mareko 6:31; Luka 9:18.
Eaha ïa te haapiiraa ta tatou e nehenehe e huti mai? E nehenehe tatou e faaea noa tatou anaˈe iho, aita râ tatou e moemoe! Ia hiˈo-maitai-hia, to oe huru i mua i te faaea-noa-raa o oe anaˈe iho, tei te huru ïa o to oe feruriraa, e ere râ no nia i to oe faaearaa e o oe anaˈe iho. Te nafea ra outou i te mau taime o outou anaˈe? E faaea noa anei oe e po noa ˈtu? No te aha e ore ai oe e haafaufaa i taua mau taime ra? Te vai nei râ e rave rahi mau ohipa anaanatae mau ta tatou e nehenehe e rave, tatou anaˈe, mai te faarooraa i te tahi mau pehe, aore ra te raveraa i te tahi mau ohipa no te fare o tei vaiiho-noa-hia no te hoê taime ê atu. E horoa mai te taioraa i te Parau a te Atua e rave rahi mau haamaitairaa. No te mea te Bibilia, “e mea ora hoi (...) e te puai rahi”, e nehenehe oia e taui i to oe huru feruriraa (Hebera 4:12). Ia faaohipa-maitai-hia, e nehenehe te mau taime moemoe e faaitoito ia tatou i te pae tino, i te pae morare e te pae varua.
Te mau auraa maitai e o vetahi ê
Teie râ, te vai ra te taime e hinaaro tatou e farerei i te taata e mea titauhia iho â te reira. E ere i te mea maere ia horoa atoa mai te Bibilia i te mau aˈoraa no nia i te huru o te faatupuraa i te mau auraa maitai e o vetahi ê. Ei hiˈoraa, te parau nei te Maseli 18:24 e: “O te taata e ite maitai atu ia vetahi ê ra, e tauahia ïa to ˈna; ati maitai mai â vetahi i to te taeae.” E ere atura, i te mea titau-mau-hia ia roaa e rave rahi hoa no te faaore i te moemoe. Te tahi noa tau hoa rahi, ua ravai ïa.
Teie râ, e mea fifi roa i te tahi mau taime, no te feia moemoe ia faahoa. Ua parau mai te hoê taata toroa aˈo no Canada, no nia i te pae o te faaipoiporaa, e: “Te feia moemoe, i rotopu iho â râ i te 20 e te 30 matahiti, teie e tiaturi rahi nei i nia i te tahi, eita râ ratou e hinaaro e horoa atoa.” Te parau ra te Bibilia e, ‘o tei faataa ê ia ˈna ihora, te imi ra ïa i to ˈna iho hinaaro’. — Maseli 18:1.
No reira, mai te peu e te moemoe noa ra outou, e tia paha ia outou ia haapeapea hau atu no vetahi ê. Ia farerei anaˈe outou i te tahi mau taata o te nehenehe e riro mai ei hoa no outou, eaha ta outou e paraparau: te mau parau e anaanataehia ra e ratou aore ra e anaanataehia ra e outou? No te aroraa i te moemoe, ei taata ïa tatou o te horoa e tia ˈi.
Ia au i te Philipi 2:4, te faaitoito mai nei Paulo ia tatou ‘eiaha hoi te taata atoa e haapao i ta ˈna anaˈe ihora, e haapao atoa râ i ta vetahi ê ra maitai’. Nafea ïa maoti teie aˈoraa e nehenehe ai e faaore i te moemoe? I roto i te reo tumu o teie irava bibilia, te parau i tatarahia na roto i te “haapao” te auraa ra, ‘te manaˈonaˈoraa ïa ia vetahi ê’ aore ra ‘te hiˈopoaraa’ no te ite papu i te taime tano roa ˈˈe no te ohiparaa ˈtu. No reira, a hiˈo na na te hiti aˈe ia outou, no te ite atu e o vai te hinaaro nei i te tauturu, o vai te hinaaro nei i te hoê hoa. Ia itehia mai ia outou teie huru taata, a ohipa roa ˈtu! E rave rahi te feia teie e manaˈo nei ia ratou iho na mua roa, e i muri aˈe râ, ia vetahi ê ïa, e te tahi mau taime, eita roa ˈtu. Te faaitoito nei te Bibilia i te tahi atu manaˈo taa ê: na mua ˈˈe, a manaˈo ia vetahi ê.
No reira, te ravea e roaa ˈi te mau hoa, ia ohipa ïa tatou mai te hoê hoa. Te parau ra te Bibilia e: “E horoa, e e noaa hoi ta tatou.” (Luka 6:38). Oia atoa, “e mea maitai te horoa ˈtu i te rave mai”. — Ohipa 20:35.
“E ere o vau anaˈe”
Tera râ, eita te mau auraa i rotopu i te taata e haamâha i te taatoaraa o to tatou mau hinaaro. Oia mau, ua poietehia te taata e te hinaaro ia haafatata ˈtu i tei Poiete ia ˈna (hiˈo Mataio 5:3). Te faahoaraa e te Atua, e vai noa ïa, noa ˈtu e te erehia ra ia tatou te faahoaraa i te taata. Ua parau o Iesu i ta ˈna mau pǐpǐ e: “Inaha, te fatata mai nei te hora, e teie nei hoi, e purara ê atu ïa outou o te taata e to ˈna iho utuafare, e faarue ihora ia ˈu, o vau anaˈe ra.” Auê ïa te ati e! E nehenehe râ ta ˈna e parau: “E ere râ e, o vau anaˈe ra, tei pihai atoa iho hoi te Metua ia ˈu ra.” — Ioane 16:32.
Ua riro ïa te faahoaraa e te Atua ei ravea maitai aˈe no te faaore i te moemoe. A rave ïa i te taime no te ite i te Atua. “A tamata na i te maitai o Iehova” na roto i te haapiiraa i te Bibilia (Salamo 34:8; Ioane 17:3). Tera râ, aita e titauhia ra ia outou ia na reira e o outou anaˈe.
Ua maiti te Atua i roto i te mau nunaa “te hoê pae taata (...) no to ˈna ra iˈoa”. (Ohipa 15:14.) I teie mahana, hau atu i te toru mirioni taata teie e oaoa nei i te riroraa mai ei Ite no Iehova. E oaoa roa ratou ia tauturu atu ia outou ia ite i te Atua. Te haamanaˈo ra outou i tera taata paari tei moemoe noa o ta tatou i faahiti atu na i te omuaraa o teie nei tumu parau? Ua fatata oia i te haapohe ia ˈna iho, ua haere mai te mau Ite no Iehova e farerei ia ˈna e ua faataa ˈtu ia ˈna e te vai ra te Atua e te haapeapea maira oia no ˈna (Petero 1, 5:7). E taata hepohepo oia, riro maira oia ei taata oaoa maoti te haapiiraa i te Bibilia.
Te amuiraa ˈtu i roto i te mau kerisetiano mau, e nehenehe atoa ïa e faatupu mai i te tahi mau faahoaraa apî. I te mea hoi e mea here na ratou paatoa i te Atua, e vai ïa i te vairaa. No reira, a ani atu i te mau Ite no Iehova. Na roto i ta ratou tauturu e ta te Parau a te Atua, e nehenehe ïa outou ia haapii i te haamoe ê atu i te mau ahoaho o te faaea-noa-raa outou anaˈe iho. — Mataio 12:48-50; Ioane 15:14.