VAIRAA PAPAI NATIRARA Watchtower
Watchtower
VAIRAA PAPAI NATIRARA
Tahiti
ǎ,ě,ǐ,ǒ,ǔ,ˈ
  • ǎ
  • ě
  • ǐ
  • ǒ
  • ǔ
  • ˈ
  • BIBILIA
  • PAPAI
  • PUTUPUTURAA
  • g92 8/9 api 25-27
  • Nohea mai te mau roimata?

Aita e video no teie tuhaa.

Eiaha e inoino, te vai ra te tahi fifi e te video.

  • Nohea mai te mau roimata?
  • A ara mai na! 1992
  • Upoo parau iti
  • Papai tei tuea
  • No te aha tatou e taˈi ai?
  • Te tahi atu mau roimata
  • I te hoê amoraa mata
  • Mea faahiahia mau to oe roimata!
    A ara mai na! 2014
  • Ta tatou e haapii mai i to Iesu taˈiraa
    Te Pare Tiairaa e faaite ra i te Basileia o Iehova (No te haapiiraa) 2022
  • Mea faufaa no Iehova to outou mau roimata
    Te Pare Tiairaa e faaite ra i te Basileia o Iehova (No te haapiiraa) 2024
  • “Inaha, te faaapî nei au i te mau mea atoa nei”
    Te Pare Tiairaa e faaite ra i te Basileia o Iehova 2014
Ite hau atu â
A ara mai na! 1992
g92 8/9 api 25-27

Nohea mai te mau roimata?

AFEA to outou taˈiraa no te taime hopea? Ua taˈi anei outou i te oaoa aore ra i te oto? I to outou manuïaraa anei aore ra i to outou pau rahi? I te mâmâraa mai te feruriraa aore ra i te inoinoraa? I to outou fanauraa i te tamarii aore ra i te poheraa to outou hoa? I te hoê haamanaˈoraa oaoa aore ra mauiui? I te taeraa mai te hoê hoa piri aore ra to ˈna revaraa? E ere hoê â tupuraa, e ere hoê â manaˈo putapû, tera râ, hoê â huru faaiteraa: te mau roimata.

No te aha tatou e taˈi ai ia roohia tatou i te hoê putapûraa puai? E ohipa faufaa anei ta te mau roimata? E nehenehe anei tatou e ora ahiri e aita te mau roimata?

No te aha tatou e taˈi ai?

Aita e taata e nehenehe e horoa mai i te hoê pahonoraa papu i teie nei uiraa. Te hamani nei te mau taata e te mau animala e piti huru roimata: te mau roimata matamua, oia hoi te mau roimata e hamani-tamau-hia, o te faarari i te mata, e te mau roimata tupu taue, o te tahe ia putaputa anaˈe te mata e te tahi taoˈa ěê. Area te mau roimata e tahe ia putapû anaˈe tatou ra, e au ra e o te mau taata anaˈe te faatupu i te reira e e rave rahi mau tuhaa aore e taahia ˈtura.

Ua faataa te aivanaa ra o William Frey i te manaˈo ra e ua riro te taˈiraa i muri aˈe i te tahi putapûraa, ei ohipa no te faahaere i rapae i te mau taoˈa iino o tei haapue noa i roto i te tino mai te haereraa i te haumitiraa, te omaharaa aore ra te taheraa o te hou. I roto i ta ˈna buka Te taˈiraa: te mau roimata taa-ore-hia (beretane), te faaite ra te hoê taata tuatapapa i te mau taoˈa ora, i ta ˈna mau maimiraa no nia i te hiˈopoaraa faaauhia o te mau roimata tupu taue, mai tei faatupuhia e te hâuˈa oniani o te faaǎhu i te mata, e te mau roimata e tahe i nia i to tatou paparia ia mataitai tatou i te hoê hohoˈa aroha. Faahopearaa o ta ˈna mau maimiraa: mea rahi aˈe te mau poroteina e vai ra i roto i te mau roimata e faatupuhia e te mau putapûraa—fatata e 24%. Aita e taa-maitai-hia ra te tumu o teie taa-ê-raa. E au râ e te hamani nei to tatou tino e rave rahi mau huru roimata, tei te huru ïa, mai te peu e te roohia ra tatou i te tahi manaˈo putapû aore ra i te tahi taoˈa faaǎhu i te mata.

Ua papai te peropheta Ieremia e: “[Te taˈi nei au mai te vahine ra], te manii pape noa nei tau roimata.” (Te oto o Ieremia ra 1:16) E parau mau anei e e taˈi rahi aˈe te mau vahine i te mau tane? Te faaite nei te mau numera e oia: fatata e maha taime pinepine aˈe i te mau tane (5,3 taime i te avaˈe e 1,4 taime i te avaˈe no te mau tane). Ia au i te taata ra o William Frey, aita te mau tamahine iti e taˈi rahi aˈe i te mau tamaroa iti. (E rave rahi mau mahana, e tae noa ˈtu tau hebedoma, te hoê aiû iti e faatahe ai i to ˈna mau roimata putapû matamua.) Teie râ, ia tae i te tau o te taurearearaa, e haamata te taa-ê-raa i rotopu i te tamahine e te tamaroa i te itehia. Parau mau, e nehenehe e faataa i te reira na roto i te tahi mau tumu i te pae totiare. Teie râ, e maraa te faito o te prolactine, oromona no te faataheraa û, hoê â to raua faito iǒ te tamaroa e te tamahine i te tamariiriiraa, iǒ te mau tamahine i rotopu i te 13 e te 16 o te matahiti.

Te vai ra te oromona prolactine i roto i te mau roimata. E haapue oia i roto i te tino ia tupu anaˈe te tahi iriaraa. Ia farerei ratou i te mau tupuraa teimaha, e faatupu ïa te mau vahine i te mau faito prolactine teitei aˈe i te mau tane. Tera anei te tumu no reira mea ohie aˈe ratou ia taˈi e mea pinepine aˈe i te tane? Te manaˈo nei te taote Frey e e fanaˈo faahou te tino i to ˈna aifaitoraa i te pae o te mau taoˈa taa ê na roto i te mau roimata putapû, eita e ore e na te mau tupuraa oromona e faatupu i teie mau roimata. No reira, ia au i ta ˈna parau, mea maitai aˈe tatou i muri aˈe i to tatou taˈiraa.

Te faaite ra te hoê maimiraa i ravehia e Margaret Crepeau, vahine maimi i te pae no te mau maˈi o te feruriraa, e te itehia nei i rotopu i te feia o te tapea nei i to ratou roimata, “te hoê faito teitei aˈe i te pae no te mau arepurepuraa i roto i te tino i taaihia i te teimaharaa o te feruriraa, mai te aai e te maˈi o te aau rahi.” (Seventeen, me 1990) Teie râ, te tiaturi nei te tahi atu mau aivanaa e e ere roa ˈtu mai te reira te huru. Ei hiˈoraa, ua ite mai na taote ra o Susan Labott raua o Randall Martin, tei faataahia ta raua mau ohipa i roto i te vea Health, e i muri aˈe i to raua hiˈopoaraa i te mau taata o te taˈi varavara e vetahi o te taˈi pinepine, aita te teimaharaa o te feruriraa i iti mai i muri aˈe i to ratou taˈiraa e te feia e taˈi pinepine nei, “mea rahi aˈe ratou i te farerei i te taiâ e te hepohepo.” Eaha ta raua faaotiraa? Mai te peu e “te titau noa nei te mau roimata i te haafariu ia tatou i te fifi,” aita ïa e faufaa. Teie râ, no te haapaiuma i te hoê peapea, mai te poheraa o te hoê taata herehia, mea titauhia i te tahi taime ia vaiiho ia tahe to tatou roimata.

E tia hoi ia farii e aita te ohipa e faatupu e te tumu o te mau roimata faatupuhia e te putapûraa i itehia ˈtura.

Te tahi atu mau roimata

Mea rahi aˈe ta tatou i ite no nia i te ohipa e ravehia ra e te mau roimata matamua, e vai ra i roto i to outou mata i teie nei. Ua hau atu ta ratou tuhaa i te faarari-noa-raa i te mata. E hiˈo anaˈe na e mea nafea teie pape faahiahia ia hamanihia, ia faatahehia i nia i te mata, e i muri iho ia faahaerehia i rapae na roto i te faanahoraa o te mau roimata.

Tei roto te puna faatahe roimata matamua i te apoo e vai ra i nia noa ˈˈe i te hiti rapaeau o te mata. Te hamani nei teie puna e au i te rimu ra, e e 60 ê atu, i te hoê iri rairai roa e toru tuhaa—tuhaa pape meumeu, tuhaa papepape e tuhaa pape hinuhinu.

Ua riro te tuhaa pape meumeu, i roto mai, ei iri manina ia nehenehe te arumata e hee i nia i te menemeneraa o te mata. Area te tuhaa papepape ra, o te tuhaa meumeu roa ˈˈe ïa o na tuhaa e toru. Te vai ra i roto e rave rahi mau taoˈa faufaa roa, mai te mataˈi ora e titauhia ra e te iri ateate rapaeau. Te vai atoa ra i roto te tahi faito lysozyme [pape faatahe i te mau taoˈa faatupu maˈi], e tae noa ˈtu e 11 enzyme [taoˈa faatupu i te mau tauiraa i roto i te tino]. E mana puai to te lysozyme no te tamâraa i te mau bateria ino. Na ˈna e tapea i te uouo e te ateate o te mata.

E ravehia te ohipa hopea e te mau 30 puna a Meibomius, teie mau tapao iti rearea anaihia i muri mai i te mau hihi mata, i te hiti roa o te arumata taitahi, o te hamani nei i te tuhaa pape hinuhinu. No to ˈna rairai, eita o ˈna e faahape i te hiˈo-mata-raa, teie râ, na ˈna e tapea ia ore te roimata ia mâˈi i rotopu i te mau amoraa mata, ia ore te mata e mârôhia ma te au ore. Inaha, i ǒ te feia aita e navai nei te taoˈa hinu o ta ratou e hamani nei, e oioi aˈe te mau roimata i te mâˈi i tei matauhia.

I te hoê amoraa mata

Eaha te tuhaa e hautihia e te arumata? Na ˈna e tamâ i te mata i te hoê noa taime poto, ma te horoa atoa i te mau taoˈa titauhia e te roimata e na roto i te parairaa ma te manina maitai i na tuhaa e toru tei amuihia i roto. E tuea maite na arumata toopiti, no reira e tamâhia e e tamǎrûhia te taatoaraa o te niaraa o te mata.

E haere atu ïa te mau roimata ihea? Mai te peu e e hiˈo maitai outou i to outou mata, e ite ïa outou, i roto i te hiti roto mai, te hoê apoo huˈa roa. Mea na roto i teie apoo, parauhia apoo roimata, te pape hau aˈe e haere ai i rapae. E haere atu oia, na roto i te tahi taheraa pape, i roto i te pute roimata, e i muri iho na roto atu i te mau apoo ihu e te arapoa, i reira oia e otehia ˈi e te mau taoˈa meumeu. Ia amo tatou i to tatou mata, te faaohipa nei tatou i te pute roimata. E ohipa ïa oia mai te hoê pâmu, e huti oia i te mau roimata e e faarue atu ai na roto i te faataheraa roimata, te mau apoo ihu e te arapoa.

Ia taˈi anaˈe outou, e haamata na mua outou, noa ˈtu e aita outou e haapao ra, i te amo pinepine i te mata, e te reira, no te faaoioi i te tereraa o te pâmu o te faahaere i te pape hau aˈe i rapae. Teie râ, mai te peu e e taˈi puai outou, e faateiaha-roa-hia te ohipa a teie pâmu, e î roa te pute roimata i roto i te apoo ihu, e e tahe mai ïa te mau roimata na roto i to outou ihu. Hau atu, e rave mai outou i to outou horoi no te tamǎrô i te mau roimata, o te ore e faahaerehia na roto i te faataheraa roimata, e e faura mai ratou na roto i te mau arumata e tahe atu ai i nia i to outou paparia.

Noa ˈtu e e taˈi outou no te tahi parau haapopou putapû aore ra te mau parau faaino, te hoê ata aita e mau faahou aore ra te hepohepo rahi, te hoê manuïa rahi aore ra te hoê inoino rahi, ua ineine noa te mau roimata i te faaite i to outou mau manaˈo hohonu.

[Tumu parau tarenihia i te api 26]

Tauturu ia uteutehia te mata

Te putaputa faahou ra to outou mata! Eaha te tumu? Mai te peu e ua uteutehia to outou mata, no te mea ïa e ua oru te mau uaua toto o te iri e tapoˈi ra i te uouo o to outou mata.

Peneiaˈe aita i navai te hamaniraa o te mau roimata. Eita te mau taata o te rave ra i te ohipa e rave rahi hora i mua i te hoê paruru afata o te hoê matini roro uira aore ra i nia i te mau api parau, e amo pinepine i te mata. Ia au i tei matauhia, e amo tatou i te mata tau ahuru ma pae taime i te minuti. Teie râ, ia taio tatou, ia faahoro tatou aore ra ia rave tatou i te tahi ohipa e titau ra ia haamau tatou i to tatou feruriraa i nia i te hoê mea, e nehenehe teie faito e topa roa e e naeahia e toru e tae atu i te ono amoraa mata i te minuti, e tupu mai ïa te mǎrôraa e teie au ore i roto i te mata. Te faaitoito nei te mau taote ia rave i te taime no te amo i te mata e te parau nei ratou ia rave i te mau topata no te tamǎrû i te ǎhu.

Ia ara mai tatou, mea uteute rii to tatou mata, no te mea e iti roa te hamaniraa i te roimata i roto i te poiri e i te taime taotoraa.

I te tahi taime, e faataere te ruhiruhiaraa e te tahi mau raau i te ohipa a te mau puna faatahe roimata. E nehenehe atoa te mata e uteute na roto i te maˈiraahia aore ra te oruraa o te mau arumata no te tahi tatiraa, te tupuraa fifi roa o te ahuaraˈi aore ra te mau taoˈa haaviivii.

Peneiaˈe atoa paha, na te hoê vahi pepe aore ra te hoê haperaa mai te fanauraa mai â e faatupu i te hoê tupuraa ino aore ra te hoê tereraa hape o te mau arumata aore ra o te mau puna faatahe roimata, e inaha, eita ïa te mau roimata e tapoˈi roa i te niaraa o te mata aore ra aita te faito o te mau roimata i tano.

Inaha, e mau mirioni taata o te roohia nei i te mau maˈi mai te maˈi a Gougerot-Sjögren, te hoê maˈi aro i te mau melo iho o te tino, e tupu na roto i te mǎrôraa o te mau puna faatahe roimata, haˈe, hinu, e te tahi atu â, e o te faatupu i te mǎrôraa o te mata, te vaha e te iri.

Eaha te tia ia rave mai te peu e e mǎrô tamau noa to outou mata? Mea ohie roa ia itea mai i teie mahana i te mau roimata haavare, mai te mau topata aore ra te mau taoˈa iti menemene, aore ra te mau titia mata o te faataere i te mâˈiraa o te mau roimata maoti te hoê uaua tapea i te mataˈi e o te tuuhia ati noa ˈˈe te mata. Noa ˈtu e mea au ore roa te mǎrô-tamau-raa o te mata, mea varavara ia faatupu te reira i te mataporaa. Teie râ, mai te peu e eita o ˈna e rapaauhia, e nehenehe oia e faaino i te iri ateate e tapoˈi ra i te rapaeauraa o te mata. No reira, mea faufaa roa ia haere atu e hiˈo i te hoê taote.

[Tumu parau tarenihia i te api 27]

“A tuu na oe i to ˈu nei roimata i roto i ta oe ra farii”

Mea na reira to te papai salamo ra o Davida taparuraa ˈtu i te Atua i to ˈna faarururaa i te peapea rahi. (Salamo 56:8) Oia mau, e riro atoa te mau tavini haapao maitai a te Atua i te taˈi ia farerei anaˈe ratou i te mau huru tupuraa mauiui mau o te oraraa.

A feruri na i te arii ra o Davida o te taˈi puai ra i muri aˈe i te poheraa o ta ˈna nau tamaiti o Amona raua o Abasaloma, o to ˈna hoa taiva ore ra o Ionatana aore ra o te arii ra o Saula. (Samuela 2, 1:11, 12; 13:29, 36; 18:33) I to te mau ati Amaleka vavahiraa ia Zikelaga e to ratou hopoi-ê-raa i te mau vahine e te mau tamarii a Davida e a to ˈna mau taata puai, “ua faateitei aˈera [ratou] i to ratou reo, ua oto ihora, e aita ˈtura o ratou puai ia oto.”—Samuela 1, 30:4.

Eita e ore e e peapea rahi tei faatupuhia e te pohe o Iakoba aore ra o Mose, no te mea e mau nunaa taatoa o tei taˈi ia raua e rave rahi mahana te maoro. (Genese 50:3; Deuteronomi 34:8) E faatae na te feia faatîtîhia e te feia e oto nei i te mau tuô peapea rahi ia Iehova ra. (Ioba 3:24; Salamo 137:1; Koheleta 4:1) Ua riro te buka bibilia a Te oto a Ieremia ra ei himene hevaraa roa i reira o Ieremia e oto ai i to ˈna mauiui.—Te oto a Ieremia ra 1:16; 2:11, 18; hiˈo 1:1, Tatararaa a te ao apî, neneiraa beretane e te mau faahororaa, nota.

Maoti i te riro ei tapao no te paruparu, ua riro te mau roimata ei ravea natura no te faaite i te putapû hohonu o te aau. Inaha, ua tae atoa o Iesu iho, e taata tia hoi, i te taˈi. I te hoê mahana, ua oto aˈera oia i nia ia Ierusalema, e i muri iho, i to ˈna iteraa ˈtu i te mau fetii e te mau hoa o Lazaro i te hevaraa. (Luka 19:41; Ioane 11:33-35) Aita râ i maoro, ua riro mai to ratou roimata oto ei mau roimata oaoa i to Iesu faatia-faahou-raa mai i to ˈna hoa herehia mai roto mai i te menema.—Ioane 11:41-44.

    Papai reo Tahiti (1985-2026)
    Haere i rapae
    Haere i nia
    • Tahiti
    • Hapono
    • Ta oe e hinaaro
    • Copyright © 2026 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Parau no te faaohiparaa
    • Eita e puharahia
    • Maiti eaha te ore e puhara
    • JW.ORG
    • Haere i nia
    Hapono