VAIRAA PAPAI NATIRARA Watchtower
Watchtower
VAIRAA PAPAI NATIRARA
Tahiti
ǎ,ě,ǐ,ǒ,ǔ,ˈ
  • ǎ
  • ě
  • ǐ
  • ǒ
  • ǔ
  • ˈ
  • BIBILIA
  • PAPAI
  • PUTUPUTURAA
  • g92 8/9 api 14-16
  • Te faaroo maira anei te Atua i ta ˈu mau pure?

Aita e video no teie tuhaa.

Eiaha e inoino, te vai ra te tahi fifi e te video.

  • Te faaroo maira anei te Atua i ta ˈu mau pure?
  • A ara mai na! 1992
  • Upoo parau iti
  • Papai tei tuea
  • Te mea e haafifi ra i te mau pure
  • Te mau pure o te ore e tano
  • Te mau pure ‘ia au i to ˈna hinaaro’
  • Nafea te Atua ia faaroo i te mau pure
  • A haafatata ˈtu i te Atua na roto i te pure
    Eaha ta te Bibilia e haapii mau ra?
  • Nafea oe ia haafatata ˈtu i te Atua
    Te ite e aratai i te ora mure ore
  • Te mau pure e pahonohia mai
    Te Pare Tiairaa te faaite ra i te Basileia o Iehova 1988
  • A faafatata ˈtu i te Atua na roto i te pure
    Ia ora oe e a muri noa ˈtu! (Aparauraa Bibilia)
Ite hau atu â
A ara mai na! 1992
g92 8/9 api 14-16

Te uiui nei te mau taurearea . . .

Te faaroo maira anei te Atua i ta ˈu mau pure?

“TE HINAARO nei au e ite mai te peu e te faaroo maira anei Iehova i ta ˈu mau pure,” o ta Sandra ïa e parau ra, 11 matahiti to ˈna, “no te mea aita vau e papu ra. Mea rahi te mau taurearea o ta ˈu i matau e tera atoa to ratou fifi.” Ua feaa atoa te manaˈo o Amélie, 15 matahiti, no nia i ta ˈna mau pure. “Mea pinepine vau i te manaˈo e te paraparau noa ra vau ia ˈu iho,” o ta ˈna ïa e haamanaˈo ra.

Ia au i te hoê fafaraa manaˈo i ravehia i te matahiti 1988, e 87% o te mau taurearea apî marite o tei pure i te hoê taime o to ratou oraraa, aita râ i naeahia te afaraa o te pure tamau nei. E au ra e te manaˈo nei vetahi e aita ta ratou mau pure e faaroohia ra. Peneiaˈe te manaˈo atoa ra outou e aita e taata e faaroo maira i ta outou mau pure. Teie râ, te horoa maira te Bibilia e ia pure anaˈe te hoê taata ma te faaroo e te haavare ore, e faaroo mai ‘Tei faaroo i te pure ra.’ (Salamo 65:2) Nafea râ ia papu e aita o ˈna e faaroo noa ra, ma te manaˈo maitai, ma te ore râ e ohipa, aore ra mea iti roa, no te faatupu i ta tatou aniraa?

I muri aˈe i to ˈna piiraa i te Atua e ‘Tei faaroo i te pure,’ te na ô faahou ra te papai salamo e: “Na te mau mea mǎtaˈu, e te tia ra, ta oe, ta te Atua e ora ˈi matou nei, e [pahono] mai ia matou nei.” (Salamo 65:5; hiˈo Salamo 66:19, 20) No te aha ïa vetahi e manaˈo ai e aita ta ratou mau aniraa e faatupuhia ra?

Te mea e haafifi ra i te mau pure

Te tumu, o te ereraa paha i te mau taairaa mau e te Atua. Te feaa nei hoi vetahi mau taurearea e te vai mau ra te Atua. Te tiaturi nei vetahi pae ia ˈna, tera râ, te faariro nei ratou ia ˈna mai te hoê taata papu ore e te atea. Ua riro atura ïa te pure mai te taumiraa i nia i te pitopito faaararaa o te hoê afata faautaraa taata: o te ravea hopea roa ïa mai te peu e aita e ravea faahou. “Te tiaturi nei au i te Atua,” o ta te hoê taurearea katolika ïa e parau ra. “Ia roohia vau i te fifi, ia titau anaˈe vau i te tauturu, e fariu atu iho â vau i nia ia ˈna.” Te na ô nei te tahi ma te huna ore e: “I te tahi taime, e pure au ia hinaaro vau e ia noaa mai iho â te hoê mea.”

Inaha, e tia i te pure ia riro ei tapao faaiteraa i te faaroo, te faahanahanaraa, te paieti e te tiaturi, eiaha noa râ te hoê faaiteraa i te hepohepo aore ra te miimii. Hau atu, eita e navai ia pure no te mea peneiaˈe te vai ra te Atua. Te na ô ra te Bibilia: “O te [haafatata ˈtu] i te Atua ra, e faaroo oia e, e Atua, e tia ˈi, e o oia te faautua i te feia i imi papu ia ˈna ra.” (Hebera 11:6) Eita te mau pure o te feia o te feaa nei e pahonohia mai. (Iakobo 1:6-8) E faaroo Iehova i te feia o tei haapii i te ite e i te here ia ˈna, te feia o te ore e pure noa ia roohia ratou i te fifi. Ia au i te aˈoraa i papaihia i roto i te Tesalonia 1, 5:17, ‘eita ratou e tuutuu i te pure,’ aore ra ia au i te huriraa a te tatararaa no Kuen, “eita [to ratou] oraraa no te pure e tuutuu noa ˈˈe.”

Teie râ hoi, aita vetahi mau taurearea kerisetiano, noa ˈtu e ua ite ratou ia Iehova, e atuatu ra i te mau taairaa auhoa mau e o ˈna. (Salamo 25:14) Mea varavara roa ratou ia pure, eita ratou e pure ma te putapû mau, e no reira, eita ta ratou pure e faaroohia mai. Mai te reira anei outou? I reira, a “haafatata ˈtu i te Atua” na roto i te haapiiraa i te ite e o vai ra o ˈna. (Iakobo 4:8) Ua faatupu o Amélie, tei faahitihia i nia ˈtu, i te mau feaaraa no nia ia Iehova. Tera râ, ua faaore mǎrû noa ta ˈna haapiiraa tataitahi no nia i te Bibilia i te reira e ua tauturu ia ˈna ia faatupu i te mau taairaa e te Atua.

E nehenehe atoa te huru feruriraa e te haerea o te taata e pure ra e faatupu i te mau haafifiraa rahi. “Ahiri râ te faatia ra tau aau i te ino, e ore au e faaroohia mai e Iehova,” o ta te papai salamo ïa i parau. (Salamo 66:18; Maseli 15:29) E nehenehe mau anei outou e tiaturi e e pahono mai te Atua i ta outou mau pure mai te peu e e faariri outou ia ˈna na roto i te raveraa i te raau taero, te puhipuhiraa i te avaava, te faarooraa i te upaupa hairiiri aore ra na roto i te peeraa i te hoê haerea taiata? Eita ïa. E patoi Iehova i te mau pure o te feia o te ora e piti huru oraraa, te feia haavare ‘o te huna i to ratou huru mau.’ (Salamo 26:4) E faaroo noa oia i “te taata haerea piˈo ore, o tei haapao i te parau-tia ra; o tei parau i te parau mau i roto i to ˈna ra aau.” (Salamo 15:1, 2) No reira, mai te peu e te manaˈo ra outou e e au ra e te paraparau noa ra outou ia outou iho ia pure anaˈe outou, a hiˈopoa faahou i to outou oraraa. Peneiaˈe e tia ia outou ia rave i te tahi mau tauiraa.

Te mau pure o te ore e tano

Eaha te nehenehe e ani atu i te Atua? Ua horoa o Iesu i teie haapapuraa: “Ta outou e ani atu i te Metua ma to ˈu ra iˈoa, na ˈna ïa e horoa mai ia outou na.” (Ioane 16:23) E parau anaanatae mau teie. Teie râ, e auraro anei râ te Atua i ta outou mau aniraa atoa, mai te hoê tavini ra te huru? E farii anei o ˈna i ta outou mau hinaaro atoa, e tae noa ˈtu te mau aniraa rii faufaa ore? Tau hora noa i muri aˈe i to ˈna faahitiraa i teie mau parau, ua pohe o Iesu i roto i te mauiui rahi. No reira, aita o ˈna e faahiti ra i ǒ nei i te mau parau rii faufaa ore. Te faaara maira te Iakobo 4:3 i te mau pure o te ore e tano: “Te ani ra hoi outou, e aore a outou i noaa, no te mea te hapa na ta outou aniraa, ia pau i te puhurahia e outou i to outou hinaaro tia ore ra.”

E rave rahi i teie mahana o te faaohipa hape nei i te haamaitairaa rahi o te pure. I muri aˈe i te mau tataˈuraa tataitahi, e tuturi na te hoê pǔpǔ taora popo i roto i te ete a te fare haapiiraa, i ropu i te mahora no te faahiti aau i te hoê pure. Teie râ, te anaanatae mau ra anei te Atua i te taororaa popo i roto i te ete aore ra e faahaehaa anei oia ia ˈna no te turu atu i te hoê hautiraa o tei haaviiviihia e te hinaaro uˈana ia noaa te re (hiˈo Galatia 5:26)? Eaha ïa no teie vahine o te pure no te tahi mau tiaa? “Ia toe anaˈe i roto i te hoê fare toa hoê aore ra e piti anaˈe tiaa e tano i to ˈu avae e aita ta ˈu moni,” o ta ˈna ïa e faataa ra, “e ani vau i te Atua ia ore ia hoohia hou vau e hoˈi mai ai.” E nehenehe e pure i te Atua ia fifihia tatou; tera râ, eiaha ïa tatou e tiaturi e na ˈna e haere hoohoo haere i ta outou mau taoˈa!

Oia atoa, eita e tano—e eita atoa e faufaa—ia ani i te Atua e ia haapaehia tatou i te faautuaraa aore ra i te aˈo te tia ia tatou ia faaruru no te tahi mea ta tatou i rave. (Hebera 12:7, 8, 11) Eita atoa ta outou pure e faaroohia mai te peu e e ani atu outou i te Atua i te hoê nota maitai mai te peu e mea iti roa—aore ra aita roa ˈtu—outou i faaineine.—Hiˈo Galatia 6:7.

Te mau pure ‘ia au i to ˈna hinaaro’

Te faahiti ra te aposetolo Ioane i te hoê manaˈo faufaa no nia i te pure. Te na ô ra oia e: “Teie taua taiâ ore no tatou i noaa ia ˈna ra, ia ani noa ˈtu tatou i te mau mea atoa ia au ia ˈna ra, te faaroo maira ïa oia ia tatou.” (Ioane 1, 5:14) Te faaite ra te hohoˈa pure tei faahitihia e Iesu (To matou Metua ra) i te tahi mau mea e nehenehe e anihia i roto i te hoê pure o tei au i te hinaaro o te Atua. Ua pure o Iesu 1) ia raa te iˈoa o te Atua, 2) ia tae mai To ˈna Basileia, 3) ia tupu To ˈna hinaaro, 4) ia haamâhahia te mau hinaaro i te pae tino e i te pae varua e 5) ia horoa mai i te tauturu ia ore ia topa i roto i te mau herepata a Satani.—Mataio 6:9-13.

I roto i teie mau taotiaraa, e nehenehe e faahiti e rave rahi mau tumu parau i roto i te pure. Inaha, te faaitoito ra te Petero 1, 5:7 i te mau kerisetiano ia ‘huri i to ratou ahoaho atoa i nia ia ˈna; oia hoi te tiai mai ia ratou.’ Oia hoi te auraa, e nehenehe tatou e faahiti i te mau tuhaa atoa o to tatou oraraa i roto i ta tatou mau pure. E tia anei ia outou ia rave i te hoê faaotiraa, mai te aveia o ta outou e maiti i te fare haapiiraa? A ani i te paari o te Atua. (Iakobo 1:5) Ua rave anei outou i te hoê ohipa maamaa? A tatarahapa ˈtu ïa i mua i te Atua.—Isaia 55:7; Ioane 1, 1:9.

E tia râ hoi ia outou ia ohipa ia au i ta outou mau pure. Teie te hiˈoraa o Christophe. I te hopearaa o ta ˈna tau haapiiraa, ua riro mai oia ei poro evanelia taime taatoa. E rave rahi mau avaˈe, aita o ˈna i farerei noa ˈˈe i te hoê taata o te hinaaro e haapii i te Bibilia. Ua faahiti ïa oia i te reira i roto i ta ˈna mau pure. Teie râ, aita oia i tiai e ia topa mai te hoê taata haapii mai te raˈi mai. Ua tamau noa oia i te haere na te mau fare, e ua farerei oia i te pae hopea i te mau taata o tei anaanatae i te haapii i te mau Papai.

Nafea te Atua ia faaroo i te mau pure

I te tahi taime, e riro te pure iho ei ravea faufaa roa. E aro na o Sabine i te peu faanavenaveraa i to ˈna melo taatiraa. “Ia pure vau ia Iehova e ia tiaoro vau i to ˈna iˈoa, e tauturu te reira ia ˈu,” o ta ˈna ïa e parau ra, “ua ite au e ia ani anaˈe vau ia ˈna ia tauturu mai ia ˈu ia ore e faanavenave i to ˈu melo taatiraa, eiaha iho â ïa vau e na reira.”

I te tahi mau taime, e au ra e te faanaho nei Iehova i te mau ohipa no te pahono i ta tatou pure. I te hoê mahana, ua titauhia o Christian e haere i te Piha no te Basileia a te mau Ite no Iehova no te vauvau i te hoê oreroraa parau bibilia iti. Teie râ, aita hoê taata e nehenehe e afai ia ˈna. Ua faatae atura oia i te hoê pure mehara i te Atua. Tau minuti i muri iho, ua tae mai to ˈna tuahine, mea varavara hoi o ˈna ia haere mai e hiˈo ia ˈna. Aita o ˈna e anaanatae ra i te haapaoraa a Christian, tera râ, ua faahoro atu oia ia ˈna i te piha. E pahonoraa papu anei te reira i ta ˈna pure? Peneiaˈe. Teie râ, noa ˈtu eaha te huru, mea maitai ia haamauruuru i te Atua ia fanaˈohia outou i te hoê huru tupuraa. Teie ta Paulo i faaue mai: “E haamaitai i te Atua i te mau mea atoa ra.”—Tesalonia 1, 5:18.

Teie râ, eiaha e tiai e ia pahono mai te Atua i ta outou mau pure na roto i te mau ravea maere mau. Eiaha atoa outou e manaˈo e ia tupu noa ˈtu te hoê ohipa taa ê, e faaiteraa ïa te reira no ǒ mai i te Atua ra. I te rahiraa o te taime, tei roto te pahonoraa i te hoê huru tupuraa eita e ite-vave-hia: e taio outou i te tahi mea i roto i te Bibilia aore ra i roto i te hoê buka bibilia; aore ra, na to outou metua tane, to outou metua vahine aore ra te hoê hoa kerisetiano e horoa mai i te hoê aˈoraa paari. I te tahi taime, mea titauhia te ara-maite-raa no te ite e eaha te hinaaro o te Atua no tatou nei. Mea pinepine, e titiaifaro te mau fifi i te roaraa o te taime.

Ua riro mau â te taime ei tuhaa faufaa roa. Eiaha e tiai e ia pahono mai te Atua i ta outou aniraa i te taime o ta outou e manaˈo ra e e tia ia ˈna. “E mea maitai ia tiaturi atu â oia e ia tiai maite i te ora na Iehova,” o ta te peropheta Ieremia ïa i papai. (Te oto o Ieremia ra 3:26) Hau atu, e ere i te mea papu e e pahonohia mai outou ia au i ta outou e hinaaro ra. E toru taime, ua ani te aposetolo Paulo i te Atua ia haapae ia ˈna i te hoê fifi o ta ˈna e pii ra “te hoê tara i roto i [to ˈna] tino.” Aita râ te Atua i farii. (Korinetia 2, 12:7-9) Teie râ, aita o Paulo i faaea i te faaite i to ˈna mauruuru no te haamaitairaa o te pure. Ua tamau noa oia i te tavini ia Iehova. Na ˈna i papai e: “E tamau maite i te pure.” (Kolosa 4:2) No reira, ‘a tamau noa i te ani, . . . a tamau noa i te imi, e . . . a tamau noa i te patoto atu.’ (Mataio 7:7) Ia na reira outou, e haafatata ˈtu ïa outou i te Atua e eita e ore e e faaroohia ta outou pure.

[Hohoˈa i te api 15]

Te pure, e ere ïa te aniraa i te mau mea faufaa ore no te haamâha i te mau hinaaro materia

    Papai reo Tahiti (1985-2026)
    Haere i rapae
    Haere i nia
    • Tahiti
    • Hapono
    • Ta oe e hinaaro
    • Copyright © 2026 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Parau no te faaohiparaa
    • Eita e puharahia
    • Maiti eaha te ore e puhara
    • JW.ORG
    • Haere i nia
    Hapono