Te hoê pehu taa ê roa
I TE MAHANA PAE 24 no mati 1989, ua iri te pahi uta mori arahu Exxon Valdez i nia i te ǎau i te area miti no Prince William, i Alaska. Faahopearaa: e 42 mirioni litera mori arahu o tei tahe atu i roto i te miti, ma te haamǎtaˈu i te imiraa o te feia ravaai o taua vahi ra, ma te haaviivii i te mau hanere kilometera pae miti e ma te haapohe i te mau tausani manu e mau animala ote û o te moana.
Te tamau noa nei te ati o te Exxon Valdez i te haaputapû i te feia paruru i te natura. Teie râ, te tupu nei te hoê “taheraa ereere” huna roa ˈˈe i te mau mahana atoa. Eita e ore e ua roo-atoa-hia to outou vahi faaearaa.
Ia au i te vea Consumer Reports, te faarue nei te mau taata na ratou iho e tamâ i te hinu o to ratou pereoo i te mau matahiti atoa e 750 mirioni e tae atu i te 1,5 miria litera hinu tahito. “E 10 e tae atu i te 14% anaˈe o teie hinu tahito o te faaruehia mai tei titauhia.” Te tauihia nei teie tuhaa iti roa o te hinu ei taoˈa ê atu e faaohipa-faahou-hia. E haere ïa te toea ihea? Mai te mea ra e te faarue nei te mau fatu pereoo i te reira mai te tahi atu pehu matauhia.
I te mau matahiti atoa, e mau mirioni litera hinu tahito o te tahe nei i roto i te repo, te mau anavai iti e te mau faataheraa pape ino. E titauhia e 25 pahi Exxon Valdez no te faatupu i teie taheraa ereere mai teie te faito. E ere te hinu pereoo tahito, e tae noa ˈtu te tahi atu mau pape faaohipahia no te pereoo (paruru i te toetoeraa o te pape, hinu frein, hinu no te mau afata tauiraa, e te tahi atu â), i te mau pehu matauhia: mea taero aˈe ratou.
Te faataa ra te vea Consumer Reports e mai te peu noa ˈtu e e tahe atu teie hinu “i roto i te mau [vairaa] pape inuhia, mea ino roa ïa te mau faahopearaa: e nehenehe te hoê [litera] hinu tahito e haaviivii hoê mirioni [litera] pape e e purara na nia i te hoê tâ fenua.”