Ia au i te Bibilia . . .
Eaha te tia ia rave ia hara anaˈe te hoê tiaau faaroo?
TE HUTI nei te haerea tia ore a te mau raatira faaroo i te ara-maite-raa o te taata i teie mahana mai tei ore i itehia aˈenei na mua ˈˈe. Ua haama te mau porotetani i te haerea faufau a te mau tiaau faaroo e paraparau mai na roto i te afata teata. I to te hoê taata poro evanelia na roto i te afata teata roaaraahia e te hoê vahine taiata no te piti o te taime i roto e toru matahiti, ua faaara ˈtura oia i to ˈna mau taata faaroo e ua parau mai te Atua ia ˈna e e ere to ˈna haerea i te ohipa na te taata, na ˈna anaˈe ra.
Ma te faataa i te hoê tuatapaparaa i ravehia i roto e 25 matahiti, ua faaite te vea ra Time e: “Te manaˈo ra te hoê monahi tahito no te pǔpǔ Bénédictins e . . . te afaraa o te mau 53000 perepitero Roma Katolika i te mau Hau amui no Marite o te ofati nei i ta ratou euhe e faaea taa noa.” Oia atoa, te faaite ra te hoê faataaraa parau no 1990 no nia i te mau perepitero no Kanada o tei faahapahia i te hamani-ino-raa i te tamarii i te pae taatiraa, e: “Aita te mau raatira a te Ekalesia i haapao, ua huna aore ra ua pahono atu ratou ma te manuïa ore i te mau faahaparaa no te mau hamani-ino-raa i te pae taatiraa, noa ˈtu e no ǒ mai taua mau faahaparaa ra i te feia i hamani-ino-hia, te feia no te paroita, te mutoˈi, te feia no te pae turuutaa e te tahi atu mau perepitero.”
“E tae roa mai aita i maoro aˈenei,” o ta te Time ïa e faaite ra, “ua hopoi-ê-noa-hia te mau perepitero rave hara mai tera paroita i roto i te tahi atu paroita.” I teie nei râ ua naeahia te mau hororaa a te feia i hamani-ino-hia e te haerea tia ore a te mau perepitero i te 300 mirioni dala marite i te mau Hau amui no Marite, mea pinepine te mau perepitero i te afaihia e rapaau i te pae no te feruriraa hou ratou e faahoˈihia ˈi i nia i to ratou toroa faaroo.
Eaha te tia ia rave ia hara anaˈe te hoê tiaau faaroo, te hoê perepitero, aore ra te hoê matahiapo? Eaha te aratairaa ta te Bibilia e horoa maira no nia i te faatitiaifaroraa i teie huru haerea tia ore peapea mau? E hiˈo anaˈe na e piti irava bibilia faufaa roa.—Tito 1:7 e Timoteo 1, 3:2.
“Ei taata hapa ore” oia
Te na ô ra te Bibilia e: “Ei taata hapa ore hoi te episekopo e tia ˈi i te tiaau a te Atua ra.” (Tito 1:7) Ua horoa ˈtu o Paulo i teie faaueraa ia Tito i to ˈna tonoraa ˈtu ia ˈna no te faatoroa i te mau matahiapo i roto i te mau amuiraa no Kereta. Eaha râ ta te aposetolo e hinaaro ra e parau?
Ua hurihia te parau ra “hapa ore” ia au i te parau Heleni ra a·negʹkle·tos. Ma te faataa i teie nei parau, te faaite ra te hoê titionare (The New International Dictionary of New Testament Theology) e: “Anenklētos, e tuea ïa teie parau e te hoê pariraa haamanahia i mua i te haavaraa, e te faahiti ra oia i te hoê haerea aore e nehenehe e faahapahia, eita roa ˈtu e tia ia parihia.” No reira, e tia i te haerea o te hoê taata ia vai mâ hou oia e faatoroahia ˈi ei matahiapo; eiaha ïa oia ia faahapahia, aore ra ia roohia i te pariraa. E mai te peu noa e e vai tiamâ noa oia i te tahi pariraa tia, e nehenehe ai te hoê matahiapo e tamau noâ i te amo i ta ˈna toroa.—A faaau e te Timoteo 1, 3:10.
Eita noa te hoê matahiapo e horoa i te aratairaa i roto i te amuiraa, e tia atoa râ ia ˈna ia tavini i te amuiraa. E tia ia ˈna ia amo i te hopoia o to ˈna tiaraa tiaau. Ua riro oia ei tiaau na te Atua; te tiai ra oia i te mau mamoe iti a te Atua. No reira, e tia ia ˈna ia amo i ta ˈna hopoia na mua roa ˈˈe i mua i te Fatu o te nǎnǎ, oia hoi o Iehova, e i muri aˈe, i mua i te taata ta te Atua i horoa mai na ˈna ia hiˈopoa.—Petero 1, 5:2, 3.
‘Ei taata pari-ore-hia’ oia
Te na ô ra te Bibilia e: “Ei taata [pari-ore-hia] râ te episekopo e tia ˈi.” (Timoteo 1, 3:2) Te hurihia ra te parau Heleni ra a·ne·piʹlem·ptos na roto i te parau ra ‘pari-ore-hia’ e to ˈna auraa mau oia hoi “eita e nehenehe e haruhia.” Oia hoi te auraa, eita e tia ia itehia i roto i te oraraa o te hoê tiaau i te tahi mea ta te hoê taata e nehenehe e faahapa e e faaohipa no te pari ia ˈna. Ma te tatara i te auraa o taua parau Heleni ra, te na ô ra te hoê titionare (Theological Dictionary of the New Testament) e “eita [te hoê tiaau] e nehenehe e parihia (e tae noa ˈtu e te feia e ere i te kerisetiano) no to ˈna haerea morare.”
Ua faataa te Atua i te mau titauraa teitei no te feia o te hiˈopoa i to ˈna nunaa e o te haapii i ta ˈna ra Parau. Ua parau o Iakobo no nia ia ˈna iho e te tahi atu mau matahiapo e: “O tatou te faahapa-rahi-hia.” E ua horoa Iesu i teie faaueraa tumu ei aratairaa: “E ta te taata hoi i tuu atu i te mea rahi ra, e mea rahi atoa ïa te anihia ˈtu ia ˈna ra.”—Iakobo 3:1; Luka 12:48.
No reira, mai te peu e e rave te hoê tiaau kerisetiano i te hoê hara ite-papu-hia tera râ e tatarahapa oia, e nehenehe oia e faaea noa ei melo no te amuiraa, teie râ, e tia ia tatarahia oia i ta ˈna toroa tiaau. E ere faahou hoi oia i te taata pari-ore-hia. E titauhia paha e rave rahi mau matahiti hou e noaa faahou mai ai ia ˈna i te hoê roo maitai ia tiamâ mai oia i te faahaparaa. E nehenehe to ˈna tiaraa e faaauhia i to te tiaau o Hezekia ra o Sebena. No to ˈna haerea tia ore, ua aˈo aˈera Iehova ia ˈna na roto i teie mau parau: “E tiahi ê atu vau ia oe i to oe ra vahi; e tuu-faahaehaa-hia oe e au i raro.” Tera râ i muri iho, ua noaa faahou mai ia Sebana i to ˈna roo maitai no te mea te taio ra tatou e ua faaohipa-faahou-hia oia ei papai parau i roto i te taviniraa a te arii.—Isaia 22:15-22; 36:3.
Eaha ïa mai te peu e eita te hoê tiaau e tatarahapa?
E rave rahi mau haapaoraa a te amuiraa faaroo kerisetiano o tei farii noa i te mau tiaau o tei rave tamau i te hara. Ua riro maira te karatino ra o Rodrigo Borgia ei taata toroa a te pâpa, te tia teitei roa ˈˈe i roto i te hau faatere Katolika. No to ˈna haerea taiata rahi, ua aˈohia oia e te Pâpa Pie II. Tera râ, noa ˈtu e ua noaa ta ˈna e maha tamarii tiamâ ore, i te matahiti 1492, ua maiti aˈera te tino o te mau karatino ia ˈna i nia i te tiaraa pâpa! Ua tamau noa oia i to ˈna toroa faufau ei Pâpa Alesanedero VI. Ua faaitoito mau â te fariiraa i te mau tiaau tatarahapa ore e te faufau i roto i te aamu o te amuiraa faaroo kerisetiano i te viivii o ta tatou e ite nei i roto ia ˈna i teie mahana. Eaha ˈtura ïa te tia ia rave mai te peu e eita te hoê tiaau e tatarahapa?
E tia ia tiavaruhia te hoê tiaau kerisetiano o te rave tamau noa i te hara ino e o te ore e horoa ra i te tapao no to ˈna tatarahapa mai roto mai i te amuiraa. Ua papai te aposetolo Paulo e: “Eiaha outou e amui atu i te taata i parauhia e taeae ia riro ei taiata, e te nounou taoˈa, e te haamori idolo, e te faaino, e te taero ava, e te haru; e eiaha atoa e amu noa ˈtu i te maa [e taua huru taata ra]. . . . e faataa ê atu outou i taua taata parau ino i roto ia outou na.”—Korinetia 1, 5:11-13.
E paruru te aˈoraa etaeta i te roo o te amuiraa e e faataa ê mai te reira ia ˈna i te feia o te ‘faaite hua nei e ua ite ratou i te Atua tera râ o te patoi nei ia ˈna na roto i ta ratou mau ohipa.’ E tauturu te huru raveraa a te hoê haapaoraa no te faatitiaifaro i te fifi o te hoê tiaau o te rave i te hara, ia outou ia faataa ahiri e e tiaraa kerisetiano mau â to te hoê haapaoraa.—Tito 1:16; Mataio 7:15, 16.
[Hohoˈa i te api 26]
Pâpa Alesanedero VI
[Faaiteraa i te tumu]
Alinari/Art Resource, N.Y.