Te uiui nei te mau taurearea . . .
Mea nafea te mau putuputuraa kerisetiano e tauturu ai ia ˈu?
“Aita vau e manaˈo nei e nehenehe te mau haapaoraa e tauturu ia oe ia haere i mua i te pae varua. Teie ïa te auraa, na te taata iho e faaoti e hinaaro anei oia e riro ei taata haapao i ta te varua aore ra eita.”—Kevin, 19 matahiti.
UA TANO o Kevin i roto hau atu i te hoê anaˈe tuhaa. Na te taata taitahi e faaoti “e hinaaro anei oia e riro ei taata haapao i ta te varua aore ra eita.” I te mea e te taio nei oe i teie tumu parau, mea papu maitai e te hinaaro nei oe e riro mai ei taata haapao i ta te varua. Peneiaˈe aita oe i papu roa e eaha mau na te hoê taata haapao i ta te varua aore ra nafea oe e riro ai ei taata mai tera te huru.
Ma te faaohie noa, te hoê taata haapao i ta te varua, e vaiiho ïa oia e na Iehova, te Atua Teitei hau aˈe, e aratai i to ˈna mau manaˈo, mau opuaraa, e mau ohipa. E haamanaˈo oia i to ˈna Poiete ia rave anaˈe o ˈna i te mau faaotiraa i te mau mahana atoa, ia haamau anaˈe o ˈna i te mau tapao na ˈna, aore ra ia maiti oia i te mea faufaa i roto i to ˈna oraraa. Teie atoa te auraa, te hoê taata haapao i ta te varua, e pee ïa o ˈna i te huru o te Atua.
Ei taurearea, e manaˈo paha oe e haafifi “te titau rahi i to teie nei ao” ia paari oe i te pae varua. (Mataio 13:22) Te amuimuiraa i te mahana taatoa e te mau hoa haere haapiiraa ‘e rave ra i te ino i te mau taime atoa,’ e nehenehe atoa te reira e haaparuparu ia oe. (Genese 6:5) E tae roa te tahi pae i te “tâhitohito . . . ma te parau iino,” a fifihia ˈi oe i te rave i te mea maitai. (Salamo 73:8) E mai te peu e, e ere hoê â faaroo to oe e ta to oe nau metua e te tahi mau fetii, aita rea ïa ta ratou e faaitoitoraa i te pae varua, mai te peu e te vai ra. Eaha ïa ta oe e nehenehe e rave no te faaruru atu i teie mau haafifiraa e ia paari oe i te pae varua?
Te hoê mea te tia ia oe ia rave, o te haere-tamau-raa ˈtu ïa i te Piha o te Basileia a te mau Ite no Iehova. Taa ê atu i te mau oroa i te fare pure, e faaitoito ïa teie mau putuputuraa ia “haamataro hua râ oe i te paieti” e e tauturu ia oe ia paari oe mai te tamarii ra i te pae varua e tae noa ˈtu i te faito taata paari i te pae varua.—Timoteo 1, 4:7; Ephesia 4:13, 14.
Mau putuputuraa o te tauturu ia oe ia haapii
I roto i na amuiraa e 63 000 na te ao nei, te pee ra te mau Ite no Iehova i te faaueraa e “haaputuputu atoa mai i te taata atoa, i te tane, e te vahine, e te tamarii; . . . ia ite ratou, ia haapii.” (Deuteronomi 31:12) No reira, mea rahi te feia apî mai ia oe te huru i rotopu i te mau Ite.
Hoê â porotarama haapiiraa ta te mau Ite no Iehova i te ao atoa nei. Te vai ra e pae putuputuraa i te hebedoma hoê, hoê putuputuraa fatata hoê hora te maoro. Teie ïa na putuputuraa e pae:
Oreroraa parau huiraatira—e oreroraa parau bibilia o te tatara i te hoê tumu parau a te Bibilia.
Haapiiraa o Te Pare Tiairaa—e tuatapaparaa hohonu no nia i te mau haapiiraa a te Bibilia ma te raveraa i te vea Te Pare Tiairaa, te vea matamua a te mau Ite no Iehova.
Haapiiraa o te taviniraa teotaratia—ia aravihi atu â oe i te paraparauraa i roto i te taviniraa kerisetiano.
Putuputuraa no te taviniraa—e faaitehia te mau aparauraa e te mau faahiˈoraa no nia i te mau ravea e manuïa ˈi te haapiiraa i tera fare e tera fare e i roto atoa i te mau haapiiraa Bibilia e faaterehia ra.
Haapiiraa buka a te amuiraa—e aparauraa ma te tuuraa i te mau uiraa e te mau pahonoraa i roto i te mau pǔpǔ nainai aˈe ma te raveraa i te hoê aratai Bibilia—mea pinepine i roto ïa i te mau fare.
E nehenehe teie mau porotarama haapiiraa i roto i taua mau putuputuraa nei e tauturu ia oe ia ite i “te mau mea hohonu atoa a te Atua ra.” (Korinetia 1, 2:10; Maseli 2:5) Teie râ, te vai râ te mau haamaitairaa ia tae anaˈe oe i te mau putuputuraa.
“Mai te auri tei faaoi i te auri”
“Mea ohie ia vai kerisetiano i rotopu i te feia e tavini atoa ra i te Atua,” o ta Michelle 15 matahiti e parau ra. “Ia haere râ oe i te fare haapiiraa, ua hau atu ïa i te fifi no te mea e mau ture e e mau opuaraa taa ê ïa to te mau hoa haere haapiiraa.” Te hoê haamaitairaa e itehia ia putuputu anaˈe oe, o te amuimuiraa ˈtu ïa i te mau hoa hoê â tiaturiraa e to oe.
Ua parau te arii paari ra o Solomona e: “Mai te auri tei faaoi i te auri, oia atoa te taata tei faaoi i te aravihi o te tahi atu taata.” (Maseli 27:17, Bibilia beretane apî) I te tahi mau taime, e tia ia haamaitaihia to tatou “aravihi” i te pae varua, oia hoi, te iteraa e te taaraa i te mau mea i te pae varua. Oia atoa no te faaoi i te tipi e titauhia te aravihi e te mauhaa tano, no reira e mea titau-atoa-hia ia amui atu oe i te feia tano, te feia aravihi i te “tuu atu . . . i ta te varua ia outou na.”—Roma 1:11.
I te Piha o te Basileia, e ite ai oe i te feia mai te reira te huru, ua rau te matahiti, te huru o te iri, e te nunaa. E haafatata ˈtu iho â oe i te feia mai ia oe te huru. Ia anaanatae râ oe i te feia e tavini ra ma te haapao maitai ia Iehova e rave rahi matahiti i teie nei, e tia ˈi. (Levitiko 19:32) E nehenehe to ratou ite no nia i te oraraa e to ratou ite hohonu no nia i te Bibilia e tauturu rahi ia oe. Nafea oe e haamatau ai ia ratou? A tamata i te uiui ia ratou i te mau uiraa mai teie te huru, ‘Nafea oe i te haereraa mai i roto i te parau mau?’ aore ra, ‘Mai te aha te huru o te taviniraa i to apîraa ra?’ E nehenehe mau â ratou e horoa mai i te mau ô i te pae varua na oe!
Parau mau, ia haafatata ˈtu oe ia vetahi ê i roto i te amuiraa, na mua ˈˈe, hoê â huru paha ïa to oe e to Craig 12 matahiti, tei parau e: “E riaria noa vau ia paraparau atu i te feia paari. Ua manaˈo vau e ahiri vau e hape i te parau, e aˈohia mai vau.” Ua ite o Craig i teie nei e ua hape o ˈna. “Mea au roa na ˈu ia paraparau atu ia ratou i teie nei,” ta ˈna ïa i faataa. No te aha oe e ore ai e faaitoito atoa i te amuimui atu i te feia paari i te pae varua i roto i te amuiraa? I te na reiraraa e noaa ˈi ia oe te ravea faufaa aita e faaauraa no te hiˈopoa e no te pee i te huru o te mau kerisetiano paari.—Tesalonia 2, 3:9.
Te “arero o te feia ite”
Te tahi atu tuhaa ta oe e nehenehe e haamaitai, o te aravihi ïa i te haapii. Ei hiˈoraa, e nehenehe anei oe e faaite i te parau mau o te Bibilia ma te maramarama? E tia ra anei ia oe ia huti i te ara-maite-raa o te feia e faaroo maira? Ua ite râ anei oe i te faatomatoma ia taio anaˈe oe? Ua parau te peropheta ra o Isaia e: “Ua horoa mai te Fatu ra o Iehova ia ˈu i te arero o te feia ite.” (Isaia 50:4) I to oe faaineineraa ia oe e noaa ˈi te arero o te feia ite. Te hoê putuputuraa e aravihi ai oe: o te Haapiiraa o te taviniraa teotaratia ïa. E melo atoa anei oe no taua haapiiraa ra?
Ua faanahohia te Haapiiraa o te taviniraa teotaratia no te haapii i te mau kerisetiano ia ite i te paraparau atu i te taata. Aita i taotiahia te matahiti, aita atoa i titauhia ia bapetizohia oe. E tia ia oe ia ite i te taio e te papai, ia ohipa amui e te amuiraa, e ia au to oe haerea i te mau faaueraa tumu kerisetiano. Eaha te tereraa ohipa o teie haapiiraa o te taviniraa?
Ia tapao-anaˈe-hia to oe iˈoa, e horoahia mai ïa te hoê oreroraa poto no nia i te hoê tumu parau taa ê o te mau Papai. Ia faaineine maitai oe i ta oe oreroraa parau. Ei hiˈoraa, e itehia ia oe te mau haamaramaramaraa hau atu no nia i ta oe tumu parau na roto i te maimiraa i roto i te mau papai no nia i te Bibilia ma te rave i te Buka faahororaa no nia i te mau papai a te Taiete Watch Tower e na roto i te maimiraa i roto i te buka parau paari Te aravihi maoti te mau Papai.a Mai te peu e, e hinaaro oe i te tauturu, a ani atu ïa i to oe nau metua aore ra i te hoê kerisetiano paari. Na ta oe mau maimiraa e haamaitai i ta oe oreroraa parau ma te faaitoito ia oe ia paari i te pae varua.—Maseli 2:1-5.
Ia orero anaˈe oe i mua i te amuiraa, e faaroo maitai ïa te taeae aravihi e faatere ra i te haapiiraa. Ia oti te oreroraa, e horoa mai o ˈna i te faaitoitoraa e te aˈoraa tano niuhia i nia i te mau haamaramaramaraa e vai ra i roto i te Buka no te Haapiiraa o te taviniraa teotaratia, te hoê buka faanahohia no te tauturu i te feia e horoa i te oreroraa parau huiraatira. A faaroo maitai i teie aˈoraa. E ere ïa no te faahapa aore ra no te faahaama ia oe. Te mau manaˈo e horoahia ra, no te tautururaa ïa ia oe. Mai te peu e “e rohi â [oe] i te taio i te parau [i mua i te taata],” “e ite te taata atoa” i to oe tupuraa i te pae varua.—Timoteo 1, 4:13-15.
‘Na to oe vaha e arue ia Iehova’
Te tahi atu ravea no te tupuraa i te pae varua i te mau putuputuraa kerisetiano, o te horoaraa ïa i te mau pahonoraa aore ra manaˈo ia ani-anaˈe-hia ˈtu. Te ravea hoê roa o te faaineineraa na mua ˈˈe.b Mea fifi paha no oe te pahonoraa noa ˈtu e ua faaineine oe i ta oe putuputuraa. I reira ra, a ani atu ïa i te tauturu ia Iehova. Ua pure te arii ra o Davida e: “E vevete na oe, e Iehova, i tau vaha, e na tau vaha e arue ia oe.”—Salamo 51:15.
A haamanaˈo: Eiaha ei pahonoraa roroa aore ra aravihi roa. Mai ta Rachel 12 matahiti e parau ra: “Maoti i te horoa i te hoê oreroraa roroa, hoê noa pereota ua ravai ïa.” Na mua ˈˈe, e au ra e mea fifi roa te paraparauraa i roto i te mau putuputuraa, e e titau oe i te tauturu, i te taime au râ, hoê ïa huru to oe e to Rachel. Te faataa ra o ˈna e: “Ia horoa anaˈe oe i te pahonoraa, na roto i ta oe iho mau parau, e oaoa roa ïa oe.” Hau atu â i te reira, e paari oe i te pae varua maoti ta oe mau tutavaraa.
E ere i te mea ohie ia haapao i ta te varua i roto i teie nei ao miimii. Ia tae tamau râ oe i te mau putuputuraa, ia faaineine maitai e ia faaitoito oe no te amuimui atu i te feia paari, e tauturu mau ïa te mau putuputuraa kerisetiano ia paari oe i te pae varua.
[Nota i raro i te api]
a Neneihia e te Watchtower Bible and Tract Society of New York, Inc.
b No te mau haamaramaramaraa hau atu nafea ia faaineine e ia pahono i roto i te mau putuputuraa, hiˈo A ara mai na!, 8 no tiurai 1988, api 15-17.
[Hohoˈa i te api 12]
Ua faaineine te Haapiiraa no te taviniraa teotaratia i te mau tausani taurearea ia aravihi ratou i te haapii i te Parau a te Atua