VAIRAA PAPAI NATIRARA Watchtower
Watchtower
VAIRAA PAPAI NATIRARA
Tahiti
ǎ,ě,ǐ,ǒ,ǔ,ˈ
  • ǎ
  • ě
  • ǐ
  • ǒ
  • ǔ
  • ˈ
  • BIBILIA
  • PAPAI
  • PUTUPUTURAA
  • g91 8/1 api 16-17
  • “No te aha te Atua i rave ai i ta ˈu tamarii?”

Aita e video no teie tuhaa.

Eiaha e inoino, te vai ra te tahi fifi e te video.

  • “No te aha te Atua i rave ai i ta ˈu tamarii?”
  • A ara mai na! 1991
  • Upoo parau iti
  • Papai tei tuea
  • E ere te reira i te hoê parau tamǎrû, e ere atoa no roto mai i te Bibilia
  • “No te aha ïa ta ˈu tamarii i pohe ai?”
  • “Eaha te tiaturiraa no ta ˈu tamarii?”
  • Hoê hiˈopoa-maite-raa i te tahi mau aai no nia i te pohe
    Te Pare Tiairaa e faaite ra i te Basileia o Iehova 2002
  • No te aha te Atua e vaiiho noa ˈi ia pohe te tamarii?
    A ara mai na! 1991
  • Ia haapii na outou i ta outou mau tamarii mai te aruaruraa mai â
    Nafea ia faatupu i te hoê oraraa utuafare oaoa
  • A haapii i ta oe tamarii mai to tamarii-rii-raa mai â
    Te ravea e itehia ˈi te oaoa i te utuafare
Ite hau atu â
A ara mai na! 1991
g91 8/1 api 16-17

Ia au i te Bibilia . . .

“No te aha te Atua i rave ai i ta ˈu tamarii?”

Mea mauiui mau â na te mau metua ia pohe anaˈe te hoê tamarii. O te hoê ïa ati teimaha mau e eita te tahi noa mau parau e nehenehe e faaore i teie mauiui. Mai te peu e ua moe ta outou tamarii e te aniani noa ra outou e no te aha te Atua i rave ai ia ˈna, te faataiâ nei ïa outou na roto i te hoê manaˈo hape o te faateimaha roa ˈtu â i to outou mauiui. E tia ia outou ia ite i te parau mau: Aita te Atua i rave i ta outou tamarii.

E rave rahi râ mau taata teie e tiaturi nei e oia. Ei hiˈoraa, ua tutonu noa te hoê vahine ma te oto rahi i roto i te hoê afata maˈi e matara noa ra; te tarava ra ta ˈna tamaiti 17 matahiti i roto, ua varavara roa to ˈna rouru na roto i te mau ravea rapaauraa tei ore i manuïa i te faaora i to ˈna mariri ai taata. Ua fariu atura oia i nia i te hoê taata e ua parau atura ma te ruru e: “Ua hinaaro te Atua e rave ia Tommy i pihai iho ia ˈna i nia i te raˈi.” E katolika roma oia, e tera ïa ta ˈna i haapii i to ˈna haereraa e rave rahi matahiti i te pureraa. Ua faahapa atoa te mau porotetani i te Atua no te poheraa o te mau tamarii. Ua oto te taata porotetani tuiroo ra o John Calvin i te poheraa o ta ˈna aiû e piti hebedoma: “Ua faatupu te Fatu i te hoê pepe ino mau na roto i te poheraa o ta mâua aiû tamaroa.”

Ia au i te hoê aamu ati iuda tahito, ua pohe aˈera na tamaroa maehaa a te hoê rabbi i to ˈna revaraa i te hoê vahi. I to ˈna hoˈiraa ˈtu e i to ˈna aniraa i ta ˈna mau tamaroa, ua parau maira ta ˈna vahine e: “Ahiri e e vaiiho mai te hoê taata e piti taiamani faufaa rahi e e parau mai oia e e nehenehe oe e fanaˈo i teie na taoˈa ia haapao maite oe ia raua, e nehenehe anei ta oe e patoi atu ia hoˈi mai te fatu e ia titau mai oia e faahoˈi i ta ˈna taoˈa?” Ua pahono atura oia e: “Eita ïa!” I reira, ua faaite atura oia i na tamaiti toopiti i pohe ra e ua parau atura: “Ua titau mai te Atua e ia faahoˈihia ˈtu ta ˈna mau taiamani.”

E ere te reira i te hoê parau tamǎrû, e ere atoa no roto mai i te Bibilia

E Atua ino mau anei te Poiete i to ˈna haapoheraa i te mau tamarii, ma te ite maitai hoi e e haamauiui roa te reira i to ratou mau metua? Aita, e ere te Atua o te Bibilia mai te reira te huru; ia au i te Ioane 1, 4:8, ‘E aroha te Atua.’ A tapao na e aita e parauhia ra e e aroha to te Atua aore ra e Atua aroha oia tera râ e aroha te Atua. Mea puai, mea viivii ore, mea tia roa te aroha o te Atua, ua î roa to ˈna huru e ta ˈna mau ohipa i teie aroha, e no reira, mea tano mau â ia faarirohia oia ei faahohoˈaraa o te here. E ere oia i te hoê Atua o te taparahi i te mau tamarii ‘no te mea te titau ra oia e ia faahoˈihia ta ˈna mau taiamani.’

Teie râ, te here nei te Atua i te mau tamarii i te hoê here puai o te ore e titau i te tahi mea. Ua faaite mau â o Iesu Mesia, ma te pee maite hoi i te huru o to ˈna Metua i te raˈi ra na roto i ta ˈna mau parau atoa i faahiti e ta ˈna mau ohipa atoa i rave, e te anaanatae ra oia i te mau tamarii. Ua tauahi aˈera oia i te hoê tamarii iti e ua haapii atura i ta ˈna mau pǐpǐ e e tia ia ratou ia pee i te haerea viivii ore e te haehaa e au i to teie tamarii ra (Mataio 18:1-4; Mareko 9:36). Te mau senekele na mua ˈtu, ua haapii o Iehova i to ˈna nunaa ia faariro i ta ratou mau tamarii ei mea faufaa roa e ia faaineine, ia haapii e ia poihere maite ia ratou (Deuteronomi 6:6, 7; Salamo 127:3-5). Te hinaaro nei oia ia tahoê maite te mau utuafare fetii i roto i te ora, eiaha râ ia amahamaha na roto i te pohe.

“No te aha ïa ta ˈu tamarii i pohe ai?”

Te manaˈo nei vetahi e i te mea e e mana hope te Atua, tei muri mai oia i te mau ohipa no te faanaho i te mau mea atoa e tupu ra i roto i teie nei ao, e tae noa ˈtu te pohe o te mau tamarii. Teie râ, aita te reira e tuea ra. I to Ioba ereraahia i ta ˈna na tamarii e hoê ahuru paatoa i roto i te hoê ati, ua manaˈo aˈera oia e na Iehova i tuu i teie ati rahi i nia ia ˈna. Aita râ o ˈna i ite i ta te Bibilia e faaite maira ia tatou nei, oia hoi, te vai ra te hoê enemi a te Atua tei hau aˈe i te taata nei, o Satani te iˈoa, o ˈna tei muri mai i te ohipa e tupu ra, ma te tamata i te haamauiui ia Ioba ia faarue oia i to ˈna faaroo i to ˈna Poiete. — Ioba 1:6-12.

Oia atoa, aita te rahiraa o te taata e ite ra i te puairaa o te mana o Satani i roto i te ao nei. Te faaite ra te Bibilia e o Satani, eiaha râ o Iehova, te faatere o teie nei ao tia ore. Mai ta Ioane 1, 5:19 e faaite ra: “Te vai noa nei to te ao atoa i raro aˈe i taua varua ino ra.” Eita e tia ia pari ia Iehova no te mau ati atoa e tupu nei i roto i teie nei ao. E ere na ˈna i rave i ta outou tamarii.

E tia anei ia parau e na Satani i rave i ta outou tamarii? Eita e nehenehe e na reira roa i te parau. I te ǒ i Edene ra, na te taata iho i maiti i te auraro i te faatereraa a Satani i to ˈna patoiraa ˈtu i te Atua. I reira, ua erehia ˈtura oia i te ǒ o te ora mure ore e te oraora-maitai-raa no ˈna iho e no ta ˈna mau tamarii atoa (Roma 5:12). No reira, te ora nei tatou i roto i te hoê ao tei atea ê roa i te Atua, te hoê ao i reira e tia ia tatou ia faaruru i ta te Bibilia e parau ra ‘te mau tau e te mau huru tupuraa manaˈo-ore-hia’, oia hoi te mau tauiraa e te mau ati taue (Koheleta 9:11). Te tapao matamua a Satani oia ïa te faaatea-ê-raa te taata i te Atua. Te rave nei oia i teie ohipa na roto i te haaparareraa i te mau haavare hairiiri mau no nia i te Atua, ma te “haavare i to te ao atoa nei” (Apokalupo 12:9). Hoê o taua mau haavare ra, oia hoi te faaohipa ra te Atua i te pohe no te faataa ê i te mau tamarii i to ratou mau metua.

“Eaha te tiaturiraa no ta ˈu tamarii?”

Maoti hoi i te faahapa i te Atua, mea titauhia ia maimi te mau metua tei pohe ta ratou tamarii i te tamǎrûraa ta te Atua e horoa ra i roto i te Bibilia. Ua vaiiho te haapaoraa hape i te mau taata e rave rahi i roto i te feaaraa i te manaˈoraa e teihea roa e eaha tei roohia i ta ratou mau tamarii i pohe. Te raˈi, te poauahi, te vahi tamâraa hara, te po limebo—ua rau te huru o teie mau vahi taa ore e te mehameha roa atoa. Area te Bibilia ra, te faaite maira oia e ua aramoina te feia pohe, tei roto ratou i te hoê huru tupuraa e nehenehe e faaauhia i te taoto (Koheleta 9:5, 10; Ioane 11:11-14). No reira, eiaha te mau metua ia haapeapea e eaha te roohia i ta ratou mau tamarii i muri aˈe i te pohe, inaha, eita hoi ratou e haapeapea ia hiˈo atu ratou i ta ratou mau tamarii i te taoto-noa-raa. Ua faahiti o Iesu i te taime i reira “e haere mai” “te feia atoa i roto i te apoo ra” “i rapae” no te ora faahou i nia i te fenua nei tei riro ei paradaiso. — Ioane 5:28, 29; Luka 23:43.

Parau mau, eita teie tiaturiraa faahiahia mau e faaore roa i te mauiui e faatupuhia e te pohe. Ua paruparu atoa hoi te manaˈo o Iesu iho e ua taˈi oia i te poheraa to ˈna hoa o Lazaro—tau minuti noa hoi hou oia e faatia mai ai ia ˈna! E ere râ te pohe i te hopea. Mea riri roa na Iesu e to ˈna Metua, o Iehova, i te pohe. Te parau ra te Bibilia i te pohe ra “taua enemi hopea ra” e te parau ra oia e “e haamouhia ïa” (Korinetia 1, 15:26). I roto i te Paradaiso e fatata maira, ia riro anaˈe te faatereraa a Satani ei ohipa tahito, e moe ê roa te pohe e a muri noa ˈtu. E faatia-faahou-hia mai te mau tamarii hapa ore o tei pohe. I reira, ia tahoê anaˈe te mau metua e ta ratou mau tamarii o tei moe i roto i te pohe, e nehenehe ïa tatou e parau e, ‘E te pohe e, teihea roa to oe tara?’ — Hosea 13:14.

    Papai reo Tahiti (1985-2026)
    Haere i rapae
    Haere i nia
    • Tahiti
    • Hapono
    • Ta oe e hinaaro
    • Copyright © 2026 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Parau no te faaohiparaa
    • Eita e puharahia
    • Maiti eaha te ore e puhara
    • JW.ORG
    • Haere i nia
    Hapono