Te hoê parururaa i te pae varua no te aro i te toparaa i te pae morare
TE aro mai nei te mau mirioni manumanu maˈi ma te imi i te ravea no te tomo mai i roto i to tatou tino e no te haavî roa ia ˈna. Auaa râ hoi, te vai ra te mau mirioni paruru tei ineine i te haru i te mau enemi ia pau roa ia ratou. Eita ratou e tiai; aita atoa hoi tatou e feruri i ta ratou ohipa. Teie râ, te vai ra te tahi atu huru faainoraa te tia ia tatou ia ara maitai mai te peu e e hinaaro tatou e patoi atu ia ˈna. Te haamǎtaˈu atoa ra oia i to tatou ora, e to ˈna ra tumu, o te mau puai itea-ore-hia ïa hau atu i te mau manumanu faatupu maˈi haihai roa.
E tairi teie mau puai i te feruriraa e te mafatu, te mau manaˈo e te mau manaˈo hohonu. Te haamâha nei to ratou mau tapao ite-mata-hia i te tino, teie râ, te faaere nei i te feruriraa i to ˈna mau hinaaro e to ˈna mau oaoaraa. Ma te papu maitai aore ra ma te haavarevare, te umehia nei te rahiraa o te mau taata i teie mahana i roto i te topa-roa-raa i te pae morare o te rahi noa ˈtura. Mai te ravea parururaa e faaora nei i to tatou tino i mua i te faainoraa a te mau manumanu maˈi, te vai ra anei te hoê ravea no te paruru i to tatou maitairaa i te pae varua i mua i te mau aroraa ino mau o ta ˈna e faaruru nei? Oia mau, te vai ra teie ravea.
Ihea roa e itea mai ai te mau taoˈa paruru pae varua e titauhia ra no te paruru ia tatou i mua i te toparaa i te pae no te mau peu morare? Ma te papu maitai, e ere ïa i roto i te mau buka tuatapapa i te pae feruriraa meumeu roa aore ra te mau tane buka e hoo-rahi-hia nei e faatiatia nei i te tahi huru feruriraa faufaa ore.
Ma te faahiti i te hoê pu teitei aˈe, ua parau te hoê vahine papai vea e: “Aita anaˈe e faaroo, aita hoê pǔpǔ taata aore ra hoê nunaa e nehenehe e haapao i te morare, no te mea, mea oioi roa te mau mea atoa i te faaterehia e te manaˈoraa ‘ia ˈna iho’, e inaha, aita roa ˈtu e auraa to te haapaoraa ‘ia ˈna iho’.” I to te taata patoi rusia o Alexandre Soljenitsyne aniraahia ia faataa mai i te hoê tapao papu maitai o te senekele XX, ua pahono maira oia e: “Ua moehia i te mau taata te Atua. (...) Ua umehia te senekele XX taatoa i roto i te opape o te tiaturi-ore-raa i te Atua e te haamouraa ia ˈna iho.”
Ua faataa atoa te hoê o te mau taata matamua i tuatapapa i te huru o te feruriraa no teie nei tau, te taote Carl Jung, i te tapao faufaa roa no te tapea maite i mua i te topa-roa-raa i te pae morare. Te na ô ra oia e: “Te taata o tei ore i taai maite atu i te Atua ra, eita ïa ta ˈna e nehenehe, o ˈna anaˈe iho, e faaruru i te mau faahemaraa i te pae materia e i te pae morare o te ao nei. No reira, e tia ia ˈna ia ite i te tahi mea o te afai ia ˈna i nia, te hoê tiaturiraa no roto roa mai ia ˈna iho e ahiri e aita ra, e moe ê roa ïa o ˈna. [I] te hiˈoraa i te pae no te feruriraa anaˈe aore ra i te pae morare anaˈe (...) e tia ia apitihia ˈtu te puai aratai o te tiaturiraa faaroo, inaha, e faataa noa te feruriraa i te parau e tia i te feruriraa.” — The Undiscovered Self, api 34.
O te Bibilia anaˈe, ia faaohipahia oia i roto i te oraraa no te mau mahana atoa, te horoa mai i te mau ravea i te pae varua e nehenehe e paruru i to tatou feruriraa e to tatou mafatu i mua i te mau mâiraa viivii atâata roa e haaati ra ia tatou, mâiraa viivii tei riro ei mau ‘parau faufau’, te mau pii ahoahoa e faaitoito ra ia tatou ia patoi atu i te Atua. — Apokalupo 16:13, 14; Ioane 1, 4:1.
Te mau ravea e paruru i to tatou maitairaa i te pae varua
◼ E mana to te Parau a te Atua no te taui i te mau oraraa:
“E ore hoi te taiata, e te haamori idolo, e te faaturi, e te mahu, e te paia, e te eiâ, e te nounou taoˈa, e te taero ava, e te faaino, e te haru e ore anaˈe ïa e parahi i te basileia o te Atua. Mai te reira hoi te hoê pae o outou na, ua horoihia râ outou, ua faataahia râ outou, ua tiahia râ outou i te iˈoa o te Fatu ra o Iesu, e te [v]arua o to tatou Atua.” — Korinetia 1, 6:9-11.
“To tatou hoi maa taime i mairi aˈe i to tatou oraraa nei, atire ïa i te raveraa i to te Etene hinaaro, a rave ai i te peu tiaâ ra, e te hinaaro tia ore ra, e te inu rahi, i te uaina ra, e te amuiraa hauti ra, e te faataero i te ava ra, e te mau peu atâata a te idolo ra: e te maere ra ratou i te mea aore outou i amui atoa ia ratou i taua peu hauti rahi ra, ma te faaino hoi ia outou.” — Petero 1, 4:3, 4.
“Ua haapae hoi outou i te taata tahito e ta ˈna atoa ra mau parau; e ua faa-taata-apî, o tei faahouhia i te ite ra, mai te huru atoa o tei hamani ia ˈna ra.” — Kolosa 3:9, 10.
◼ E paruru te faaohiparaa i te mau Papai i te titau-rahi-raa i te mau taoˈa materia:
“E ara ia outou i te nounou taoˈa, rahi noa iho hoi ta te taata nei taoˈa, e ere hoi tei taua taoˈa na ˈna ra to ˈna ora.” — Luka 12:15.
“Te feia e mârô e ia rahi te taoˈa, e roohia ïa i te ati, e te marei (...). O te nounou moni hoi te tumu o te mau ino atoa nei. — Timoteo 1, 6:9, 10.
“Mai ia ˈna hoi i fanau tahaa noa mai mai te opu mai o te metua vahine ra; e na reira hoi oia ia hoˈi ra, mai ia ˈna hoi i haere maira; aita hoi a ˈna e faufaa i noaa i ta ˈna ohipa i rave ra, e tia ˈi ia ˈna ia hopoi atoa ˈtu.” — Koheleta 5:15.
◼ E tia ia atuatu i te fenua, eiaha râ ia haaviivii ia ˈna i roto i te auraa mau aore ra i te pae varua:
“Ua rave ihora te Atua ra o Iehova i te taata, tuu ihora ia ˈna i roto i taua ô i Edene ra, ei faaapu, e ei tiai.” — Genese 2:15.
“Ua hamani râ [te Atua i te fenua] ia taatahia.” — Isaia 45:18.
“Te fenua nei, ua horoa mai oia i te reira na te tamarii a te taata nei.” — Salamo 115:16.
“Ua viivii te fenua i raro aˈe i te taata ra; (...) e te taata e vaiihohia i nia ia ˈna ra, aita rea.” — Isaia 24:5, 6.
‘E haamou roa te Atua i te feia e vavahi nei i te fenua’. — Apokalupo 11:18.
◼ Te patoiraa i te haamoriraa “ia ˈna iho”:
“E tena na, uumi iho i to outou mau melo i te mau mea o teie nei ao, mai te faaturi, te parau faufau ra, te paia ra, te hinaaro tia ore ra, e te nounou taoˈa, e haamori idolo ïa.” — Kolosa 3:5.
◼ Te aperaa i te mau amuimuiraa ino:
“Eiaha e vare, e ino te parau maitai i te amuiraa iino ra.” — Korinetia 1, 15:33.
“O tei amui atoa to ˈna haerea i to te feia paari ra, e paari atoa ïa; o tei amui râ i te feia maamaa ra, e [ati] ïa.” — Maseli 13:20.
◼ Te araraa ia Satani e i te ao nei, o ta ˈna e faatere ra:
‘Ua haapouri te atua o teie nei ao i te feruriraa o te feia faaroo ore ra.’ — Korinetia 2, 4:4.
“Ua ite hoi tatou e no te Atua tatou, e te vai noa nei to te ao atoa i raro aˈe i taua varua ino ra.” — Ioane 1, 5:19.
“O te taata i hinaaro i teie nei ao ra, aore te hinaaro i te Metua ra i roto ia ˈna. O te mau mea atoa o teie nei ao, o te hinaaro tia ore o te tino nei, e te hinaaro tia ore o te mata nei, e te ahaaha o te oraraa nei, e ere ïa i to ǒ mai i te Metua ra, no teie nei ao anaˈe ïa. E te mou nei hoi teie nei ao, e ta to te ao atoa e hinaaro nei; o tei haapao râ i to te Atua ra hinaaro, e tia ïa i te oraraa e a muri noa ˈtu.” — Ioane 1, 2:15-17.
◼ Te faaineineraa ia tatou no te aro atu i te mau puai demoni itea-ore-hia:
“A ahu na i te haana tamaˈi atoa a te Atua ra, ia tia ia outou ia patoi atu i te mau ravea paari a te diabolo ra. E ere hoi i te taata anaˈe ra ta tatou e to nei, (...) e te mau varua iino i te reva nei [râ].” — Ephesia 6:11, 12.
“E patoi atu i te diabolo, e na ˈna e maue ê atu. E haafatata ˈtu i te Atua, e na ˈna e haafatata mai ia outou na.” — Iakobo 4:7, 8.
◼ Te haapaoraa i te mau aˈoraa faaora e te pee-maite-raa i te hiˈoraa tia roa:
“E lamepa ta oe parau i to ˈu nei avae, e tiarama no to ˈu nei mau eˈa.” — Salamo 119:105.
“Te mau parau moˈa atoa i papaihia ra e mea faaurua mai ïa e te Atua, e e mea maitai ei haapiiraa, ei aˈoraa, ei faaiteraa hapa, ei faaite mai i te parau-tia ra; ia au roa te taata no te Atua i te mau ohipa maitatai atoa ra.” — Timoteo 2, 3:16, 17.
“I pohe atoa hoi te Mesia iho no outou; e ua vaiiho hoi i te haapaoraa na outou, ia pee outou i to ˈna taahiraa avae.” — Petero 1, 2:21.
◼ Te faaapîraa i to ˈna mau manaˈo:
“Eiaha e faaau atu i teie nei ao; ei huru ê râ to outou i te faahouraa i to outou aau, ia ite outou i taua hinaaro tia o te Atua ra, e te au, e te maitai hoi.” — Roma 12:2.
“Te mau mea haavare ore ra, te mau mea au maitai ra, te mau mea tia ra, te mau mea viivii ore ra, te mau mea popouhia ra, te mau mea roo maitatai ra; te vai na te tahi mea e te tahi mea haamaitai ra, e haamanaˈo i taua mau mea ra.” — Philipi 4:8.
◼ Te haapiiraa o te tapea i te ui apî ia rave i te ohipa ino:
“Mai to tamarii-rii-raa mai â to oe ite i te parau moˈa i papaihia ra, o te parau ïa e paari ai oe e tae noa ˈtu i te ora i te faaroo i te Mesia ra ia Iesu.” — Timoteo 2, 3:15.
“E haapii i te tamaiti i tana eˈa ia haere ra; e ia paari oia ra, e ore e faarue i taua eˈa ra.” — Maseli 22:6.
“O tei vaiiho noa i te papai ra aore ïa i aroha i ta ˈna tamaiti; o tei aroha râ ia ˈna, e aˈo ïa ia ˈna i reira ra.” — Maseli 13:24.
“O vai hoi ïa tamaiti aore i aˈohia e te metua ra? Aita roa hoi e aˈo e riro ei mea oaoa i reira ra, e mea oto râ; area i muri aˈe, o te maitai ra ïa o te parau-tia te tupu i taua aˈo ra, i te feia i haamatarohia i te reira.” — Hebera 12:7, 11.
“E teie nei mau parau ta ˈu e parau atu ia oe i teie nei mahana, ei roto i to aau e vai ai: e e haapii tamau maite oe i to mau tamarii i taua mau parau nei; o ta oe ïa e parau ia parahi noa oe i roto i te fare, e ia haere noa oe na te eˈatia ra, e ia taoto noa oe ra, e ia tia noa oe i nia ra.” — Deuteronomi 6:6, 7.
“E te mau tamarii ra, e faaroo i to outou mau metua i te Fatu ra, e parau-tia hoi te reira. O outou hoi, e te feia metua ra, eiaha e faaooo atu i ta outou tamarii ia riri, e haapii râ ia ratou e ia paari ma te aˈo a te Fatu ra.” — Ephesia 6:1, 4.
◼ Te ririraa i te faataa-ê-raa, te tumu o te mau utuafare hoê anaˈe metua, te peu ino a te mau ui apî, te raveraa i te raau taero e te peu viivii i te pae taatiraa:
“Eiaha te hoê e haavare noa ˈtu i te vahine a tana apîraa ra. Te riri nei hoi au i te taata i faataa ê i tana vahine, te parau maira Iehova, te Atua o Iseraela.” — Malaki 2:15, 16.
“E parau atu vau ia outou, O te haapae noa i ta ˈna vahine, e ere i to te faaturi, a faaipoipo ai i te tahi, ua faaturi ïa.” — Mataio 19:9.
◼ Te faaiteraa i te here o te faaore roa i te haavîraa uˈana, te ohipa taparahi taata, te ririraa i te taata e ere hoê â iri, te raveraa i te raau taero, te inu-hua-raa i te ava, te hiˈo-ino-raa ia vetahi ê, te faatîtîraa i te taata:
“E e [here] oe i to Atua ia Iehova ma to aau atoa, e ma to varua atoa, e ma to manaˈo atoa, e ma to puai atoa.” ‘E here atu oe i to taata-tupu mai ia oe iho na.’ — Mareko 12:30, 31.
“E te mau mea atoa ta outou i hinaaro ia vetahi ê ra, e na reira atoa ˈtu outou ia ratou; o ta te ture ïa e ta te mau peropheta.” — Mataio 7:12.
‘Teie hoi te auraa o te here o te Atua: o te haapao i ta ˈna ra parau.’ — Ioane 1, 5:3.
Te topa ˈtura te mahana i nia i te hoê ao tahito, te hiti maira te mahana i nia i te hoê ao apî
I to tatou nei tau, e rave rahi feia e tuatapapa ra e e rapaau ra i te feruriraa, teie e patoi nei i te faufaa mau o te mau ture no nia i te haerea e horoahia maira e te Bibilia. Te faariro nei vetahi i te peu viivii i te pae no te taatiraa e te peu mahu mai te mau haerea taa ê noa. Maoti te parareraa o te “morare apî”, mea fifi roa ia faataa i te maitai e te ino. Ua tano maitai teie nei huru e ta te Isaia 5:20 e faataa ra i te na ôraa e: “E pohe to ratou to tei parau i te ino ra, e maitai, e te maitai ra, e ino; o tei parau i te pouri ra, e maramarama, e te maramarama ra, e pouri; o tei parau i te maramara ra, e momona, e te momona ra, e maramara.” No nia i teie mau huru taata, te na ô ra te Bibilia e: “E rapaau faufaa ore anaˈe outou.” (Ioba 13:4). Inaha, te tatara roa ˈtura ratou i te opani no te farii i te mau manumanu ino i te pae varua ma te ore e horoa i te hoê paruru pae varua no te aro atu i teie mau taoˈa ino.
Te haapapu maira te mau huru tupuraa o teie nei tau e te ora nei te ao nei i to ˈna “anotau hopea” e fatata roa oia i te monohia mai e te hoê ao apî i reira te parau-tia e vai mai ai. “Area te raˈi e te fenua e vai nei, te tapeahia nei ïa (...) no te auahi ia tae i te mahana haavaraa, i te poheraa o te feia paieti ore ra. Te tatari nei râ tatou i te raˈi apî e te fenua apî ta ˈna i parau maira, i te vai-mau-raa o te parau-tia ra.” — Timoteo 2, 3:1-5; Petero 2, 3:7, 13.
E faaore roa teie ao apî i te oto, te maˈi e te pohe, e e horoa atoa mai na te taata nei i te ravea no te ora e a muri noa ˈtu i nia i te fenua nei i faarirohia ei paradaiso: “E ore hoi to reira e parau e, Ua paruparu vau i te maˈi.” (Isaia 33:24). “E na te Atua e horoi i to ratou roimata atoa; e e ore roa te pohe, e te oto, e te mihi, e te mauiui”. (Apokalupo 21:3, 4.) Ua horoahia te faaueraa e tia ia haapao no te tomo atu i roto i teie ao apî i roto i te Ioane 17:3: “Teie hoi te ora mure ore, ia ite ratou ia oe i te Atua mau ra, e ia Iesu i te Mesia i ta oe i tono mai.”