Te haere ra te mau taoˈa tahi T e te mau taoˈa tahi B i te haapiiraa
IA FAURA anaˈe mai ratou mai roto mai i te puo ivi, aitâ te mau taoˈa tahi T e te mau taoˈa tahi B i ineine atura no te tamaˈi. Te vai ra ta ratou mau mauhaa tamaˈi aravihi roa, teie râ, e tia ia ratou ia fanaˈo i te hoê faaineineraa teitei hou ratou e nehenehe ai e faaohipa i teie mau mauhaa i nia i te tahua aroraa. I te hoê pae, e faaohipa te mau taoˈa tahi T i te mau mauhaa ora, area te mau taoˈa tahi B ra, mea aravihi roa ïa ratou no te faaohipa i te mau topita arataihia. E faaineinehia ratou i roto i te mau vahi haapiiraa teitei a te ravea parururaa o te tino.
E haere atu te afaraa o te mau mirioni lymphocytes hamanihia i te mau minuti atoa i roto i te puo ivi i roto i te puna thymus, te hoê puna iti i muri mai i te ivi ouma. No nia i teie faaineineraa, te na ô ra te buka Te upootiaraa o te tino e: “E vahihia te mau lymphocytes e haere ra i te mau haapiiraa teitei a te puna thymus na roto i te mau pǔpǔ o te mau taoˈa tahi tauturu, haavî e vavahi. O ratou te mau lymphocytes T, aore ra taoˈa tahi T; tei nia ratou i te reni matamua o te mau nuu tamaˈi faufaa roa a te ravea parururaa o te tino.”
Te mau taoˈa paruru tino: 10 000 i te taoˈa tahi e i te tetoni
Te faataa ra te buka Te upootiaraa o te tino e, te tahi atu afaraa o te mau lymphocytes, o te mau taoˈa tahi B ïa; e haere atu ratou i roto i te mau ponapona a te pape tino e te tahi atu mau vaehaa i reira ratou e haapii ai nafea ia hamani e ia taora i te mau topita arataihia: te mau taoˈa paruru tino. Ia amui anaˈe ratou i roto i teie mau vaehaa, e riro te mau taoˈa tahi B “mai te mau api parau uouo (...): mea taa ore roa ratou e e tia ia ratou ia haamata apî faahou”, ia noaa mai ia ratou i “te aravihi no te patoi atu mai tei titauhia i te mau taoˈa êě i te tino”. I roto i te mau ponapona a te pape tino, ia faaitoito-anaˈe-hia te hoê taoˈa tahi B paari e te mau taoˈa tahi T tauturu e te taoˈa ino i tuatihia, e “faarahi oia e e faataa oia ia ˈna na roto i te mau plasmocytes o te hamani i te mau taoˈa paruru tino taa maitai hoê â huru, i nia i te faito fatata e 10 000 i te taoˈa tahi e i te tetoni”. — Immunology.
No te faahohoˈa i te ohipa rahi mau e ravehia ra e te ravea parururaa o te tino, ua faataa maitai mai te hoê tumu parau no tiunu 1986 a te National Geographic i te hopoia fifi mau i horoahia na te puna thymus: “Aita e itehia ra e mea nafea râ, tera râ, ia paari anaˈe ratou i roto i te puna thymus, e haapii te mau taoˈa tahi T nafea ia faataa, hoê i te mau taoˈa ino o te tirotiro o te maˈi upaa, te tahi te hoê huru taoˈa ino o te maˈi hota, e te tahi ra te rhinovirus 14 [te hoê tirotiro o te maˈi hupe], e te tahi atu â.” I muri aˈe i to ˈna faataaraa i “te ohipa rahi mau a te puna thymus”, ua parau faahou te tumu parau e te vai ra i roto i te natura “te mau hanere mirioni taoˈa ino huru rau. E tia i te puna thymus ia hamani i te hoê pǔpǔ taoˈa tahi T e tano no ratou tataitahi. (...) E faatupu te puna thymus i te mau ahuru mirioni taoˈa tahi T. Noa ˈtu e te vai noa ra te tahi tau huru taoˈa tahi T te nehenehe e faataa i te hoê taoˈa ino taa ê, mea navai maitai te nuu tamaˈi hiˈopoa no te faataa i te mau huru taoˈa ino tataitahi aita e pau ia taio e hamanihia ra i roto i te natura”.
A ru noa ˈi te tahi mau taoˈa tahi T tauturu no te faaitoito i te faarahiraa o te mau macrophages, te taati ra ïa vetahi i roto i te mau ponapona a te pape tino e te mau taoˈa tahi B, ma te faaitoito atoa i to ratou faarahiraa e ma te faatupu i te tauiraa o te rahiraa o ratou ei mau plasmocytes. I reirâ, e tia i te mau taoˈa tahi T tauturu ia faaohipa i te mau apo e tano maitai no te anoi atu i te mau taoˈa tahi B e no te faatupu i to ratou tauiraa ei mau plasmocytes. Na teie mau plasmocytes e haamata i te hamani i te mau tausani taoˈa paruru tino i te tetoni hoê.
I te mea e e hamani te plasmocyte tataitahi i te hoê anaˈe huru taoˈa paruru tino e te vai ra ta ˈna te hoê apo e tano i te hoê anaˈe taoˈa ino, e faura mai ïa te mau miria topita imi tapao no te tapapa i te mau taoˈa ino o te maˈi. E mau atu ratou i nia i te mau enemi, e faataere atu ai i to ratou tere e e faahepo atu ia ratou ia haapue, ia hiamu te mau phatocytes ia ratou. E faaara teie ohipa tei apitihia mai e te hamaniraa i te tahi mau taoˈa huru ê e te mau taoˈa tahi T, i te poia o te mau macrophages o te amu oioi noa i te mau mirioni mau enemi.
Hau atu, e nehenehe te mau taoˈa paruru tino iho e haapohe i te mau manumanu ino. Ia mau anaˈe ratou i nia i te taoˈa ino i nia ˈˈe, e haapue mai te tahi mau huˈa iti poroteina taa ê i nia i teie taoˈa ino: te apiti. Ia parahi te mau tuhaa atoa o te apiti i to ratou vahi, e patia ratou i te iri rairai o te taoˈa ino; e tahe atu te pape no rapaeau i roto i te taoˈa tahi o te paaina e o te pohe roa ˈtu.
Oia mau, e tia atoa i teie mau taoˈa paruru tino ia rave i te mau apo e tano ia nehenehe ratou e taati atu i te mau enemi. No nia i teie parau, te na ô ra te Buka matahiti 1989 a te toroa rapaauraa e te oraora-maitai-raa a te Buka parau paari beretane (api 278) e, e nehenehe ta te mau taoˈa tahi B “e hamani i roto e 100 mirioni e hoê miria taoˈa paruru tino taa ê”.
Te mau taoˈa tahi T vavahi — Te tamaˈi o te ora
E tae roa mai i taua taime ra, ua haaputuputu te mau taoˈa tahi T tauturu i te mau mirioni macrophages poia rahi no te amu i te enemi, e ua turai ratou i te mau taoˈa tahi B ia tamaˈi na roto i te tonoraa ˈtu i ta ratou mau taoˈa paruru o te tino. Teie râ, e tia ia pii atoa i te mau faehau aravihi roa ˈˈe: te mau taoˈa tahi T vavahi.
Te tapao ta te mau tirotiro, te mau bateria e te tahi atu mau manumanu ino e tapapa ra, o te tomoraa ˈtu ïa i roto i te mau taoˈa tahi o te tino no te tapuni i te mau macrophages, te mau taoˈa tahi B e to ratou mau taoˈa paruru o te tino. Teie râ, mea faufaa ore roa teie ravea i mua i te mau taoˈa tahi T vavahi. Ia û noa ˈtu hoê i nia i te hoê taoˈa tahi i viiviihia, e tairi atu ïa o ˈna. E patia o ˈna i te iri rairai na roto i te faataheraa i te tahi mau poroteina, e haapohe roa o ˈna i to ˈna pu ADN e e tatara roa o ˈna i te mau mea atoa i roto, e e pohe roa teie taoˈa tahi viivii. Na roto i teie ravea, e nehenehe te mau taoˈa tahi T vavahi e aro e e haamou roa i te mau taoˈa tahi o tei taui i to ratou huru aore ra te mau taoˈa tahi o te mariri ai taata.
Taa ê atu i teie mau taoˈa tahi T vavahi, te vai ra i roto i te haava tamaˈi a te ravea parururaa o te tino, te tahi atu mau taoˈa tahi vavahi: te mau taoˈa tahi vavahi natura. Taa ê atu i te mau taoˈa tahi T e te mau taoˈa tahi B, aita e titauhia ra ia fa mai te hoê taoˈa ino taa ê ia ara mai teie mau taoˈa tahi natura. Mea pinepine ratou i te aro atu i te mau taoˈa tahi mariri ai taata e te mau taoˈa tahi i viiviihia i te mau tirotiro, e nehenehe atoa râ ta ratou e tairi i te tahi atu mau tapao. I roto i ta ˈna numera no tenuare 1988, ua parau te vea Scientific American e “te manaˈohia ra e te mau tapao o ta ratou e au roa ˈˈe, o te mau puu ino ïa, e peneiaˈe atoa paha te mau taoˈa tahi haaviiviihia e te mau taoˈa ê atu i te mau tirotiro”.
Nafea teie mau faehau aro maˈi atoa e farerei ai i te mau manumanu enemi? E tere matapo noa anei ratou? Aita, no te mea aita hoê aˈe mea i vaiihohia ia tupu matapo noa i roto i teie tuhaa. E ratere haere te mau manumanu maˈi, te mau taoˈa tahi T, te mau taoˈa tahi B, te mau phagocytes e te mau taoˈa paruru tino i roto i te tino na roto i te mau eˈa o te toto e to te pape tino. I roto i te tahi mau melo (te mau ponapona a te pape toto, te ateroa, te mau amygdales, te tahi mau iri, te mau puea rii o te aau e te tuhaa appendice), e faaineinehia te mau patoiraa no te paruru i te tino. Mea faufaa roa te tuhaa a te mau ponapona a te pape tino i roto i teie ohipa. Te pape tino [lymphe], o te pape ïa i reira te mau taoˈa tahi o te mau vaehaa o to tatou tino e vai ai. Na teie mau vaehaa e hamani i teie pape, e e tahe atu oia na roto i te mau uaua rairai roa, e haere atu ai na roto i te mau ponapona a te pape o te tino, e tere atu ai na roto i te mau eˈa a te pape o te tino e tae roa ˈtu i roto i te mau uaua rahi.
Ia tere anaˈe ratou na roto i te mau ponapona, e titiahia te mau manumanu faatupu maˈi e e tapeahia ratou. E haaati te mau rave ohipa a te ravea parururaa o te tino i te eˈa a te pape o te tino i roto i te area taime e 24 hora, teie râ, e faaea ratou hoê tuhaa i nia i te maha o teie taime i roto i te mau ponapona. I reira ïa ratou e farerei ai i te enemi tei topa i roto i te herepata e e haamata ïa te mau aroraa rahi. Aita atoa hoi te mau manumanu maˈi e tere ra na roto i te mau eˈa haereraa toto e paruruhia ra. Ia haere atu ratou na roto i te ateroa, te tiai maira te tahi atu mau paruru o te tino ia ratou i reira.
Ua oti te tamaˈi. Ua pau roa te mau nuu enemi. Ua upootia mai te ravea parururaa o te tino e ta ˈna mau mirioni toropuru uouo. I teie nei, e haamata te tahi atu huru taoˈa tahi T, te mau taoˈa tahi T haavî, i ta ratou ohipa. Ia ite ratou e ua noaa te re, e faahope ratou i te aroraa na roto i te raveraa e ia faaea te ohipa a te mau nuu paruru.
Te mau fifi e tupu mai noa ˈtu te mau taoˈa tahi e haamanaˈoraa to ratou
I roto i te aroraa, ua rave te mau taoˈa tahi B e te mau taoˈa tahi T i te tahi atu ohipa faufaa roa: ua hamani ratou i te mau taoˈa tahi e haamanaˈoraa to ratou o te ratere haere na roto i te mau eˈa o te toto e to te pape o te tino i roto i te mau matahiti, e i te tahi taime, i roto i te oraraa taatoa. Inaha, ia roohia outou i te hoê mahana i te tirotiro o te hota aore ra o te hupe, aore ra te tahi atu taoˈa êě o ta outou i aro ê na, e ite oioi noa te mau taoˈa tahi e haamanaˈoraa to ratou i teie taoˈa enemi e e faaara ratou i te nuu tamaˈi ia rave oioi noa te ravea parururaa o te tino i ta ˈna ohipa puai. E hamani oioi noa ratou i te mau pǔpǔ taoˈa tahi B e te mau taoˈa tahi T e hinaarohia ra, hoê â huru e te mau taoˈa tahi o tei patoi i te enemi i te taime matamua ra. No reira, e pohe roa teie tamataraa enemi apî i te omuaraa ra iho. I te tamataraa matamua, ua titauhia paha e toru hebedoma no te haapohe roa i te enemi, i te pitiraa râ o te farereiraa, e vavahi-oioi-noa-hia oia hou oia e haamata ˈi. Inaha, ua paruruhia outou i mua i teie enemi.
E tupu mai râ te fifi no te mea ua rau te huru o te mau tirotiro o te maˈi hota, no roto mai hoi i te mau vahi taa ê o te ao nei. Te vai atoa ra tau 200 tumu o te tirotiro o te maˈi hupe, te vai ra ta te tumu tataitahi ta ˈna iho taoˈa ino. E tia ïa i te tabula a te ravea parururaa ia faaineine i na 200 huru taoˈa tahi T tauturu o te nehenehe e taati atu, na roto i te arai o ta ratou apo, i nia i na 200 taoˈa ino taa ê o taua mau tirotiro ra. Teie râ, e ere te reira anaˈe. E taui vave noa te mau tirotiro o te maˈi hupe e te maˈi hota i to ratou huru, ma te faatupu i te mau taoˈa ino apî e titau ra e ia hamanihia te mau taoˈa tahi T tauturu e tano. I te mea e e taui noa te tirotiro i te rota, e tia atoa ïa i te taoˈa tahi T ia taui tamau noa i ta ˈna taviri.
No reira, hou tatou e faaooo ai i te mau taote no te mea aita ta ratou e nehenehe e rapaau i te hoê noa maˈi hupe iti, e tia ia taa maitai i te huru tereraa o te mau ohipa. E nehenehe e rapaau i te hoê maˈi hupe e eita teie maˈi e tupu faahou mai, tera râ, mai te peu e aro mai te hoê tirotiro apî o tei taui i to ˈna huru, e tia i te ravea rapaauraa ia titau i te hoê taoˈa tahi T tauturu ê atu no te pii i te tahi atu mau nuu paruru. Ia hope anaˈe te hoê tamaˈi, e haamata faahou te tahi. Inaha, e tamaˈi hopea ore teie.
Te ravea parururaa e te roro
Eita e maerehia i te mea e ua faaauhia te ravea parururaa o te tino i te roro. Te ite noa nei â te feia maimi e te rave amui nei raua i te ohipa no te atuatu i to tatou oraora-maitai-raa e te faaohipa ra te manaˈo i te hoê mana i nia i te tino, e tae noa ˈtu i nia i te ravea parururaa. Te haapapu ra te mau parau i muri nei i te mau taairaa e vai ra i rotopu i te roro e te ravea parururaa o te tino. Ua riro te reira ei hiˈoraa no te ati-maite-raa i rotopu i te manaˈo e te tino.
“Te ite noa nei te feia tuatapapa i te ravea parururaa i te mau mea apî no nia i te mau taairaa e vai ra i rotopu i te feruriraa e te tino, te mau huru o te mau maˈi e hauti i nia i te feruriraa e te tino.” — National Geographic, tiunu 1986, api 733.
Noa ˈtu e ua haapapuhia te reira, aita te mau taairaa e vai ra i rotopu i te ravea parururaa e te roro e taa-maitai-hia ra. Te hauti nei te rohirohi o te feruriraa, te oto ia pohe te hoê taata, te moemoe aore ra te hepohepo rahi i nia i te ohipa a te mau lymphocytes, te mau taoˈa tahi T iho â râ. “E ohipa taa-ore-hia te niu ora o teie mau taairaa. Mea papu maitai râ e te vai ra te mau taairaa piri roa i rotopu i te mau faanahoraa o te mau uaua uira e te ravea parururaa, i te pae o te tino e i te pae o te huru o te mau taoˈa.” — Te matini faahiahia mau (beretane), api 217, 219.
“Tei nia te ravea rapaauraa o te tino i te hoê â faito (...) e te pu o te faanahoraa o te mau uaua uira i te pae no te iteraa, te taa-ê-raa e te fifiraa ia faataa.” — Immunology, api 283.
“E rave rahi mau haapapuraa e ua taai-roa-hia na faanahoraa e piti nei, o te parau ïa i papaihia i roto i te vea Science. Te itehia ra e te rave apipiti ra te faanahoraa o te mau uaua uira e te ravea parururaa i te ohipa e e nehenehe ta raua e taai no te faaafaro i ta raua ohipa.” — 8 no mati 1985, api 1190 e tae atu i te 1192.
Te haapapu maira te mau parau atoa i tuatapapahia aˈenei i te paari faito ore o Tei riro ei tumu no te ravea parururaa o te tino e no te roro, e te aratai atoa ra ia tatou ia ani e, i muri aˈe i to ˈna hamaniraa i teie mau ravea faahiahia roa, aita anei te Poiete i hamani atoa ia tatou no te pohe. Inaha, e ere roa ˈtu mai te reira te huru. Na te mau aivanaa i faatupu i te manaˈo ra e ua hamanihia tatou no te pohe. Ua itehia e e vahi te mau taoˈa tahi — te hamani nei te tino hau atu i te 200 mirioni i te minuti no te mono i te mau taoˈa tahi i ino aore ra i paari roa. Teie râ, ia au i te mau aivanaa, eita ratou e vahi hau atu i te 50 taime. Ia tae i te hoê taime, mea oioi aˈe ratou ia moe ê i te monohia mai; e tupu ïa te ruhiruhiaraa e te pohe.
E ere râ mai te reira te huru o te oraraa o te taata i to ˈna poieteraahia. Inaha, mai te peu e e pohe te taata, na ˈna iho ïa te hape. Ua poietehia oia no te ora, no te fanau i te tamarii, no te faarahi i te nunaa taata, no te faaî i te fenua e no te atuatu ia ˈna — ia auraro noa oia i te Poiete. Teie râ, ua faaarahia oia e ia ore noa ˈtu oia e auraro, e pohe ïa oia. Ua faaroo ore atura te taata matamua, ua faahapa ˈtura to ˈna haava manaˈo ia ˈna e ua turai ihora ia ˈna ia haere e tapuni. I reira mau to te tereraa e aratai tia ˈtu i te pohe i te haamataraa i te ohipa. — Genese 1:26-28; 2:15-17, Tatararaa a te ao apî, neneiraa beretane e te mau faahororaa no 1984, nota i raro i te api; 3:8-10.
I roto i te roaraa o te tau, ua riro roa mai nei te mau manaˈo hamani ino ei ‘haaperaa no te ivi’, e ‘e mǎrô te ivi i te aau taiâ’. E te faahopearaa, te hoê ïa paruparuraa o te ravea parururaa o te tino, inaha, mea titauhia te puo ivi rarirari e te itoito maitai no te hamani faarahi i te mau toropuru uouo e titauhia no te aro i te maˈi. — Maseli 14:30; 17:22.
Teie râ, e monohia mai te tereraa e aratai i te pohe e te hoê tereraa ora, e noaa mai hoi mai te peu e e tere maitai te ravea parururaa o te tino. E tupu te opuaraa a te Atua, oia hoi te faariroraa i te fenua nei ei paradaiso e faaeahia e te mau taata parau-tia e te auraro, maoti te tusia taraehara o Iesu Mesia. I reira, e ore roa te maˈi e te pohe, e e ite faahou te taata ‘i to ˈna apîraa ra’. (Ioba 33:25; Isaia 33:24; Mataio 20:28; Ioane 17:3; Apokalupo 21:4.) Eita te ravea parururaa faahiahia roa ta Iehova i horoa mai e pau faahou i te tamaˈi.
Noa ˈtu te mau paruparu o ta ˈna e ite ra i teie nei taime, ua riro mau â te ravea parururaa o to tatou tino ei semeio o te poieteraa. Rahi noa ˈtu to tatou ite no nia ia ˈna, rahi noa atoa ˈtu to tatou faatura hohonu no te Poiete rahi, te Atua ra o Iehvoa. Ma te apiti atoa ˈtu i te papai salamo, te pii hua nei tatou e: “E haamaitai au ia oe, ua taa ê hoi to ˈu hamaniraahia: e mea maerehia ta oe mau ohipa, e Iehova, eita hoi e moe ia ˈu.” — Salamo 139:14.
[Tumu parau tarenihia/Tapura i te api 8, 9]
(Hiˈo i te papai)
Te mau puai a te ravea rapaauraa o te tino
1. Phagocytes Ai taoˈa tahi ora e piti huru: te mau granulocytes e te mau macrophages. E amu ratou i te mau toetoea, te mau taoˈa tahi pohe, e tae noa ˈtu te mau manumanu ino e rave rahi. Mea rahi aˈe te mau macrophages, mea puai aˈe e mea aravihi aˈe i te mau granulocytes; mea roa aˈe atoa to ratou oraraa e mea rahi aˈe ta ratou mau manumanu iti e amu. Aita noa ratou i haapaohia no te momi i te mau mea ino, te hamani atoa nei râ ratou i te mau taoˈa faataui i te huru e te mau taoˈa aro manumanu ino atoa, e ua riro atoa ratou ei mau ravea taairaa i rotopu i te tahi atu mau taoˈa tahi o te ravea parururaa o te tino, e oia atoa to te roro.
2. Faanahoraa no te tuearaa o te mau vaehaa taa ê o te tino i te pae no te parururaa i te tino [Complexe majeur d’histocompatibilité (aore ra complexe HLA) Mau huˈa taoˈa e vai ra i nia ˈˈe i te mau taoˈa tahi o te faataa e no roto anei ratou i te tino. I nia i te mau macrophages, e faatupu te mau huˈa iti o te tuearaa o te mau vaehaa o te tino i te hoê maa vahi iti o te taoˈa ino ta te taoˈa tahi i ai mai. E faatupu teie tapao i te faaarahiraa puai o te mau taoˈa tahi T tauturu e te mau macrophages, e haere mai e haapuai i te mau nuu tamaˈi e paruru ra i te tino i mua i te maˈi.
3. Taoˈa tahi T tauturu O ratou te mau raatira ohipa a te ravea parururaa o te tino. E faataa ratou e tera te enemi, e faaoioi ratou i te faarahiraa o te mau nuu a te ravea parururaa e e haaputuputu mai ratou i te mau nuu atoa no te aro atu i te enemi. E pii mai ratou i te mau macrophages, te mau taoˈa tahi B, e tae noa ˈtu i te tahi atu mau taoˈa tahi T, e e faaitoito ratou i te hamaniraa i te mau plasmocytes [mau taoˈa tahi hamani i te mau taoˈa paruru tino].
4. Lymphokines Poroteina mai te mau oromona te vai ra i roto te mau interleukines e te interféron gamma. Ua riro ratou ei ravea taairaa i rotopu i te mau taoˈa tahi e e faaitoito ratou i te mau tauiraa rahi huru rau a te ravea parururaa, ma te haapuai atu â i te ravea patoiraa i te faainoraa a te mau manumanu faatupu maˈi.
5. Taoˈa tahi T vavahi E vavahi ratou i te mau taoˈa tahi haaviiviihia e te mau tirotiro aore ra te mau bateria. E hamani ratou i te mau poroteina o te patia ˈtu i te mau iri rairai e o te haapohe i te mau taoˈa tahi na roto i te haapaainaraa ia ratou. E faaore ratou i te mau taoˈa tahi mariri ai taata.
6. Taoˈa tahi B E rahi roa ratou i raro aˈe i te faaitoitoraa a te mau taoˈa tahi T tauturu, area vetahi ra e taui ïa ratou i to ratou huru e riro mai ai ei plasmocytes.
7. Plasmocytes [mau taoˈa tahi hamani taoˈa paruru tino] E hamani teie mau taoˈa tahi i te mau mirioni taoˈa paruru tino e nehenehe e faaauhia i te mau topita arataihia e tere na roto i te tino atoa nei.
8. Taoˈa paruru tino Ia farerei te mau taoˈa paruru tino i te mau manumanu maˈi e tano ta ratou taoˈa ino i ta ratou apo, e mau roa ˈtu ratou i nia i teie mau manumanu maˈi, e faataere mai ia ratou e e faahepo atu ai ia ratou ia haapue, ia hiamu te mau phagocytes ia ratou. Ia amui atu ratou i te apiti, e nehenehe atoa ratou e vavahi i te mau manumanu maˈi.
9. Apiti E faatupu te mauraa ˈtu te mau taoˈa paruru tino i nia ˈˈe i te mau manumanu maˈi i te haaputuputuraa o te tahi mau poroteina i taua vahi ra, oia hoi te mau tuhaa a te apiti, o te patia i te iri rairai ia paaina te taoˈa tahi na roto i te taheraa ˈtu te pape i roto.
10. Te mau taoˈa tahi T haavî Ia haavîhia te maˈi haape e ia upootia anaˈe te ravea parururaa o te tino, e rave te mau taoˈa tahi T haavî i ta ratou ohipa na roto i te faaueraa e ia ore te aroraa na roto i te tahi mau tapao. Ua noaa te re.
11. Te mau taoˈa tahi e haamanaˈoraa to ratou I roto i te area taime aroraa, ua hamani te mau taoˈa tahi T e te mau taoˈa tahi B i te mau taoˈa tahi e haamanaˈoraa to ratou o te tere haere na roto i te mau eˈa o te toto e te eˈa o te pape tino i roto i te mau matahiti, e tae noa ˈtu i te oraraa taatoa. Ia tamata noa ˈtu te hoê manumanu ino tei pau ê na i te tomo faahou mai i roto i te tino, e faatupu te mau taoˈa tahi haamanaˈoraa i te hoê patoiraa puai a te ravea parururaa, e eita e maoro, e pohe roa te enemi. I teie nei, ua paruruhia te tino i mua i teie nei manumanu maˈi. Maoti teie faanahoraa, ua faaorehia te mau maˈi e taparahi rahi na i te taata na roto i te mau patia arai (maˈi puupuu, variole, fiva aau, diphtérie, e te vai atu â.).
[Tumu parau tarenihia i te api 10]
E rave rahi mau ohipa apî tei itehia mai, tera râ, te vai taa ore noa nei tatou
Mai te taime mai â i itehia ˈi e e faaino te tirotiro o te SIDA i te ravea parururaa o te tino ma te haaparuparu roa ia ˈna, ua ravehia ˈtura te mau maimiraa rahi. E e rave rahi mau ohipa apî tei itehia mai. Teie râ, mea fifi roa ia faataa i te ravea parururaa o te tino e no reira, te vai taa ore noa nei tatou no nia i te rahiraa o teie ravea, mai ta te mau parau i muri nei a te mau taata tuatapapa i te ravea parururaa e faataa ra.
Ia au i te parau a John Kappler, “te taui oioi nei te mau ohipa i roto i teie tuhaa e inaha, ua mahemo ê na te mau ohipa apî i itehia mai i te taime e neneihia ˈi to ratou parau”. — Time, 23 no me 1988, api 56.
“Ua noaa ia tatou i teie nei te hoê ite maitatai no nia i te mau taoˈa e vai ra i roto i te ravea parururaa o te tino, o ta Leroy Hood e faaite ra, e taata tuatapapa oia i te parau no te parururaa o te tino i te Pu maimiraa i te pae no te mau ravea aravihi no Kalifonia, teie râ, mea taa ore roa tatou no nia i te porotarama e faatere ra ia ˈna, oia hoi te mau pu e horoa ra i te mau faaueraa i to tatou mau taoˈa tahi iti.” No nia i te mau lymphokines, oia hoi teie mau huru tapao mai te mau oromona ra e faatupu ra i te mau tauiraa, te na ô faahou ra oia e ua riro noa te mau tapao i iteahia mai e tae roa mai i teie nei ei “tuhaa haihai roa”. — National Geographic, tiunu 1986, api 732; Time, 23 no me 1988, api 64.
No te taata maimi o Edward Bradley, “hoê â to tatou ite haihai roa no nia i te ravea parururaa o te tino e to Christophe Colomb no nia ia Marite i muri aˈe i to ˈna tere matamua”. — National Geographic, tiunu 1986, api 732.
[Tumu parau tarenihia i te api 11]
“E haaparuparu roa” te raveraa i te marijuana “i te ravea parururaa o te tino na roto i te faataereraa i te tupuraa o te tahi mau toropuru uouo”. — Industrial Chemist, novema 1987, api 14.
[Tumu parau tarenihia i te api 11]
Ia riro anaˈe mai te aroraa ei tamaˈi tivila
“Ua riro te aravihi no te faataa ê i te taoˈa hoa e te taoˈa enemi ei tapao faufaa roa o te ravea parururaa o te tino.” (Immunology, api 368). Teie râ, e nehenehe teie ravea e hape; i reira, eita o ˈna e ite faahou i te taa-ê-raa i rotopu i te taoˈa no te tino iho e te taoˈa e ere no te tino, e e tupu ïa te hoê tamaˈi tivila i reira te tino e ite ai i to ˈna mau ravea no te paruru ia ˈna i te huriraa mai i nia ia ˈna iho. Te parauhia ra te mau maˈi faatupuhia e teie mau hapa e maˈi aro-ia ˈna iho. I rotopu i teie mau maˈi, te vai ra te mau rumati parauhia R.A.A., te mauiui i roto i te mau puoiraa ivi, te paariraa o te mau vaehaa o te tino, te omaha tihota huru I, te maˈi no roto mai i te paruparu o te mau uaua e te aai puupuu o te iri.
Hau atu, e nehenehe atoa te ravea rapaauraa o te tino e hape e e faariro oia i te mau taoˈa êě ino ore mai te mau enemi ino roa. No reira, e nehenehe te hoê huˈa tiare, te repo puehu, e te tahi taoˈa huˈa no roto mai i te animala aore ra te tahi toetoea maa e faatupu i te hoê tatiraa. E hamanihia ïa te mau pueraa taoˈa taa ê puai, mai te histamine, no te aro i teie mau taoˈa êě ino ore hoi. I te tahi mau taime, mea au ore roa teie mau huru tatiraa — te hota, te maitiheraa, te hupe, te roimata. Te mea ino roa ˈtu â, e faatupu te reira i te tahi hitimahutaraa (parauhia anaphylactique) e e tae roa ˈtu i te pohe.
[Tumu parau tarenihia i te api 12]
Te rahi noa ˈtura te mau haapapuraa e faaite ra e mea atâata roa te mau pâmuraa toto no te ravea parururaa o te tino. I te mau matahiti hopea nei, ua faataa te mau hanere tumu parau i te pae o te ite aravihi i te hoê taairaa i rotopu i te mau pâmuraa toto e te paruparuraa o te ravea parururaa o te tino. “E navai noa te hoê faito toto taatoa no te faatupu i te tahi paruparuraa o te ravea parururaa o te tino.” — Medical World News, 11 no titema 1989, api 28.