VAIRAA PAPAI NATIRARA Watchtower
Watchtower
VAIRAA PAPAI NATIRARA
Tahiti
ǎ,ě,ǐ,ǒ,ǔ,ˈ
  • ǎ
  • ě
  • ǐ
  • ǒ
  • ǔ
  • ˈ
  • BIBILIA
  • PAPAI
  • PUTUPUTURAA
  • g90 8/10 api 21-25
  • E ǒ faaora aore ra e ǒ taparahi taata?

Aita e video no teie tuhaa.

Eiaha e inoino, te vai ra te tahi fifi e te video.

  • E ǒ faaora aore ra e ǒ taparahi taata?
  • A ara mai na! 1990
  • Upoo parau iti
  • Papai tei tuea
  • Te mau ati ino roa ˈtu â i te SIDA
  • Te mau pu vairaa toto e te mau vahi atâata
  • Te pae no te oraraa mai
  • Mea atâata ore anei te mau pâmuraa toto?
    Nafea te toto ia faaora i to outou ora?
  • Te faaoraraa i te taata e te toto—Nafea?
    Te Pare Tiairaa te faaite ra i te Basileia o Iehova 1991
  • E tano mau anei ia na reirahia?
    A ara mai na! 1988
  • Toto
    Haaferuriraa i nia i te mau Papai
A ara mai na! 1990
g90 8/10 api 21-25

E ǒ faaora aore ra e ǒ taparahi taata?

“Ehiâ rahiraa taata te tia ia haapohehia? Ehia rahiraa taata pohe ta outou e hinaaro ra? Ahani, a horoa mai na i te numera o ta outou e hinaaro, i reira paha ïa outou e tiaturi ai i te ohipa e tupu ra.”

I to ˈna faahitiraa i teie mau parau, ua tupai o Don Francis i to ˈna rima i nia i te amuraa maa. E melo oia no te CDC (Pu maimiraa marite no nia i te mau maˈi) e te tamata ra oia i te faatiaturi i te mau tia rahi a te mau pu o te toto e ua riro te mau haapueraa toto o te fenua ei tumu no te parareraa o te SIDA.

Aita râ o ˈna i manuïa. Ua parau aˈera te feia o ta ˈna e paraparau atura e aita ta ˈna mau haapapuraa i navai — te tahi noa hoi mau tupuraa, ia au i ta ratou parau —, e ua faaoti atura ratou e e ere i te mea faufaa ia faarahi i te mau tamataraa no te hiˈopoa i te toto. Ua tupu te reira i te 4 no tenuare 1983. E ono avae i muri iho, ua parau aˈera te peretiteni o te Taatiraa marite a te mau pu vairaa toto e: “No te huiraatira, mea iti roa te atâataraa, inaha, aita roa ˈtu e vahi atâata.”

No te feia aravihi e rave rahi, ua navai maitai te mau haapapuraa i taua tau ra ia ravehia te tahi mau faanahoraa. Inaha, mai te matahiti 1983 mai â, ua rahi roa te mau ohipa i parauhia na hoi “te tahi noa mau tupuraa”. Oia mau, hou te matahiti 1985, e 24 000 paha taata tei pâmuhia i te toto tei viiviihia i te VIH (tirotiro haaparuparu i te ravea parururaa o te tino), te tumu o te SIDA.

Ua riro te toto viivii ei ravea aravihi roa no te haaparare i te tirotiro o te SIDA. Ia au i te vea The New England Journal of Medicine (14 no titema 1989), te vai ra i roto i te hoê noa faito toto te mau tirotiro e nehenehe e faatupu e 1 750 000 rahiraa maˈi. Ua faaite mai te CDC ia A ara mai na! e e tae roa mai i te avae tiunu 1990, i te Fenua Marite anaˈe, e 3 506 taata o tei roohia i te SIDA i muri aˈe i te mau pâmuraa i te toto, i te mau tuhaa o te toto, aore ra i te poiraahia te tahi mau vaehaa o te tino.

Tera râ, e mau numera anaˈe teie, e eita hoi ta te mau numera e nehenehe e faaite i te mauiui o te ati e faahitihia nei. E rave anaˈe na i te hiˈoraa peapea mau o Frances Borchelt, te hoê vahine ruhiruhia e 71 matahiti. Noa ˈtu e ua patoi etaeta oia e ia pâmuhia te toto i roto ia ˈna, aita te mau taote i haapao i to ˈna hinaaro. Ua roohia ˈtura teie vahine i te SIDA, e ua pohe oia i roto i te mau mauiui rahi, a hiˈo noa ˈtu ai te mau melo o to ˈna utuafare ia ˈna e aita hoi ta ratou e ravea faahou.

A hiˈo atoa na i te ohipa i tupu i nia i teie potii apî e 17 matahiti, ua pâmuhia i roto ia ˈna e piti faito toto no te rapaau noa i te hoê paruparu to ˈna no roto mai i te maˈi avae puai roa. I te 19raa o to ˈna matahiti, ua hapû oia e ua ite atura oia e ua roohia oia i te tirotiro o te SIDA i muri aˈe i teie pâmuraa toto. I te 22raa o to ˈna matahiti, ua fa maira to ˈna SIDA. Ua ite hoi oia e fatata roa o ˈna i te pohe, e na nia faahou atu, ua peapea roa to ˈna feruriraa i te mǎtaˈuraa e ua horoa atoa ˈtu oia i te maˈi i ta ˈna aiû iti. E rave rahi mau taata tei roohia i teie huru ati, mai te aiû iti e tae atu i te taata paari i roto i te ao atoa nei.

I te matahiti 1987, ua faaite te buka Autologous and Directed Blood Programs ma te peapea e: “I te iteraahia mai te mau pǔpǔ atâata matamua, tupu mai nei teie ohipa manaˈo-ore-hia: oia hoi e nehenehe teie maˈi taparahi taata [te SIDA] e parare — e te parare mau ra hoi — na roto i te toto o te feia horoa noa i to ratou toto. Aita ˈtura ohipa maamaa roa ˈˈe maoti râ teie: teie ǒ faufaa mau o te toto, teie ǒ faaora, e nehenehe ïa e riro mai ei mauhaa taparahi taata.”

E nehenehe atoa te mau raau i hamanihia e te pape toto e riro ei ravea no te haaparare i teie maˈi ino mau na nia i te fenua atoa nei. E rave rahi mau taata roohia i te maˈi hémophilie [e tupu na roto i te ereraa i te taoˈa haapaari toto] o tei pohe i te SIDA, te rapaauhia nei hoi te rahiraa e te hoê taoˈa haapaari toto no roto mai i te pape toto. I te Fenua Marite, e 60 e tae atu i te 90% o ratou tei roohia i teie maˈi hou e haamatahia ˈi i te haaveavea i teie raau i te mau taime atoa no te tupohe i te tirotiro VIH.

I teie nei â mahana, ua riro te toto ei ravea haaparareraa i te SIDA. Hau atu, e ere te SIDA anaˈe te ati e faatupuhia nei e te mau pâmuraa toto. E ere roa ˈtu.

Te mau ati ino roa ˈtu â i te SIDA

“O te taoˈa ino roa ˈˈe o ta tatou e faaohipa nei i te pae rapaauraa”, o ta te taote Charles Huggins ïa e parau ra no nia i te toto. O ˈna te faatere o te pu pâmuraa toto i roto i te hoê fare maˈi no Massachusetts, e ua ite maitai ïa oia i te parau o ta ˈna e faataa ra. Te tiaturi nei te rahiraa o te taata e te mea noa te tia ia ara ia rave-anaˈe-hia te hoê pâmuraa toto, ia itea mai ïa te hoê toto e tuea maitai e te toto o te taata maˈi. Teie râ, taa ê atu i te mau huru ABO e Rhésus e tuatapapa-maite-hia nei no te faatuea i te mau toto, te vai ra fatata e 400 pǔpǔ toto ê atu o te ore roa ˈtu e tuatapapahia nei. “Ua riro te hoê pâmuraa toto ei tauiraa i te hoê vaehaa o te tino, o ta te taote Denton Cooley ïa e faataa ra, e taata aravihi oia i te pae no te tâpûraa i te mafatu e te mau uaua. Te manaˈo nei au e te vai ra te tahi mau tuea-ore-raa i roto fatata i te mau pâmuraa toto atoa.”

No reira, eita e maerehia e e nehenehe te pâmuraa i teie taoˈa fifi roa “e faahuehue roa” i te ravea parururaa o te tino, ia au i te parau a te hoê taote tâpû. Inaha, e nehenehe te hoê pâmuraa toto e haaparuparu roa i te ravea parururaa o te tino no te hoê matahiti taatoa. Te parau nei vetahi e tera te vahi atâata roa ˈˈe o te mau pâmuraa toto.

Eiaha e moehia te mau maˈi haape. Ua mairihia ratou i te mau iˈoa huru ê rii, mai te maˈi no Chagas aore ra te maˈi haape cytomégalovirus, e faatupu teie mau maˈi i te fiva e te ruru e tae noa ˈtu i te pohe. Te manaˈo nei te taote Joseph Feldschuh no te Fare haapiiraa rapaauraa rahi Cornell, e hoê manuïaraa i nia i te ahuru ia roohia te hoê taata i te hoê maˈi haape i muri aˈe i te hoê pâmuraa toto. Mai te mea ra e te hautihia ra i te taviriraa rusia oia hoi te faatanoraa i te pupuhi hoê ahuru apoo ofai pupuhi i nia i te upoo. Ua faaite mai te mau maimiraa apî e ia pâmuhia te toto i roto i te hoê tâpûraa o te mariri ai taata, e maraa te atâataraa o te tupu-faahou-raa te mariri.

No reira, eita e maerehia e ua parauhia i roto i te hoê porotarama faaararaa na roto i te afata teata e ua riro paha te hoê pâmuraa toto ei fifi rahi roa ˈˈe o te tapea i te oraora-maitai-raa i muri aˈe i te tâpûraa. Aita te reira e faahiti-pinepine-hia ra, tera râ, te tairi nei te maˈi hépatite i te mau hanere tausani feia i pâmuhia i te toto e te taparahi nei hau atu â i te taata i te SIDA. Aita e taata e nehenehe e parau e eaha te numera tia o te mau taata i pohe, teie râ, ia au i te taata tuatapapa i te faanavairaa faufaa o Ross Eckert, e tuea noa e te toparaa o te hoê manureva DC-10 î roa i te taata i nia i te fenua i te mau avae atoa.

Te mau pu vairaa toto e te mau vahi atâata

Eaha te huru o te mau pu vairaa toto i mua i te faaiteraahia te mau vahi atâata o ta ratou taoˈa? E ere i te mea maitai roa ia au i te parau a te feia e faahapa ra ia ratou. I te matahiti 1988, i te Fenua Marite, ua pari te Faataaraa parau a te apooraa peretiteni no nia i te maˈi pee no roto mai i te tirotiro o te paruparuraa o te ravea parururaa o te tino taata nei (beretane) ia ratou no to ratou “faataere-noa-raa” i te mau ohipa i mua i te ati o te SIDA. Ua faaarahia ˈtu te mau pu vairaa toto ia parau atu i te feia no roto i te mau pǔpǔ atâata roa ia ore e horoa i to ratou toto. Ua faaitoitohia ratou ia hiˈopoa i te toto iho, ia maimi i te mau tuhaa e faaite ra i te tahi mea atâata. Ua tataˈu noa ratou i te parau e ua faaiti atoa i te mau vahi atâata, ma te faahapa ˈtu i te huru maamaa o te taata. Nafea ia faataa i teie huru haerea?

I roto i ta ˈna buka And the Band Played On, te faahapa ra o Randy Shilts i te tahi mau faatere o te mau pu vairaa toto i to ratou patoiraa ˈtu e ia ravehia te tahi mau tamataraa apî no te hiˈopoaraa i te maˈi, e te reira “no te tahi noa mau tumu i te pae no te tute. Oia mau, noa ˈtu e te tahoê ra oia i te mau taatiraa imi ore i te moni mai te Croix-Rouge, te ohi nei te pu tapihooraa o te toto i te mau tino moni rahi, inaha, e naea-roa-hia ta ˈna moni e noaa mai i te matahiti i te hoê miria dala marite. Te horoa ra teie pu i te mau matahiti atoa i te faito toto e titauhia no te rave e 3,5 mirioni pâmuraa toto, no reira, te ite ra oia e te haafifihia ra ta ˈna imiraa moni”.

Hau atu, i te mea e ua taaihia te mau pu vairaa toto imi ore i te moni i te mau taata horoa noa i to ratou toto, aita ratou e hinaaro ra e ia inoino teie mau taata na roto i te tuuraa i te hiti te tahi mau pǔpǔ atâata roa, mai te mau mǎhu iho â râ. Ua faateitei te feia paruru i te mau tiaraa a te mau mâhu i to ratou reo, ma te faaite e e riro teie huru faataa-ê-raa ei ofatiraa i to ratou mau tiaraa tivila e ei fa-apî-faahou-raa mai te mau ohipa i tupu na i roto i te mau aua hamani-ino-raa no te tahi atu anotau.

Ia ore anaˈe te feia horoa toto e ia fariihia te mau hiˈopoaraa apî, mea rahi roa ïa te moni e pau. I te tau uˈaraa tiare no 1983, ua faaohipa te pu pâmuraa toto no te fare haapiiraa tuatoru Stanford no te taime matamua i te hoê tamataraa no te hiˈopoa no roto mai anei te toto i te tahi pǔpǔ atâata roa. Ua faatupu teie ohipa i te riri o te tahi atu mau pu vairaa toto o tei faariro i te reira mai te hoê ravea i te pae tapihooraa no te huti mai i te mau taata. Parau mau, e haamaraa te mau hiˈopoaraa i te mau aufauraa. Teie râ, mai ta te mau metua o te hoê aiû i pâmu-huna-hia te toto i parau “e aufau iho â mâua e 5 dala marite [fatata 500 farane] hau atu no te hoê faito” ia hiˈopoahia te toto. Ua pohe ta raua tamarii i te SIDA.

Te pae no te oraraa mai

No vetahi mau taata aravihi, mai te peu e te faatau nei te mau pu vairaa toto i te rave i te tahi ohipa, no te mea ïa aita ratou e titauhia ra ia amo i te hopoia o to ratou tâuˈa ore. Ua faaite te titorotororaa a te Philadelphia Inquirer e, i te hoê pae, ua faataahia te FDA (Pu hiˈopoa i te mau maa e te mau raau i te Fenua Marite) no te haapao e te pee maite ra anei te mau pu vairaa toto i te faatureraa, teie râ, i te tahi atu pae te ohipa nei oia e teie nei mau pu vairaa toto no te haamau i teie faatureraa. Hau atu, i te mea e te tahi mau melo o te FDA e mau faatere tahito ïa i roto i te ohipa maona o te toto, te taahia ra ïa e no te aha, i roto i te roaraa o te tau, ua iti mai te mau hiˈopoaraa i ravehia i roto i te mau pu vairaa toto, area te SIDA ra, te maraa noa ˈtura ïa.

Ua faaohipa atoa te mau pu pâmuraa toto marite i to ratou mana ia maitihia te mau ture no te paruru ia ratou ia ore ratou ia horohia i mua i te haavaraa. I roto fatata te mau Hau atoa, te faariro nei te ture i te toto mai te hoê tauturu, eiaha râ mai te hoê taoˈa. Oia hoi te auraa, ia horo noa ˈtu te hoê taata i te hoê pu vairaa toto i mua i te tiribuna, e tia ia ˈna ia horoa i te haapapuraa e aita teie pu i tâuˈa i ta ˈna ohipa — e e ohipa fifi roa teie! Te paruru nei teie mau ture i te mau pu vairaa toto, aita râ hoi te mau taata maˈi e paruruhia ra i mua i te atâataraa o te toto.

Ia au i te manaˈo o te taata tuatapapa i te pae faanavairaa faufaa o Ross Eckert, mai te peu e e titauhia te mau pu pâmuraa toto ia haapao maitai i ta ratou ohipa, e tutava ïa ratou no te hiˈopoa i te maitai o te toto o ta ratou e faaohipa ra. Teie atoa te manaˈo o Aaron Kellner, faatere tatuhaahia o te hoê pu vairaa toto. Te na ô ra oia e: “Maoti te tahi mau raveraa i te pae no te ture, i riro mai ai te toto ei tauturu. Ua ora mai te mau taata atoa; te mau taata atoa, maoti râ te taata hapa ore, oia hoi te taata maˈi.” Te na ô faahou ra oia e: “E nehenehe paha ta tatou e tapao mai i te huru tia ore o teie ohipa, teie râ, aita tatou i na reira. Ua haapao noa hoi tatou i to tatou iho fifi. Teihea roa ˈtura to tatou tapitapiraa no te oraora-maitai-raa o te taata maˈi?”

Aita te faaotiraa no roto mai i teie tatararaa e nehenehe e apehia: te tapitapi noa nei te mau pu vairaa toto no te parururaa i ta ratou mau faufaa i te pae moni maoti hoi i te parururaa i te feia maˈi i mua i te mau fifi no roto mai i ta ratou taoˈa. ‘Teie râ, e tia mau anei ia haapeapea no te mau fifi e nehenehe e tupu mai mai te peu e fatata roa te hoê taata i te pohe e o te toto anaˈe te nehenehe e faaora ia ˈna? o te uiraa paha ïa e anihia. I reira ra, e ere anei i te mea maitai aˈe ia tamata?’ Teie te tahi mau uiraa o te tia ia hiˈopoahia. Teie râ, mea titauhia teie mau pâmuraa toto atoa i roto i teihea faito?

[Parau iti faaôhia i te api 23]

Te faaohipa nei te mau taote i te mau ravea atoa no te paruru ia ratou i te toto o te feia maˈi. Tera râ, ua paruruhia anei te mau taata maˈi i mua i te toto e pâmuhia ˈtura i roto ia ratou?

[Tumu parau tarenihia/Hohoˈa i te api 22, 23]

Te toto e te SIDA—Mea papu anei i teie mahana?

“Parau apî faahiahia roa!” o te upoo parau ïa o te vea Daily News no te 5 no atopa 1989. Te faaite ra teie vea no New York e 1 noa atâataraa i nia i te 28 000 ia roohia te hoê taata i te SIDA i muri aˈe i te hoê pâmuraa toto. Te taio-atoa-hia ra e e manuïa te mau ravea e paruru ra i te mau haapueraa toto i mua i te haaviiviiraa o te tirotiro i roto i te hoê faito e 99,9%.

Te ite-atoa-hia ra teie huru oaoa i rotopu i te feia haapao i te tuhaa o te toto. ‘Mea papu roa te mau haapueraa toto i teie nei’, o ta ratou ïa e parau ra. Ia au i te peretiteni o te Taatiraa marite a te mau pu vairaa toto, “e nehenehe e parau e ua faaore-roa-hia” te atâataraa ia roohia i te SIDA na roto i te toto. Teie râ, mai te peu e mea papu roa te toto, no te aha ïa te mau tiribuna e te mau taote i parau ai e “mea taero” te toto e “mea atâata roa” iho â? No te aha te mau taote tâpû e oomo ai i te mau ahu e au i to te feia haere na roto i te reva teitei, e tapoˈi ai i to ratou mata e e tuu ai i te tiaa rarahi ia ore ratou e tapea ˈtu i te toto, ia tâpû anaˈe ratou i te hoê taata maˈi? No te aha te mau fare maˈi e rave rahi e ani ai i te feia maˈi ia tarima i te hoê parau no te haapapu e eita ratou e faahapa i te fare maˈi ia tupu noa ˈtu te mau faahopearaa iino no roto mai i te hoê pâmuraa toto? Aita anei e taoˈa rii faatupu maˈi i roto i te toto mai te tirotiro o te SIDA ra?

Ua taaihia te papuraa o te toto i nia e piti ravea e faaohipahia ra no te paruru i te toto: te maitiraa i te feia horoa i te toto e te mau hiˈoparaa e ravehia i nia i te toto iho. Ua faaite mai te mau maimiraa apî e noa ˈtu te mau tutavaraa atoa i ravehia no te faataa ê i te feia horoa toto o tei tapaohia, ia au i to ratou huru oraraa, i roto i te mau pǔpǔ taata atâata roa, te manuïa nei vetahi i te faaô atu ia ratou. Te haavare nei ratou ia faaî ratou i te parau uiuiraa manaˈo e te horoa nei ratou i to ratou toto. No te tahi mau taata, ua riro te reira ei ravea huna no te iteraa e ua roohia anei ratou i te tirotiro aore ra aita.

I te matahiti 1985, ua haamata te mau pu pâmuraa toto i te faaohipa i te hoê hiˈopoaraa no te faataa e te vai ra anei te tahi mau taoˈa patoi maˈi i roto i te toto ta te tino e hamani no te paruru ia ˈna i mua i te tirotiro o te SIDA. Te fifi râ, oia hoi te vai ra te hoê area i rotopu i te taime e viivii ai te tino e te tirotiro, e te taime e haamata ˈi oia i te hamani i te mau taoˈa patoi e iteahia mai na roto i te hiˈopoaraa. Ua parauhia teie area taime atâata ra te taime tiairaa.

No roto mai te faito ra 1 taata roohia i te tirotiro i nia e 28000 feia i pâmuhia i te toto i te hoê maimiraa i neneihia i roto i te vea New England Journal of Medicine. Ua faaitehia i reira e mea pinepine te taime tiairaa i te naeahia e vau hebedoma. Teie râ, tau avae na mua ˈtu, i te avae tiunu 1989, ua nenei teie vea i te hoê maimiraa o tei faaite e e nehenehe teie area taime e maoro roa ˈtu â: e toru matahiti, aore ra hau atu. Te faaite maira teie tuatapaparaa i ravehia na mua ˈtu e mea pinepine roa teie mau area taime tiairaa maoro, oia atoa râ, e tera hoi te mea peapea roa ˈtu â, e nehenehe vetahi mau taata i roohia i te tirotiro e ore roa ˈtu e hamani i te mau taoˈa e patoi atu i te tirotiro. Aita râ te pǔpǔ o tei rave i te piti o te maimiraa maitatai aˈe i opua e tapea mai i teie mau haamaramaramaraa, ma te faaite e aita te reira “i taa-maitai-hia”.

No reira, eita iho â ïa e maerehia i teie parau a te taote Cory SerVass, melo no te Apooraa peretiteni marite no nia i te SIDA: “E nehenehe te mau pu vairaa toto e tamau noa i te parau e mea papu roa te mau haapueraa toto, teie râ, aita te taata e tiaturi faahou no te mea ua ite ratou e e ere i te parau mau.”

[Faaiteraa i te tumu]

CDC, Atlanta, Ga

[Tumu parau tarenihia i te api 25]

Te toto i pâmuhia e te mariri ai taata

Te ite nei te mau aivanaa e e nehenehe te hoê toto i pâmuhia i roto i te hoê taata e faaino roa i te ravea parururaa o te tino e e haafifi atoa i te manuïaraa o te oraraa mai te feia i tâpûhia i te mariri ai taata. I roto i ta ˈna numera o te 15 no febuare 1987, ua faataa te vea ra Mariri ai taata (beretane) i te mau ohipa i itehia mai na roto i te hoê maimiraa i ravehia i te fenua Pays-Bas: “I rotopu i te feia maˈi i roohia i te mariri ai taata o te aau, ua itehia te mau faahopearaa ino mau o te pâmuraa toto i nia i te roaraa o te oraraa. I roto i teie pǔpǔ, e 48% o te feia tei pâmuhia i te toto e 74% o te feia tei ore i pâmuhia i te toto, tei naeahia i te faito oraraa e 5 matahiti.

Ua ite atoa mai te mau taote no te fare haapiiraa tuatoru no Kalifonia Apatoa e i rotopu i te feia i tâpûhia i te mariri ai taata, mea teitei aˈe te faito o te tupu-faahou-raa mai te maˈi i roto i te feia i pâmuhia i te toto. Ua faataahia te mau parau i iteahia mai na roto i te maimiraa ta teie mau taote i rave i nia hoê hanere feia maˈi i roto i te numera no mati 1989 o te vea ra Annals of Otology, Rhinology & Laryngology: “Ua maraa te faito o te tupu-faahou-raa mai te mau mariri o te larynx i nia i te faito 14% i rotopu i te feia o tei ore i pâmuhia i te toto e i nia i te 65% i rotopu i te feia i pâmuhia i te toto. No nia i te mariri ai taata o te vaha, o te pharynx, o te ihu e o te sinus, ua naeahia te faito o te tupu-faahou-raa mai te maˈi i nia te 31% i rotopu i te feia tei ore i pâmuhia i te toto, area te feia i pâmuhia i te toto ra, tei nia ïa i te 71%.”

I roto i te hoê tumu parau, “Te mau pâmuraa toto e te mau tâpûraa mariri ai taata”, te na ô ra te taote o John Spratt e: “E titauhia paha te taote tâpû i te mariri ai taata ia haapae i te faaohipa i te toto.” — The American Journal of Surgery, setepa 1986.

[Hohoˈa i te api 24]

Aitâ i papuhia ˈtura ahiri e e ravea faaora te toto, ua haapapuhia râ e e nehenehe oia e haapohe i te taata.

    Papai reo Tahiti (1985-2026)
    Haere i rapae
    Haere i nia
    • Tahiti
    • Hapono
    • Ta oe e hinaaro
    • Copyright © 2026 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Parau no te faaohiparaa
    • Eita e puharahia
    • Maiti eaha te ore e puhara
    • JW.ORG
    • Haere i nia
    Hapono