VAIRAA PAPAI NATIRARA Watchtower
Watchtower
VAIRAA PAPAI NATIRARA
Tahiti
ǎ,ě,ǐ,ǒ,ǔ,ˈ
  • ǎ
  • ě
  • ǐ
  • ǒ
  • ǔ
  • ˈ
  • BIBILIA
  • PAPAI
  • PUTUPUTURAA
  • g90 8/8 api 14-15
  • Ua faaore anei te ite aravihi i te faufaa o te Bibilia?

Aita e video no teie tuhaa.

Eiaha e inoino, te vai ra te tahi fifi e te video.

  • Ua faaore anei te ite aravihi i te faufaa o te Bibilia?
  • A ara mai na! 1990
  • Upoo parau iti
  • Papai tei tuea
  • Te hoê uiraa faufaa roa
  • I roto i te anoiraa o te reva teitei
  • Tei mua roa te Bibilia — No te aha?
  • Te hoê pu otahi o te paari hau aˈe
    Eaha te tumu o te oraraa? Nafea outou e ite ai i te reira?
  • Mea tahito roa anei aore ra to mua roa?
    Te Pare Tiairaa e faaite ra i te Basileia o Iehova (No te taata atoa) 2018
  • Te mau fetia e te taata, te vai ra anei te hoê taairaa?
    A ara mai na! 1994
A ara mai na! 1990
g90 8/8 api 14-15

Ia au i te Bibilia...

Ua faaore anei te ite aravihi i te faufaa o te Bibilia?

MAOTI te maramarama apî no nia i te ao taatoa nei o ta ˈna i hohora mai, ua faariro anei te ite aravihi i te Bibilia ei buka e faatia ra i te mau aai e te mau aamu? O te manaˈo ïa o te mau taata e rave rahi i teie mahana. Eaha to outou manaˈo?

Peneiaˈe paha, mai te tahi atu mau taata, ua haapiihia outou mai to outou apîraa mai â i teie huru manaˈo e aita outou i aniani i te mau uiraa no nia i teie tumu parau. Te titau atu nei matou ia outou ia na reira i teie nei. E rave anaˈe na i te hoê noa hiˈoraa. O te hoê ïa parau ta te Bibilia e faataa ra no nia i te ao taatoa nei, parau o te ore roa ˈtu e tuea e te parau e faahitihia na e te mau aivanaa o taua tau ra, e tae noa ˈtu i to ratou mau hoa tau tausani matahiti i muri aˈe.

Te hoê uiraa faufaa roa

Ua niuhia te fenua i nia i te aha? Na te aha e tapea ra i te avae, te mahana e te mau fetia i nia i to ratou vairaa? Ua haafeaa teie mau uiraa i te mau taata e rave rahi tausani matahiti. No nia i te fenua nei, te horoa ra te Bibilia i te hoê faataaraa ohie roa. I roto i te Ioba 26:7, te taiohia ra e ‘ua faauta te Atua i te fenua i nia i te aore’. I roto i te reo tumu hebera, te auraa o te parau i hurihia na roto i te parau ra “aore” (belimah) oia hoi ïa “aita hoê aˈe mea”, e i reira noa teie parau e faahitihia ˈi i roto i te Bibilia. Te farii ra te mau aivanaa i teie hohoˈa no nia i te hoê fenua e tautau noa ra i roto i te aore, mai te hoê “orama faahiahia mau”, no taua tau iho â râa.

Inaha, e ere roa ˈtu mai te reira te huru to te rahiraa o te taata o taua tau ra, hiˈoraa i te ao nei. Ia au i te hoê o taua mau tiaturiraa tahito ra, ua tuuhia te fenua nei i nia i te mau elephani e amohia ra e te hoê honu miti rarahi roa.

Ua haapii o Aristote, philosopho e aivanaa heleni tuiroo no te senekele IV hou to tatou nei tau, e eita roa ˈtu ta te fenua e nehenehe e tautau noa i roto i te aore. Ua parau râ oia e ua tamauhia te mau taoˈa atoa o te reva i nia i te mau taoˈa menemene paari e te ateate, tei faanahohia te tahi i roto i te tahi. O te fenua tei ropu roa, area te mau fetia ra, ua tamauhia ïa i nia i te taoˈa menemene atea roa ˈˈe. I te mea e te ohu noa ra te mau taoˈa menemene te tahi i roto i te tahi, te tere ra ïa te mau taoˈa i nia ˈtu — oia hoi te mahana, te avae e te mau palaneta — na roto i te raˈi.

Hau atu i te 1100 matahiti na mua ˈtu ia Aristote te faahitiraahia i te parau bibilia e faataa ra e ‘ua faautahia te fenua i nia i te aore’. Teie râ, ua faarirohia o Aristote mai te taata feruri aravihi roa ˈˈe o to ˈna ra tau. Ua haapiihia to ˈna mau manaˈo mai te mau parau mau fatata e 2 000 matahiti i muri aˈe i to ˈna poheraa! Te faataa ra te Buka parau paari apî beretane e i te mau senekele XVI e XVII o to tatou nei tau, ua tuu te Ekalesia i te mau manaˈo o Aristote “i nia i te tiaraa tooma i te pae faaroo”.

I te senekele XVI, ua patoi aˈera te philosopho ra o Giordano Bruno i te manaˈo e faataa ra e “e au ra e ua nanaˈohia [te mau fetia] i roto i te hoê auˈa”. Ua papai oia e “e manaˈo maamaa roa te reira e tano no te feruriraa tamarii ia manaˈo-anaˈe-hia e, e topa mai [te mau fetia] i nia ia tatou mai te ûa pape toetoe paari ra ahiri e aita ratou i tapiri-maitai-hia i nia i te raˈi aore ra ahiri e aita ratou i patiti-maitai-hia”. I taua tau ra, mea atâata roa ia patoi atu ia Aristote. Ua tutui-oraora-noa-hia o Giordano Bruno na te Ekalesia no te mea ua haaparare oia i te mau manaˈo hairesi no nia i te ao taatoa nei.

I roto i te anoiraa o te reva teitei

I te iteraahia mai te taoˈa hiˈopoa i te reva teitei, ua haamata ˈtura te mau taata maimi no nia i te reva teitei i te patoi i te haapiiraa a Aristote. Ahiri e aita te mahana, te avae e te mau fetia i tamauhia i nia i te mau taoˈa menemene e ohu noa ra na te hiti i te fenua, eaha ïa te mea e tapea noa ra ia ratou i nia i to ratou vairaa e e faaohu atoa ia ratou? I te senekele XVII, ua manaˈo atura te taata aravihi i te pae no te numeraraa o René Descartes e ua itea mai ia ˈna i te pahonoraa. Mai ia Aristote, ua manaˈo atoa oia e eita te area e vai ra i rotopu ia tatou nei e te tahi atu mau taoˈa o te reva, e nehenehe e riro ei aore. Ua faataa ˈtura oia i te tahi atu manaˈo oia hoi ua î roa te ao nei i te hoê taoˈa ateate, te tahi anoiraa o te reva teitei.

Mai te mea ra e te faatitiaifaro ra teie tatararaa e piti fifi. A tahi, te faataa ra oia i te mea “e tapea noa ra” i te mau taoˈa o te reva — inaha te tautau noa ra teie mau taoˈa i roto i te anoiraa — e i te tahi atu pae, te ohuraa o te mau palaneta. Te manaˈo ra o Descartes e te umehia ra te mau palaneta i roto i te mau opape o teie taoˈa ateate, e na te reira e faaohu ra ia ratou ia au i to ratou tereraa. I teie mahana, e riro paha tatou i te manaˈo e mea arearea roa teie “Tatararaa no nia i te opape”, mai tei parauhia na i taua tau ra. Tera râ, i roto i te tahi mau fenua, ua tapea-noa-hia teie tatararaa mai te manaˈo tumu i te pae no te tuatapaparaa o te mau ture o te ao nei hau atu i te hoê senekele te maoro.

Mea au aˈe na te mau aivanaa e rave rahi teie tatararaa i te tahi atu tatararaa apî oia hoi: te ture o te umeraa puai a Isaac Newton, i faataahia i te matahiti 1687 ra. Ua haapapu o Newton e aita e titauhia ra te tahi taoˈa papu no te tapea i te mau palaneta i roto i te reva. Na te puai o te umeraa e faatere ra i to ratou ohuraa e e tapea noa ra ia ratou i nia i to ratou aveia. Oia hoi, te tautau noa ra ratou i roto i te aore. E rave rahi mau hoa o Newton tei faaooo i teie parau no nia i te umeraa puai. Inaha, mea fifi roa atoa na Newton iho ia tiaturi e aita hoê aˈe mea i roto i te reva teitei.

Tera râ, o te tatararaa a Newton tei tano. I teie mahana, e moe ohie noa ia tatou e ua riro teie uiraa ei tumu aimârôraa rahi i rotopu i te mau aivanaa tuiroo maramarama tau 32 senekele i muri aˈe to te Bibilia faaiteraa ma te ohie mau e ‘ua faautahia te fenua nei i nia i te aore’. No hea mai hoi teie ite to Ioba i nehenehe ai oia e faaite i te mau ohipa mai teie te huru? Nafea ia faataa e e nehenehe ta ˈna e faahiti e aita hoê aˈe mea e tapea ra i te fenua nei, inaha, ua titauhia e 3000 matahiti ia taeahia i te feia “aravihi” i teie nei faaotiraa?

Tei mua roa te Bibilia — No te aha?

Te horoa mai nei te Bibilia i te hoê pahonoraa tano roa. Te taio nei tatou i roto i te Timoteo 2, 3:16 e: “Te mau parau moˈa atoa i papaihia ra e mea faaurua mai ïa e te Atua.” No reira e ere te Bibilia no roto mai i te paari taata nei, tera râ, ua riro oia ei faaiteraa papu maitai no nia i te mau manaˈo ta te Poiete i faataa mai.

Mea faufaa roa ia hiˈopoa outou mai te peu e e parau mau iho â ta te Bibilia e faataa ra (Tesalonia 1, 2:13). E nehenehe ïa outou e ite i te mau manaˈo o Tei hamani ia tatou e o tei poiete ia tatou nei. O ˈna hoi te pu faahiahia roa ˈˈe o te nehenehe e faaite mai i te mau ohipa e tupu a muri aˈe e te ravea no te ora i te hoê oraraa oaoa e te faufaa mau i roto i teie nei ao arepurepu.

[Nota i raro i te api]

a Te na ô ra te Buka tuatapapa i te parau faaroo no nia i te Faufaa Tahito (beretane) e: “Ma te faahiahia mau, te faataa ra te Ioba 26:7 i te ao no taua tau ra e tautau noa ra i roto i te reva teitei, ma te faataa atea mai i te mau ohipa e itehia ˈtu a muri aˈe i te pae no te ite aravihi.”

[Faaiteraa i te fatu o te hohoˈa i te api 14]

Ma te faatiahia mai e te British Library

    Papai reo Tahiti (1985-2026)
    Haere i rapae
    Haere i nia
    • Tahiti
    • Hapono
    • Ta oe e hinaaro
    • Copyright © 2026 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Parau no te faaohiparaa
    • Eita e puharahia
    • Maiti eaha te ore e puhara
    • JW.ORG
    • Haere i nia
    Hapono